Iako su mnogi, posebno na početku pandemije, očekivali da će cijene nekretnina pasti i da tržište neće biti aktivno, podaci govore suprotno. Unatoč padu BDP-a zbog pandemije koronavirusa, cijene nekretnina nisu pale nego su i narasle. Pokazuju to i objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama novih stanova u prvih šest mjeseci ove godine. Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvom polugodištu - u što nisu uračunati stanovi POS-a - iznosila je 15.550 kuna. To je rast od 5,8 posto u odnosu na drugo polugodište 2020. godine. Što se tiče stanova POS-a, njihova prosječna cijena iznosila je 7499 kuna po kvadratu.
Ipak, u agenciji Remax Centar nekretnina smatraju da cijene nekretnina više neće rasti te da su sada dosegnule maksimalnu vrijednost. Naravno, moguće su male fluktuacije u iznosima, ali veliki skokovi u cijeni ne očekuju se u daljnjem periodu. Naglašavaju da su cijene trenutno stabilne.
Upitali smo ih kakvo je stanje u inozemstvu te je li prijašnji rast primijećen i na drugim tržištima s obzirom na to da su dio svjetske Remax mreže i imaju podatke i s inozemnih tržišta.
RAZVIJENE ZEMLJE
- Isti se trend može i tamo primijetiti. Tijekom pandemije koronavirusa u razvijenim državama učlanjenim u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) bilježi se najsveobuhvatniji porast cijena nekretnina u posljednja dva desetljeća. Prema analizi koju je napravio Financial Times, od 40 država OECD-a, u samo njih tri tijekom prvog tromjesečja nije zabilježen rast cijena nekretnina. To je najniži udjel od 2000. godine, kada su se počeli prikupljati ti podaci - odgovara Moreno Pavličić iz Remax Centra nekretnina.
Za rast cijena nekretnina u Hrvatskoj, smatraju u toj agenciji, nekoliko je razloga, a to su iznimno niske kamatne stope, zatim štednja akumulirana posljednjih godina, potreba za dodatnim stambenim prostorom uslijed sve izraženijeg rada od kuće te rast cijena dijela građevinskog materijala. Trenutno je tržištu kapitala moguće pronaći kredite po povijesno niskim kamatnim stopama, no i kamate na štednju izrazito su niske.
STAMBENI KREDITI
- Ako, primjerice, analiziramo podatke Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna. Depoziti kućanstava u srpnju su dosegnuli 236 milijardi kuna, što je porast u odnosu na mjesec prije od 3,6 milijardi kuna. Na godišnjoj razini depoziti kućanstava porasli su za čak 18,3 milijarde kuna. S obzirom na izuzetno niske kamate, dio tog iznosa prelijeva se na tržište nekretnina. Ova činjenica značajno utječe na povećanje potražnje, što direktno utječe i na rast cijena nekretnina - kaže M. Pavličić uime Remax Centra nekretnina.
I kod iznosa stambenih kredita vidljiv je rast, koji na godišnjoj razini iznosi više od 6 milijardi kuna prema podacima Hrvatske narodne banke.
Ono što je također utjecalo na veću potražnju nekretnina je, dodaje Pavličić, i činjenica da su ljudi u ovom periodu više boravili u svojim domovima te da ih je velika većina čak i radila od kuće. Ta je situacija također zaslužna za potrebu za dodatnim stambenim prostorom.
Dodatno je sve zakuhao i porast cijena dijela građevinskog materijala. Velik broj nabavnih lanaca je prekinut, pa je teško, primjerice, iz Kine dobiti kontejner željeza, kojega se u Europi dovoljno ne proizvodi. Naravno, ne može se reći da su svi materijali poskupjeli.
- Pitanje je i koliki je udjel pojedinog materijala u izgradnji. No, veći je problem cijena radne snage. Na tržištu je nema dovoljno, a potražnja je velika, i u Hrvatskoj i EU. Cijene materijala i resursa otišle su gore i utjecale na veći trošak gradnje. Sve to rezultiralo je višom cijenom nekretnina, osobito novogradnje - zaključuju iz Remax Centra nekretnina.
