vremena se mijenjaju

Kriterij za kupnju nekretnine: U Zagrebu nema straha, ali morate uložiti u ove dvije stvari

Radićeva ulica u Zagrebu
 TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX
Komentar Dubravka Ranilovića predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama HGK

Zadnji je potres samo osnažio stavove sudionika na tržištu nekretnina u Zagrebu i okolici koji su se pojavili u ožujku prošle godine. U Banovini tržište nekretnina je i prije potresa bilo uvjetovano gospodarskim stanjem i perspektivom cijelog kraja. Stambeni fond će se tamo nakon ovog potresa i obnove dosta izmijeniti kako izgledom tako i kvalitetom.

Sigurnost postaje glavni kriterij za kupnju nekretnine. Zato će se nastaviti trendovi polariziranja cijena nekretnina - rast cijena novogradnje i pad cijena onih starijih nekretnina koje nisu prilagođene mogućim potresima. Može se već lako uočiti taj trend i u oglasima; u kojima oni koji prodaju novogradnju, sigurnost stambenog prostora koriste u marketingu kao glavni argument.

image
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK

DUBRAVKO RANILOVIĆ

Krajnji je trenutak da počnemo planirati kvalitetan urbanizam, poštujući postojeći i razvijajući novi javni prostor

Dugoročno gledano, nisam jako pesimističan što se tiče Zagreba i tržišta. Kakvo će tržište nekretnina biti, ovisit će o nama. Protekom određenog vremena oslabit će i utjecaj potresa na tržište. Međutim, morat ćemo bitno promijeniti pristup stanovanju i nekretnini uopće ako želimo sačuvati vrijednosti koje smo imali. To se očekuje prije svega od gradske vlasti, ali i od nas stanovnika Zagreba. Predivan Zagreb i njegov Donji grad, onakav kakav ga poznamo, nastao je nakon potresa iz 1880. godine. Sve te palače, institucije koje se nalaze na trgovima i uz parkove koji i nas i turiste privlače odavno su postali 100-godišnjaci, koje treba redovito održavati. Sada nakon svih ovih potresa čini se suludo da smo pustili da postoje vanjski zidovi bez fasade. To su oni uglavnom zabatni (riječ koju smo na brzinu u Zagrebu svi naučili) i gotovo svi stražnji odnosno zidovi koji gledaju na dvorište, kao i da postoje dimnjaci koji se drže samo zbog sile teže. Upravo je taj nemar učinio najveće štetu gradu. Ovi zadnji potresi su nas podsjetili da ipak nismo naučili lekciju u ožujku. Postoje i dalje objekti u Zagrebu koji nisu sanirani i ugrožavaju stanare, ali i prolaznike. Dijelovi zgrade su padali po ulici i za nedavnih potresa.

image
Željko Puhovski/Cropix

Ako vlasnici žele zadržati vrijednost nekretnina, morat će uložiti i u njihovu sigurnost i stabilnost

Krajnji je trenutak da se svi trgnemo i počnemo planirati i raditi sustavno i kako treba. Ako vlasnici žele zadržati vrijednost svojih nekretnina u centru, morat će uložiti i u njihovu sigurnost i stabilnost. Dugo nakon ovih potresa ljudi će još postavljati pitanja o tome koliko je neka zgrada sigurna.

Ovi zadnji potresi su nas podsjetili da u Zagrebu nismo naučili lekciju u ožujku. Postoje i dalje objekti koji nisu sanirani, a grade se i nove zgrade bez logike urbanizma

Prava borba protiv potresa je graditi protupotresno i na taj način obnoviti i održavati zgrade. To će možda značiti da će u nekim područjima Hrvatske biti primjerenije graditi drvene kuće i promijeniti pristup planiranju i gradnji, ali u svakom slučaju trebamo prihvatiti da je potres realnost i da je moguć gotovo u cijeloj Hrvatskoj. O nama ovisi hoće li nam to predstavljati problem u budućnosti ili ne.

Na kraju, protiv potresa se borimo i dobrim planiranjem gradova, odnosno dobrim kvalitetnim urbanizmom, poštujući postojeći i razvijajući novi javni prostor. Zbog nekoliko kvadrata više za pojedinca cijele su ulice ostajale bez trotoara, perivoja i drvoreda. Kada smo gledali stradanja Petrinje, moglo se vidjeti kako je ipak sreća u toj katastrofi da Petrinja u centru grada ima lijep perivoj. Novi Zakon o obnovi je dobra podloga da se obnova napravi kvalitetno, ali kakva će ona biti, opet ovisi o svima nama. Zagreb i gradove Banovine nužno je obnoviti temeljito i kvalitetno na način da napravimo gradove za budućnost, pa bi takva obnova, suprotno od sadašnjeg očaja i straha, mogla biti pokretač razvoja i optimizma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. svibanj 2022 23:41