Istarski dragulj

Obiteljska kuća u Svetvinčentu

Od stare ruševine do jedne od najljepših kamenih kuća u Istri
Profil
Vlasnici:
zagrebačka obitelj Milovac
Info:
kuća od 140 m2 s bazenom u mjestu Svetvinčenat u Istri
Interijer:
vlasnici

Hedera je latinsko ime za bršljan, snažnu biljku u koju je ova istarska kuća nekad bila potpuno obrasla. Oblik bršljanova lista nalazi se i na grbu kuće, a sama činjenica da ima grb govori o starosti i posebnosti ovoga prelijepog imanja u Svetvinčentu. Mali grad u srcu Istre, daleko od turističke vreve, ali ipak samo pola sata udaljeno od Rovinja, vratit će vas kao vremenski stroj u renesansu. Centar mjesta je popularna Placa, središnji trg, preko čije se sjeverne strane proteže kaštel Grimani-Morosini, impozantna obrambena kula iz 1589. godine.

Svetvinčent ima čak pet crkvica, a najstarija, Sv. Vincenta, potječe iz 12. stoljeća. Mjestašce za koje mnogi nisu čuli pravi je mali skriveni dragulj i čim smo stigli, postalo nam je jasno zašto je zagrebačka obitelj Milovac upravo ovdje kupila kuću i poželjela se u budućnosti preseliti ovamo za stalno. Odmah nam pričaju kako su davne 1999. godine, kad su kupili kuću, imali pred sobom ruševinu, ali ruševinu u koju su se na prvi pogled zaljubili.

Znali su da ih čeka golem posao, ali to ih nije plašilo, naprotiv. – S obnovom smo krenuli 2000. godine i znali smo da nas čeka puno rada i truda, ali smo se zaista jako, jako veselili svakom dijelu procesa. Gotovo svaki dan nam je počinjao raspravama s majstorima koji su nam savjetovali da kuću u potpunosti srušimo. To nije dolazilo u obzir, željeli smo je obnoviti, oživiti njezinu nekadašnju ljepotu i svu povijest koju nosi unutar i izvan svojih zidova.

Volimo te zidove i uspjeli smo ih gotovo u potpunosti sačuvati, osim jednog koji je bio u zaista lošem stanju i prijetnja sigurnosti i statici cijele kuće, pa smo ga ipak srušili i nanovo sagradili – prisjeća se vlasnica Vesna Milovac nimalo lakih početaka i dodaje kako je obnova do useljivog stanja trajala čak sedam godina kada su sve bitne stvari bile gotove i kada je završen i bazen. – Naravno, ja mislim da je sve to još nedovršeno, to je vječni ‘work in progress’.

Osim zidova, građevinari su morali paziti i na stolariju, a očuvali smo i škure čija nam se originalna boja svidjela. Škure su bile u tri boje – plave, smeđe i zelene, a ulazna vrata plava, pa smo zajednički donijeli odluku da sačuvamo izvornu plavu boju i na škurama i na ulaznim vratima, koja smo također uspjeli sačuvati i restaurirati. Ta boja nije karakteristična za unutrašnjost Istre, ali to cijeloj priči o ovoj kući daje dozu posebnosti i autentičnosti – prisjeća se Vesna.

Eksterijer pažnju privlači bazenom dimenzija 8×4 metra i starom gustirnom koja je nekada služila za opskrbu pitkom vodom

Osim stolarije, vrata i prozora, zadržali su i izvorni raspored prostorija, a manja preinaka napravljena je na katu gdje umjesto jedne spavaće sobe, obitelj Milovac ima ugodni dnevni boravak na galeriji s open space prostorom iznad kuhinje. Prema starom rasporedu, objekt se sastoji od tzv. glavne kuće i konobe. U glavnoj kući u prizemlju su kuhinja, blagovaonica i kupaonica, a na katu dvije spavaće sobe i dnevni boravak. Konoba je danas manji apartman koji ima ima posebni ulaz, jednu sobu, kuhinjicu s blagovaonicom i kupaonicu. Interijer je prepun simpatičnih detalja i zanimljivih starina koje pričaju svaka svoju priču.

Tu su stari Vesnin klavir, bakina singerica, radio iz pedesetih koji i dalje radi bez greške, drvena škrinja kupljena na Britancu i još mnogo zanimljivih sitnica. – U posljednje vrijeme jako nas vesele različite stolice i fotelje, a toga u kući Hedera ne nedostaje. Naše su gotovo sve stolice pokupljene s otpada te potom preuređene.

Veseli nas udahnuti stvarima novi život, a takvu priču imaju i stepenice koje vode na kat. One su napravljene od stare trešnje koja je godinama rasla pokraj naše kuće u Zagrebu sve dok je nismo morali srušiti. Kako nam je to drvo bilo zaista priraslo srcu, jednostavno smo ga implementirali u svoju kuću za odmor i podarili mu novi život – objašnjava nam simpatična vlasnica Vesna, a mi nailazimo na potvrdu njezinih riječi na svakom koraku.

U manjem apartmanu nalaze se ormar te blagovaonski stol i stolice vlasnikove bake s početka 20. stoljeća, a cijelom prostoru pečat daju autentični crteži na staklu na vratima spavaće sobe. U dnevnom dijelu glavne kuće dominira kaljeva peć koja zimi grije cijelu kuću, a i ona je spašena iz jednog zagrebačkog stana u kojem više nije bila potrebna. Potpora kaljevoj peći su mramorne grijalice na struju pa je uz tu kombinaciju svaki kutak kuće zimi topao. Gdje god je bilo moguće, u interijeru je vidljiv kamen kojim je kuća građena.

Na podovima dominiraju keramičke pločice u boji terakote koja daje topao osjećaj, dok su podovi na katu obloženi jednostavnim brodskim podom. Posebnost koja daje još jednu povijesnu dimenziju cijelom imanju je stara gustirna koja je i dandanas funkcionalna, a Vesna nam otkriva njezine tajne. – Zanimljivo je da je isklesana od jednog komada kamena, a pričali su nam susjedi da je bila i na meti pljačkaša kojima je zbog toga bila preteška pa je tako zadržala svoje mjesto sve dosad.

Nekada je služila za opskrbu cijelog ovog dijela mjesta vodom, a nama je pružila neprocjenjive podatke jer je na njoj uklesan grb kuće, list bršljana, ime tadašnjeg vlasnika i godina kada je gustirna napravljena, 1906. Okućnicu veličine gotovo 800 četvornih metara, osim gustirne, krase tipične biljke istarskog podneblja: loza, kesten, črnika, lovor i mnoge druge. Pokraj same kuće nalazi se i mali vrt lavande na koje su vlasnici osobito ponosni. Draži im je čak i od osmometarskog bazena koji je preuzeo najveću površinu dvorišta.

Ma šalimo se, vrt lavande je super, ali ne može pružiti osvježenje kakvo pruža skok u hladni bazen za vrelih ljetnih poslijepodneva. Kraj njega se nalazi i natkriveni pool-house dio s kaminom, a kada je hrana spremna, nosi se za kameni stol. – Taj stol nas je dočekao ispred kuće kada smo je kupili, prkoseći zubu vremena. Pomaknuli smo ga nekoliko metara, gdje i sada stoji kao simbol prošlosti ovog komadića zemlje, a mi se osjećamo posebno svaki put kada tu zajedno ručamo. Pokušavamo zamisliti sličnu obitelj koja je na njemu objedovala prije sto i više godina, i onu buduću, nadamo se našu, koja će stvarati svoje uspomene ovdje – zaključuje Vesna Milovac.

Ako vam se svidio ovaj interijer, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. svibanj 2024 07:36