Jeste li čuli za biofilni dizajn? Iako bi neki mogli reći da iza ovog čudnog izraza stoji neki najnoviji, izmišljen trend, biofilija je zapravo (gotovo) uvijek postojala, ali je teoretizirana i popularizirana tek tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.
Naime, termin biofilija skovao je njemački psiholog Erich Fromm, a 1984. godine kao znanstvenu hipotezu predložio je Edward O. Wilson, američki biolog s Harvarda. Prema njegovom razmišljanju, koje je dijelio i Stephen Kellert, profesor emeritus socijalne ekologije na Yaleu, ne može se živjeti zdrav i ispunjen život daleko od prirode jer je ljudima izravni kontakt s prirodom potreban u istoj mjeri u kojoj im trebaju hranjive tvari i kisik.
Ukratko, biofilija - ljubav prema svim živim bićima - predstavlja iskonsku ljudsku potrebu za povezanošću i usklađenošću s prirodom.
Brojne su studije potvrdile pozitivan utjecaj prirode na čovjekovo zdravlje i dobrobit. Primjerice, izloženost pogledima i slikama prirode može ubrzati vrijeme oporavka bolesnika, potaknuti pozitivne osjećaje i povećati produktivnost zaposlenika u uredima. S druge strane, živimo u zatvorenim prostorima u prenapučenim gradovima bez kontakta s prirodom, a naši domovi, ako su hladni i lišeni života, mogu umanjiti raspoloženje i sreću svojih korisnika. Stoga se potreba za uvođenjem prirode u naše prostore i gradove nameće kao logično rješenje.
ARHITEKTONSKE VIZIJE
Puno je projekata povezanih s biofilijom, počevši od vodiča, u kojima se teorijski pristupa cijeloj temi, do vizionarskih arhitektonskih projekata u cijelom svijetu, koji su u najavi ili se već realiziraju, kao što su biofilni ured budućnosti u Milanu, bolnica u Kairu...
No, za početak ćemo spomenuti vodič "A guide to biophilic design" koji potpisuje Dirk Wynants iz dizajnerskog studija DWD i šef belgijske tvrtke namještaja Extremis, koju je pokrenuo 1998. na SaloneSatellite u sklopu milanskog sajma namještaja. U njemu se ističe potreba za suočavanjem svakodnevice i što bržom reakcijom za uvođenjem biofilnog dizajna, kako bi se barem pokušalo ovaj svijet učiniti boljim mjestom. Nadalje, još 2013. godine američka tvrtka Herman Miller producirala je "Nature-Based Design: The New Green", sažetak istraživanja o biofilnom dizajnu, ističući neurološko zdravlje, ali i financijsku i ekološku vrijednost. Taj koncept podržao je i savjetnik za zaštitu okoliša Terrapin Bright Green, koji je ustvrdio da "uključivanje prirode u izgrađeno okruženje nije samo luksuz, nego zdravo ekonomsko ulaganje u zdravlje i produktivnost", a toj se temi posvetio i u narednim godinama, objavivši 2020. vodič "Nature Inside: Biophilic Design Guide".
Svoju formalnost biofilija je ostvarila uvođenjem WELL Building Standard™ certifikata koji istražuje vezu između zgrada u kojima provodimo više od 90 posto i njihova utjecaja na zdravlje. Atribute zgrade koji utječu na zdravlje korisnika mjere se promatrajući sedam čimbenika: zrak, voda, prehrana, svjetlost, kondicija, udobnost i um, a cilj je postavljanje standarda za unapređenje zdravlja u izgrađenom okolišu.
KRITERIJI
Sve je više arhitekata i dizajnera koji prihvaćaju biofilni koncept u projektiranju i uređenju, a rezultat su "zelene" zgrade koje svojim oblikovanjem, konceptom i sadržajima poboljšavaju prehranu, kondiciju i raspoloženje stanara, potičući ih da sami uzgajaju hranu i proizvode namirnice. Dakle, može se reći da je fokus na ljudima, a ne na samim zgradama.
Biofilni dizajn uključuje neke karakteristične kriterije: omogućuje pristup prirodi u prostoru, stvara jedinstvenu povezanost ljudi s mjestom, klimom i kulturom, omogućuje interakciju čovjeka i prirode unutar zgrade i izvan nje... Iako nije moguće svaki prostor oblikovati tako da uključuje sve principe biofilije, koriste se elementi koji zajedno poboljšavaju psihofizičku dobrobit onih koji žive u njima, kao što su prirodno osvjetljenje, toplinska udobnost, kvaliteta zraka, akustična udobnost, upotreba prirodnih materijala i tekstura, boja, estetske vegetacije poput vertikalnih vrtova i živih zidova... q
BIOFILNI URED BUDUĆNOSTI
Nulte emisije ugljika, obnovljivi izvori energije, kontrola potrošnje, integracija zelenila i endemskih vrta... samo su neki od značajki projekta Welcome, feeling at work - biofilnog ureda budućnosti u Milanu, koji je projektirao japanski arhitektonski ured Kengo Kuma and Associates. Rad je naručila neovisna platforma Europa Risorse, a financirao ga je fond kojim upravlja PineBridge Benson Elliot.
Riječ je o najnaprednijoj europskoj ekološkoj intervenciji, s certifikatima WELL Platinum za zdravlje i dobrobit ljudi i LEED Platinum za energetsku učinkovitost te usklađenost sa smjernicama anti-COVID-19.
Projekt, koji bi trebao biti dovršen 2024. na bivšem industrijskom području Rizzoli, u blizini milanskog Parka Lambro, prostirat će se na 50.000 kvadrata, a sadržavat će urede, co-working prostore, dvorane rezervirane za poslovne sastanke, ali i restorane, trgovine, wellness prostor, mjesta za privremene događaje i izložbe... Vanjski dio obuhvaćat će dvorišta na otvorenom, terase, povrtnjake, cvjetnjake, šetnice, staklenike...
MILANO: ZGRADA PREKRIVENA VINOVOM LOZOM
Projekt: CRA-Carlo Ratti Associati
Međunarodni ured za dizajn i inovacije CRA-Carlo Ratti Associati pobijedio je na natječaju "Ponovno otkrivanje gradova" koji je za projekt nove poslovne zgrade i centra za znanstvena istraživanja u Milanu organizirala mreža megagradova C40 za održivu i ugljično neutralnu urbanu regeneraciju. VITAE kompleks od 10.000 kvadrata smješta se na prazno postindustrijsko zemljište u južnom Milanu, nekoliko stotina metara od Muzeja suvremene umjetnosti Fondazione Prada, a uključuje urede, laboratorije za molekularna i onkološka istraživanja, gostinske sobe za istraživače, "od farme do stola" restoran i novi javni prostor, s naglaskom na 200 metara dugačak urbani vinograd koji pokriva cijelu zgradu, stvarajući javno dostupnu pješačku stazu koja se penje od razine ulice do krova. Projekt bi trebao biti gotov 2022., a razvijen je s vodećom nekretninskom grupom Covivio u timu s kon-zorcijem Habitech kao stručnjacima za zaštitu okoliša.
MILANO: BIOFILNI URED BUDUĆNOSTI
Projekt: Kengo Kuma and Associates
Nulte emisije ugljika, obnovljivi izvori energije, kontrola potrošnje, integracija zelenila i endemskih vrta... samo su neki od značajki projekta Welcome, feeling at work - biofilnog ureda budućnosti u Milanu, koji je projektirao japanski arhitektonski ured Kengo Kuma and Associates. Rad je naručila neovisna platforma Europa Risorse, a financirao ga je fond kojim upravlja PineBridge Benson Elliot.
Riječ je o najnaprednijoj europskoj ekološkoj intervenciji, s certifikatima WELL Platinum za zdravlje i dobrobit ljudi i LEED Platinum za energetsku učinkovitost te usklađenost sa smjernicama anti-COVID-19.
Projekt, koji bi trebao biti dovršen 2024. na bivšem industrijskom području Rizzoli, u blizini milanskog Parka Lambro, prostirat će se na 50.000 kvadrata, a sadržavat će urede, co-working prostore, dvorane rezervirane za poslovne sastanke, ali i restorane, trgovine, wellness prostor, mjesta za privremene događaje i izložbe... Vanjski dio obuhvaćat će dvorišta na otvorenom, terase, povrtnjake, cvjetnjake, šetnice, staklenike...
THE FARMHOUSE: VERTIKALNA POLJOPRIVREDA U DRVENOM NEBODERU
Projekt: Fei i Chris Precht
Arhitekti Fei i Chris Precht iz osobnih su razloga razvili The Farmhouse, koncept modularnog stanovanja u kojem stanovnici sami proizvode hranu na vertikalnim farmama, i to nakon što su ured iz središta Pekinga preselili u austrijske planine. Cilj je bio pokušati ponovno povezati ljude u gradu s postupkom uzgoja hrane u stambenom bloku i pomoći im u njihovu održivom životu.
Rezultat je drveni neboder koji kombinira modularno kućište s vertikalnom poljoprivredom i sustavom recikliranja koji bi osigurao da zgrada bude gotovo samodostatna. Primjerice, kompost bi se dobivao iz biološkog otpada, prikupljena kišnica bi se filtrirala i vraćala u staklenike...
Montažni moduli kućišta A-okvira zamišljeni su od poprečno laminiranog drveta (CLT), a svaka bi stijenka bila izrađena od tri sloja. Unutarnji, okrenut prema interijeru, držao bi instalacije, a na vanjskom bi bili vrtlarski elementi, sustav za gospodarenje otpadom, solarne ploče i vodovod.
GIZA: BOLNICA S POGLEDOM NA PIRAMIDE
Projekt: Foster and Partners
Mjesto nove bolnice Magdi Yacoub Global Heart Center Cairo, koju potpisuje britanski arhitektonski ured Foster and Partners, graniči s prestižnim gradom znanosti i tehnologije Zewail, čineći dio integrirane zdravstvene i medicinske istraživačke zone. Taj vrhunski centar sa 300 ležaja, čija je gradnja u tijeku, pružat će besplatan tretman za stanovnike Egipta, a bit će uronjen u bujni krajolik s pogledom na jezero i piramide u Gizi.
Fokus projekta pružanje je najbolje skrbi pacijentima i najboljeg prirodnog okruženja za oporavak. Tako će na prvom katu svaka od osam jedinica intenzivne njege biti orijentirana na način da pacijenti imaju koristi od pogleda na uređeni okoliš i novonastalo jezero, na drugom će katu biti zelena terasa s prostorima koji sadrže veliku menzu za osoblje, dječji vrtić i prostore za zajedničke sastanke, a brojne će pojedinačne i zajedničke bolesničke sobe na gornjim katovima biti zaštićene skulpturalnim krovnim konstrukcijama nalik na školjke, koje podsjećaju na feluke na Nilu. Cijelo vrijeme naglasak je na prirodnom svjetlu, zelenilu i pogledima.
