Prošlo je već sedam mjeseci od snažnog potresa koji je nedjeljnog jutra 22. ožujka zatresao glavni grad, u kojem je ozlijeđeno 27 osoba, smrtno je stradalo 15-godišnje dijete, a procjenjuje se da je oštećeno oko 25 tisuća zgrada. Pritom je oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne namjene, dok je 98,5 posto u privatnom vlasništvu.
Prema dobivenim podacima, zagrebački je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada do 15. lipnja zaprimio 42.035 zahtjeva za pregled zgrada/stanova na kojima postoje oštećenja, a procjenjuje se da se radi o 24 tisuća zgrada. Pritom ih je najviše oštećenih u gradskim četvrtima Donji grad, Gornji grad - Medveščak, Gornja Dubrava, Maksimir, Podsljeme i Sesvete.
352 rješenja
S obzirom na velik broj ljudi koji zbog oštećenja nisu imali toplu vodu i grijanje, Vlada je kao hitnu mjeru za popravak zgrada na području Zagreba i okolice osigurala do 20.000 kuna po kućanstvu. Ukupno je riječ o 141 milijun kuna: 41 milijun kuna osiguran je preraspodjelom unutar Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te se odnosi na sufinanciranje kupnje kondenzacijskog bojlera u iznosu od 8 tisuća kuna, dok je 100 milijuna kuna osigurano rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva graditeljstva. Ta su sredstva namijenjena za radove hitnih sanacija dimnjaka, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala i nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanja opasnih dijelova zgrade koji ugrožavaju život ili zdravlje ljudi. Prijave se zaprimaju digitalno putem sustava e-Građani, odnosno putem e-Hitni popravak zgrada oštećenih u potresu, a podnositelji prijave moraju biti upravitelji zgrada i/ili predstavnici suvlasnika te (su)vlasnici obiteljskih kuća. Svaka samostalna jedinica u oštećenoj zgradi za navedene radove može ostvariti povrat sredstava u iznosu od 12 tisuća kuna.
Iako se, prema informacijama koje smo dobili, očekivalo da će se sredstva potrošiti već do kolovoza, ukupan osigurani iznos nije ni približno pri kraju, a rok za prijave građane istječe 31. listopada.
- Dosad je zaprimljeno 1125 prijava, od kojih se 93 odnose na obiteljske kuće s jednim posebnim dijelom. Izdana su 352 rješenja, a najveći dio njih odnosi na višestambene i stambeno-poslovne zgrade. Pri tome napominjemo da je Ministarstvo izdalo i 482 zaključka kojima se između ostalog tražila dopuna dokumentacije - kažu u Ministarstvu.
U odnosu na ukupan broj oštećenih zgrada, riječ je o vrlo malom broju prijava. Razloga za to je nekoliko. Samoj prijavi prethodi nekoliko koraka: prvo je potrebno utvrditi samo oštećenje te napraviti projekt sanacije, odabrati izvođača te naposljetku izvesti same radove sanacije. Važno je naglasiti da se sredstva građanima ne dodjeljuju unaprijed, već po završetku samih radova.
Brze reakcije
Tako građani prilikom prijave moraju priložiti podužu dokumentaciju o oštećenju: Zapisnik s očevida oštećenja ovjeren od ovlaštenog inženjera, fotodokumentaciju, snimku zatečenog stanja koju je izradila ovlaštena osoba - ovlašteni inženjer građevinarstva ili strojarstva te sudski vještak, potvrdu o šteti ili drugi službeni dokaz kojim se utvrđuje da je pri potresnom događaju došlo do predmetnih oštećenja zgrade. Nadalje, sve radove mora izvesti ovlaštena osoba prema projektnoj dokumentaciji. Primjerice, za popravak ili zamjenu dimnjaka nužan je projekt koji je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva ili arhitekture i strojarstva. Od prijavitelja se također traži da dokaže posjedovanje zakonski izdanih računa.
Istodobno su cjelokupna situacija s pandemijom koronavirusa, ljeto, pa i izbori usporili prijave građana. Oni suvlasnici višestambenih zgrada koji u suradnji s upraviteljima zgrada izdvajaju sredstva na račun zajedničke pričuve i sustavno ulažu u svoje zgrade bili su spremni odmah krenuti u projekte hitnih sanacija i prikupljanja sve potrebne dokumentacije pa su već i dobili povrat sredstava. Međutim, veći je broj onih koji su tek sad, s dolaskom hladnijih dana, krenuli u cijeli projekt pa se susreću s problemom ograničenog broja strojarskih inženjera i tvrtki koje se bave sanacijom dimnjaka, potrebom za eventualno zaduživanje te nedostatkom vremena za izvedbu radova i samu prijavu.
Ključni dokumenti
- Što se tiče odaziva na poziv Ministarstva, možemo reći da je on očekivan s obzirom na to da je riječ o jednom procesu koji traje. No, zbog svakodnevnih upita naših građana koji su zabrinuti jer procjenjuju da neće uspjeti prijavu predati na vrijeme intenzivno razgovaramo s Vladom i nadležnim tijelima kako bi se taj rok produžio - kažu u Ministarstvu i ujedno napominju da je započela javna rasprava o dva ključna dokumenta: Program mjera i aktivnosti obnove te Pravilnik o sadržaju projektne dokumentacije.
- Programom će se utvrditi mjere obnove zgrada, ali i mjere novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrada - dodaju.
Zagrebu tek predstoji temeljita, dugotrajna i skupa obnova.
