Novitet na tržištu nekretnina u Zagrebu bit će stanovi investitora Habiter Naturel u Šestinama, a stanovanje u njima bit će više nalik stanovanju u kući. Njihove su dvije kuće u pripremi u ulici Vince, a pri gradnji će se koristiti novi sustav - drveni križno lamelirani (CLT) zidovi, podovi i strop.
- Ideja objekta je ponuditi stanove koji će se više ponašati kao kuća, a manje kao stan jer smatramo da je gradnja koja se već desetljećima događa u podsljemenskoj zoni Zagreba potpuno neprimjerena tom području, pri čemu prije svega mislim na urbane vile - kaže Dario Šišak, arhitekt Veda art studia, projektant projekta u Šestinama.
Povijesno gledano, Podsljeme je zona obiteljskih kuća na velikim zelenim parcelama. Nekoć se na tom području uglavnom i gradilo drvnom građom. Još je 60-ih tamo bilo kuća od drva. No, tradicija takve gradnje ovdje se počela se gubiti iako je u skandinavskim zemljama, ali i susjednoj Sloveniji, vrlo popularna.
Ovakvim projektom želi se naglasiti prirodno i maksimalno izbjeći materijale poput betona, metala, kamene vune...Parcela na kojoj će se graditi okružena je zelenilom
EKOLOŠKI ASPEKT
- Našim projektom želimo naglasiti prirodno jer se gradi objekt od prirodnih materijala. Tako da se beton, metal, kamena vuna i slični materijali maksimalno se izbjegavaju. Po tom smo principu i tražili idealnu parcelu na kojoj bismo mogli graditi, okruženi zelenilom, i pronašli smo jednu od 1200 četvornih metara u mirnoj slijepoj ulici, gdje su susjedne parcele još prazne, nesagrađene - kaže Denis Filipaj koji je s D. Šiškom investitor u tvrtki Habiter Naturel.
Objekt je zamišljen od drvenih križno lameliranih (CLT) zidova, podova i stropova te je fasada kuća drvena. Izolacija je drvena celuloza. Takav način gradnje ima brojne prednosti, navode investitori, kao što su ekološki aspekti, a sami objekti znatno su brže gotovi te energetski puno učinkovitiji. Klima je u njima drukčija jer kuće dišu s obzirom na to da su od prirodnih materijala.
Prema projektu, građevina stambene namjene s dvije stambene jedinice imat će dva parkirna mjesta i dva parkirna garažna mjesta. Nesagrađeni dio bit će hortikulturno uređen niskim i visokim autohtonim raslinjem i odabranim vrstama stablašica.
- Završna obloga građevine izvest će se ventiliranom drvenom fasadom. Zgradu čine dva stambena volumena - jedinice, povezana spremišnim prostorima u razini suterena, te volumen garaže na najvišoj etaži s obzirom na poziciju prilaza s prometnice koja se nalazi na najvišoj strani parcele. Oba stambena volumena su jednaka i sastoje se od ulaznog prostora, nešto manje od pola etaže je ispod razine dnevnog trakta te od etaže iznad dnevnog dijela - opisuje Dario Šišak.
Na nižoj su etaži dnevni boravak, blagovanje i kuhinja te pomoćni prostori izbe, gospodarstva i zahoda, a na višoj su privatniji prostori - tri spavaće sobe s dvije kupaonice, dječji boravak i garderoba. S razine dnevnog boravka u oba volumena moguć je izlazak na prirodni teren. Svaka jedinica imat će površinu od oko 150 kvadrata (neto) s pripadajućom garažom, spremištem, parkirnim mjestom te dvorištem od oko 200 četvornih metara.
Grijanje i hlađenje bit će riješeno putem dizalica topline koje će preko podnih ventilokonkvetora i podnog grijanja grijati i hladiti cijeli prostor ravnomjerno
PLANOVI
Grijanje i hlađenje riješeno je putem dizalica topline, koje će preko podnih ventilokonvektora i podnog grijanja grijati i hladiti cijeli prostor ravnomjerno. Također, na krovu će biti postavljena solarna elektrana iz koje će se dobivati gotovo sva potrebna električna energija. Tako će se troškovi daljnjeg korištenja građevine svesti na minimum.
Plan je započeti gradnju na proljeće iduće godine, a planirani datum useljenja je kraj 2020. Taj terminski plan moguć je isključivo zahvaljujući brzini kojom se gradi tehnologijom CLT-a.
U HRVATSKOJ
Tehnologija gradnje koja će postati hit
Dok je CLT tehnologija gradnje, odnosno sustav drvenih križno lameliranih zidova, izvan Hrvatske dobro poznata, kod nas je tek u povojima. Slovenija je, primjerice, u tome daleko ispred nas, pa se kod njih može vidjeti veliki broj sličnih objekata, i to veće površine i katnosti.
- Kod nas, koliko nam je poznato, jedino naš ured radi ozbiljnije s CLT-om, tako da imamo nekoliko projekata koji će biti izvedeni u idućoj godini. Najviše ih je u Zagrebu - kaže Dario Šišak.
Foto: Veda art studio/ Habiter Naturel
