Vikendica je i dalje mesto za predah, a razliku vidimo upravo u tendenciji za većim komforom, što sa sobom u suštini nosi latentnu mogućnost da se pretvori u kuću za mogući dulji ili stalni boravak, kaže arhitekt Dejan Todorović
Zanimljiv primjer kako umjesto vikend-kuće sagrađene sedamdesetih godina napraviti suvremenu vikendicu, inspiriranu starom, našli smo u Srbiji na južnim obroncima planine Kosmaj. Djelo je arhitekta Dejana Todorovića, koji je autor rekonstrukcije Muzeja suvremene umetnosti u Beogradu.
Obiteljska kuća za odmor smjestila se na nadmorskoj visini od oko 360 metara, na većoj parceli uz gustu šumu, kojoj se pristupa makadamskom cestom.
- Stara vikendica bila je osnova nove građevine tako što je postojeća geometrija umnožena kako bi se maksimalno iskoristili predimenzionirani postojeći temelji i sačuvala memorija na prvobitnu gradnju. U oblikovanju novog objekta utjecaj ili inspiracija su očigledni - rekao je Dejan Todorović, o svom novom djelu.
Oblik kuće bio je odgovor i na stanje neposrednog okoliša otvaranjem prema planinskom rovu koji je blago zakošen u odnosu na uzdužnu osu postojeće kuće, kao i položaja i denivelacije pristupnog puta te na zatečeni biljni fond s nekim primjercima starim stotinjak godina. Raniji objekt je uklonjen te je na njegovo mjesto došla nova vikendica veličine 150 kvadrata. Kuća se sastoji od prizemlja s dnevnom sobom, blagovaonicom i kuhinjom te kata s dvije spavaće sobe i kupaonicom. Interijer s vidljivim drvenim površinama ima kao kontrast crne i antracit sive elemente stepeništa, rasvjete, kuhinje, visećeg kamina... Arhitekt Filip Rašković uredio je unutrašnji prostor.
Kostur kuće napravljen je od čeličnih profila s oblogom od bora s obje strane, te izolacijom od Lupotherma i kamene vune debljine 10 centimetara. Bor je dimenzija 100/22 mm, tretiran bezbojnim voskom Belinka. Instalacije su napravljene po sistemu pametne kuće. Vlasnicima to daje mogućnost upravljanja na daljinu svim sustavima.
- Potpuna daljinska i glasovna kontrola svih električnih i mehaničkih instalacija kako bi se mogla napraviti pravovremena priprema kuće za dolazak vlasnika, te izvršio efikasan nadzor kada su vlasnici odsutni ili olakšalo korištenje svih instalacija njihovom kontrolom glasovnim putem, to su neke su od pogodnosti pametne kuće - nabraja D. Todorović.
Zanimalo nas je i koliko je stajala izgradnja nove vikendice te da li je to nužno skup izdatak. Konačni utrošak s uređenjem prizemlja, kaže arhitekt, iznosi 1000 eura po četvornom metru. Pitamo ga i što je vikendica danas, u odnosu na one ranije, gledano kroz arhitekturu i želje investitora.
- Vikendica je i dalje mesto za predah, a razliku vidimo upravo u ovoj intervenciji gdje se vidi tendencija za većim komforom koja sa sobom u biti nosi latentnu mogućnost da se pretvori u kuću za mogući duži ili stalni boravak. Također se pokazuje tendencija klijenata da izađu iz rutine arhitekture gradskih stanova, bez obzira na njihovu veličinu, i istraže emocije u simbiozi arhitekture i prirode - zaključuje Todorović, koji je poznati srpski arhitekt.
Dobitnik je nagrade u kategoriji arhitekture 35. Salona arhitekture u Beogradu kao i Grand Prix 40. Salona arhitekture, nagrade BIG Architecture 2019. u Sloveniji i drugih nagrada. Nakon studija u Beogradu, svoju arhitektonsku praksu započeo je u Španjolskoj gdje je živio i radio od 1993. do 2007. godine. U Madridu je osnovao vlastiti arhitektonski biro Off Project, a potom biro Nooto u Beogradu 2017. godine. Rekonstrukcija Muzeja suvremene umetnosti u Beogradu ušla je izbor 40 najboljih europskih projekat za EU Mies Award 2019. godine.
