Slijede ih ostale zemlje na Balkanu. Gradovi poput Zagreba, Tirane, Sofije, Lisabona, Bruxellesa i Basela imaju iznadprosječnu razinu rizika od potresa u usporedbi s manje izloženim gradovima
Zagreb i okolica, Varaždin i Čakovec, Zadar i okolica, Split i bliža okolica, Dubrovnik i Ston s okolicom, Imotski i okolica označeni su na novoj karti modela rizika od potresa za Europu, predstavljenoj prije nekoliko dana u Švicarskoj. Na konferenciji "European earthquake hazard and risk models" predstavljene su dvije karte, jedna modela rizika te druga opasnosti od potresa. Na njoj su sudjelovali priznati svjetski znanstvenici, kao što je dr. Helen Crowley iz Eucentrea u Italiji, a predstavljena su recentna istraživanja o riziku od potresa za EU na kojima su radili posljednje četiri godine.
Tijekom 20. stoljeća potresi u Europi uzrokovali su više od 200.000 žrtava i više od 250 milijardi eura gubitaka. Sveobuhvatne procjene potresne opasnosti i rizika ključne su za smanjenje učinaka katastrofalnih potresa. Novoobjavljeno ažuriranje modela potresne opasnosti i prvi model rizika od potresa za Europu temelj su za uspostavu mjera ublažavanja i povećanje otpornosti zajednica. Oni značajno poboljšavaju razumijevanje o mjestu na kojem će se najvjerojatnije dogoditi jaki potres te kakve će posljedice imati budući potresi u Europi. Razvoj ovih modela bio je zajednički napor seizmologa, geologa i inženjera diljem Europe, s podrškom i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je financirano iz programa Europske unije za istraživanje i inovacije Horizon 2020.
UBLAŽAVANJE KATASTROFA
Potresi se ne mogu spriječiti niti precizno predvidjeti, ali učinkovite mjere ublažavanja, temeljene na modelima potresne opasnosti i rizika od potresa, mogu značajno smanjiti njihov utjecaj. Europski modeli potresne opasnosti i rizika 2020 pružaju usporedive informacije o prostornoj razdiobi očekivanih razina gibanja tla zbog potresa, njihovoj učestalosti kao i njihovu potencijalnom učinku na izgrađeni okoliš i dobrobit ljudi. Takav pristup ključan je za uspostavljanje učinkovitih transnacionalnih strategija za ublažavanje katastrofa koje podržavaju definiciju polica osiguranja ili ažuriranih građevinskih propisa na europskoj razini npr. Eurokoda 8 i na nacionalnim razinama. Kao i za izrade strategija.
Potresna opasnost opisuje potencijalno gibanje tla zbog budućih potresa i temelji se na znanju o prošlim potresima, geologiji, tektonici i lokalnim uvjetima tla na bilo kojoj lokaciji diljem Europe. Europski novi model potresne opasnosti iz 2020. godine (ESHM20) zamjenjuje prethodni model iz 2013. godine.
Napredni skupovi podataka ugrađeni u novu verziju modela doveli su do sveobuhvatnije procjene. Posljedično, procjene gibanja tla su prilagođene, što je rezultiralo nižim procjenama u većini dijelova Europe, s iznimkom nekih regija u zapadnoj Turskoj, Grčkoj, Albaniji, Rumunjskoj, južnoj Španjolskoj i južnom Portugalu, gdje su uočene veće procjene gibanja tla. Ažurirani model također potvrđuje da su Turska, Grčka, Albanija, Italija i Rumunjska zemlje s najvećom potresnom opasnosti u Europi, a slijede ih ostale zemlje na Balkanu. Ali čak i u regijama s niskim ili umjerenim procjenama gibanja tla, razorni potresi mogu se dogoditi u bilo kojem trenutku.
EKONOMSKI GUBITAK
Nadalje, specifične karte potresne opasnosti (hazarda) iz ažuriranog europskog modela prvi put će poslužiti kao informativni prilog za drugu generaciju Eurokoda 8. Norme Eurokod 8 važna su referenca na koju se nacionalni modeli mogu pozvati.
Prema Europskom modelu rizika od potresa 2020 (ESRM20), zgrade sagrađene prije 1980-ih, urbana područja i zone visoke potresne opasnosti glavni su faktori rizika od potresa. Iako se u većini europskih zemalja upotrebljavaju noviji propisi i norme koji osiguravaju prikladnu zaštitu od potresa, mnoge starije, neojačane ili nedovoljno ojačane zgrade još postoje, što predstavlja visok rizik za njihove stanovnike. Najveći rizik od potresa akumulira se u urbanim područjima, kao što su gradovi Istanbul i Izmir u Turskoj, Catania i Napulj u Italiji, Bukurešt u Rumunjskoj i Atena u Grčkoj, od kojih su se u mnogima u prošlosti događali. Zapravo, u samo ove četiri zemlje generira se gotovo 80% prosječnog godišnjeg ekonomskog gubitka od 7 milijardi eura zbog potresa u Europi. Međutim, i gradovi poput Zagreba, Tirane (Albanija), Sofije (Bugarska), Lisabona (Portugal), Bruxellesa (Belgija) i Basela (Švicarska) imaju iznadprosječnu razinu rizika od potresa u usporedbi s manje izloženim gradovima, kao što su Berlin (Njemačka), London (Velika Britanija) ili Pariz (Francuska).
- U tim je kartama deset godina iskustva rada mnogih znanstvenika. Tim ćemo kartama za dvije godine pridružiti i podatke rizika za Zagreb, koje istražujemo u pilot-projektu - rekao je Josip Atalić, profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu i voditelj Centra za potresno inženjerstvo.
