stručni skup

Dani arhitekata 5.2: Nelegalna se gradnja ukorjenjuje kao jedan od mogućih načina gradnje

 /SHUTTERSTOCK
Problem leži i u legalnoj gradnji koja ukazuje na to da se urušio sustav prostornog i urbanističkog planiranja

Sustav prostornog uređenja i gradnje ne funkcionira i potrebno ga je korjenito mijenjati, zaključak je nedavno održanog stručnog skupa Dani arhitekata 5.2 u organizaciji Hrvatske komore arhitekata. Na skupu su sudjelovali stručnjaci iz niza područja, koji su govorili o temama prostornog i urbanističkog planiranja, izdavanja dozvola, nebrige o prostoru na lokalnoj razini te novim tezama za izmjenu zakonodavnog okvira.

Razina nereda i devastacija u prostoru, legalnih i nelegalnih, ukazuju na to da postojeći zakonodavni okvir nije savladao izazove društvene i ekonomske tranzicije, nije doveo do uspostave reda i kvalitete izgrađenog prostora te ne odgovara suvremenim potrebama hrvatskog društva. Već duže vrijeme ne možemo govoriti, smatraju ovi stručnjaci, o devastacijama i nelegalnoj gradnji kao izuzetcima, što ih na žalost, dovodi do situacije da se nelegalna gradnja upisuje u obrasce običajnog postupanja i ukorjenjuje kao jedan od mogućih načina građenja.

image
/SHUTTERSTOCK

Tužna je činjenica da su primjeri silnih devastacija u prostoru postali jako česti, pogotovo na obali

Proces koji traži dijalog

"Problem leži i u legalnoj gradnji, koja ukazuje na to da da se sustav prostornog i urbanističkog planiranja urušio. Kaotičnost, neuređenost i nepostojanje sustava, su nažalost, jedini okvir kojeg poznaju i unutar kojeg djeluju generacije arhitekata i prostornih planera", zaključak je okupljenih na Danima arhitekata.

Luka Krstulović, arhitekt i urbanist iz tvrtke Urbanistica, moderator skupa, istaknuo je kako je arhitektura disciplina koja pokriva niz područja, ali i zakonodavstvo i pravo za arhitekturu nisu inherentne teme. Tako se temom zakonodavnih okvira arhitekti bave prije svega zato što moraju, svjesni da uspostava novog zakonodavnog okvira nije proces koji se ostvaruje preko noći i ne započinje pisanjem odredbi.

image
Luka Krstulović, arhitekt i urbanist iz tvrtke Urbanistica, bio je moderator skup
ROMEO IBRISEVIC/

- To je proces koji zahtijeva promišljanje, dijalog, konsenzus. Zahtijeva da struka preuzme odgovornost za okvire u kojima djeluje, te da započne proces izgradnje novog sustava koji će doprinositi razvoju hrvatskog društva te zaštiti prostora kao temeljnog nacionalnog dobra - rekao je Luka Krstulović.

Nataša Hrsan, predsjednica Odbora za zakonodavstvo HKA, je istaknula kako se temeljem zaključaka koje je HKA na prošlim Danima arhitekata 2020. godine, aktivno uključila u kreiranje i unapređenje zakonodavnog okvira prostornoga uređenja i gradnje, te pripremila opsežan dokument „Teze za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja i gradnje“. Nakon što je Vlada najavila izmjene ovih zakona u trećem tromjesečju ove godine, Odbor za zakonodavstvo je nastavio s izradom analize zakonskih rješenja, te je uočio nedostatke i probleme u provedbi, koje su potom popisali i analizirali prijedloge rješenja.Jedan od glavnih ciljeva Teza za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja i gradnje, upravo je uspostavljanje kvalitetnije suradnje s ministarstvima i drugim državnim tijelima, kroz uključivanje u radne skupine za izradu novih propisa, te je do sada u više navrata Hrvatska komora arhitekata uputila prema Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva pripremljene teze.

Kratkim prezentacijama iz tri grada predstavljeni su primjeri loše prakse u Splitu, Osijeku i Karlovcu, čime je ilustriran samo manji dio slike alarmantnog stanja u prostoru. Ukazano je na tužnu činjenicu da su primjeri silnih devastacija u prostoru, kojima proteklih godina svjedočimo, postali toliko prisutni i učestali, osobito na obalnom području, da smo se kao društvo prestali i čuditi. No prostor je temeljno nacionalno dobro.

image
ROMEO IBRISEVIC/

Sudjelovali su razni stručnjaci koji su govorili o dozvolama i nebrizi o prostoru na lokalnoj razini

Potreba za promjenom

"Vrijeme je da struka dobije još aktivniju ulogu u procesima donošenja odluka o prostoru. Bez uređenog zakonodavnog okvira i utjecaja struke na procese prostornog uređenja i gradnje, kvalitetan urbanizam i arhitektura postaju iznimke, a ne pravila. Posljedice u prostoru su vidljive i nitko ne može osporiti potrebu za promjenama, a struka ima znanja i snage kreirati te promjene", također je zaključeno na konferenciji.

Želja arhitekata i urbanista je da procesi izmjena Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, rezultiraju zakonodavnim okvirom usklađenim s drugim područjima, oslobođenim nepotrebnih i usporavajućih procedura i fokusiranim na održivi razvoj, vrsnoću gradnje i dugoročnu kvalitetu hrvatskog prostora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 14:50