Prvi Ikein katalog s bijelom podlogom i geometrijskim motivima na drugoj razini, pregradom i kultnim MK Wing stolcem, tiskan je 1951. godine. Pogledajte kako su se mijenjale naslovnice, najavljujući novitete.
Katalozi poznate švedske trgovine Ikea, “vrući su materijal” svake godine, a ljudi diljem svijeta s nestrpljenjem iščekuju kada će ga primiti u ruke. Katalog Ikee poželjno je štivo za sve - profesionalce (arhitekte i dizajnere), ali i obične ljudi koji su estete, vole uređenje i vole prostorno dekoriranje. Ukratko, Ikea katalog tijekom godina postalo je nezaobilazno štivo koje se rado proučava, koje inspirira i motivira na dobre promjene u domu. Ove, 2020. godine obilježili su sedamdeset godina postojanja i to prilagođavajući se novim trendovima - tj. transformacijom u moderan i održiv digitalni priručnik stvoren s ciljem pružanja bolje svakodnevice kod kuće, dostupan svima i u svakom trenutku. Prelaskom na unaprijeđenu digitalnu verziju, Ikea svoj poznati katalog čini pristupačnijim, ali poduzima i konkretne mjere u cilju održivosti - ovo je još jedan korak prema ispunjenju ambicija da Ikea postane klimatski potpuno pozitivna do 2030. godine. Novi katalog stoga se nije distribuirao kućanstvima, ali ljubitelji tradicionalnog tiskanog formata, koji je otisnut na 100% održivom i FSC certificiranom papiru, i dalje ga mogu besplatno pronaći u robnoj kući Ikea Zagreb u ograničenim količinama.
Inače, Ikea posluje od 1943. godine, kada je Ingvar Kamprad osnovao tvrtku sa samo 17 godina. Počeo je sa satovima, novčanicima i nekoliko okvira. Na kraju je prvi Ikein katalog tiskan 1951. godine: bijela podloga i geometrijski motivi na drugoj razini, zatim pregrada i kultni MK Wing Chair. Kamprad je osjetio potrebu da dosegne što više klijenata - što nije bio lak zadatak iz izolirane švedske regije Småland. No, dolaskom široko tiskanog kataloga, osnivač se nadao da će sve to promijeniti. Ipak, proizvodi su se prodavali po tako niskim cijenama da ljudi nisu mogli vjerovati da su to kvalitetni predmeti: morao ih je izložiti. Tada je u Älmhultu uspostavljen prvi izložbeni salon koji je trenutačno uspio, zajedno s katalozima. Sve ostalo je, reklo bi se, povijest.
Dobro je znati da se gotovo 16 milijuna primjeraka Ikeina kataloga i dalje tiska svake godine, a uspješno je preveden na čak 62 jezika. Priča ispričana kroz slike, od reklama do uredničkog stvaranja. Prelistava ih najmanje 400 milijuna ljudi na svim kontinentima, što predstavlja posljednji korak u komunikacijskom projektu izvedenom od Älmhulta, od tiska do fotografije. Primjerice, katalog za 2014. zamišljen je u studiju od 8000 četvornih metara koji sadrži više od 250 kompleta - dokumentirano radom 13 fotografa i više od 4000 snimaka. Arhiva kataloga govori o povijesti švedskog dizajna, ali i načinu života. Iz toga je izveden smisao dizajna za život.
Ikeini katalozi tijekom godina pratili su promjene i trendove u uređenju interijera, posebice dnevnih boravaka, što se najbolje vidi po naslovnicama, pa stoga ne čudi da smo za komentar oko trendova i fokusa po godinama upitali Ivu Debegoić, voditeljicu odjela unutarnjeg uređenja u robnoj kući Ikea Zagreb. Evo što nam je rekla i istaknula!
1960’s
Desetljeće u kojem su se odlično vidjeli napori koje je ratom poharana Europa u pedesetima uložila da se ponovo vrati u izobilje odrazilo se i na interijere. Modernistički i/ili internacionalistički stil izuzetno su dominantni, što znači da namještaj postaje sve jednostavnijih oblika - jednostavnih, gotovo ravnih linije, manjeg obima, tanjih ojastučenja na foteljama i sofama. Tepisoni su veliki hit, a na njima se nalaze, pa gotovo i prevladavaju, jednobojni predmeti. Pri kraju ovog desetljeća, u dnevnim se sobama sve češće viđaju neke neuobičajene, vrlo intenzivne boje - jarko žuta, zelena intenzivna kao mlada trava, pariško plava…, a i neki detalji pop-arta koji je dosegao vrhunac u ovom desetljeću. Da, bilo je to doba svekolike demokratizacije dizajna, koji je postao dostupan mnogima.
1970-e
Doba ekstremno brze izmjene dominantnih trendova u pop-kulturi - od psihodelije, preko punka i diska do novog romantizma - donijelo je svekolike promjene u stilska rješenja dnevnih soba. Ako je u desetljeću prije plastika dobila dizajnerski potpis, u ovom je dobila status građanstva. Uzorci na tkaninama slijedili su slavne haljine Diane von Furstenberg, jeans je zaogrnuo fotelje, lampe su visjele do poda ili su ih mijenjale disko-kugle, a bilo je važno i da je namještaj mobilan, lako pokretljiv, kako bi se interijer lako reorganizirao - valjda da može pratiti sve brže promjene trendova kojima smo svi tako lako podlijegali.
1980-e
Jesu li osamdesete doba izuzetne kreativnosti ili doba u kojem su neukus i kič postali dominanta koja je zavladala svim aspektima života - pitanje je oko kojeg se i danas spore kunsthistoričari. No, jedno je sigurno - eklektika je u ovom desetljeću bila izuzetno izražena, pa su nam dnevne sobe kombinirale elemente koji su podsjećali na kuću obitelji Carrington iz popularne Dinastije, kalifornijski surf-stil, šarenu odjeću Madonne i Boy Georgea koja kao da se preslikala na djela dizajnerske grupe Memphis te Armanijev ultraskupi jupijevski minimalizam (koji uopće nije imao veze, pa je čak i oponirao futurističkom minimalizmom kakav je promovirao Stanley Kubrick u svojoj “Odiseji 2001.”). A nerijetko su se svi ti elementi mogli pronaći u samo jednom interijeru…
1990-e
Željezna zavjesa je pala, socijalizam propao, a Njemačka se ujedinila. No, kad su interijeri u pitanju, ovo desetljeće - možda više od svega - oslikava magazin Wallpaper, koji je 1996. pokrenut u Londonu. Beskonačna zaljubljenost uredništva u klasike skandinavskog dizajna, ali i njihovo promoviranje istočnoeuropskih, socijalističkih arhitektonskih mastodonata od betona i čelika, tzv. brutalističke arhitekture Brazila (u eksterijerima i interijerima), zagasitih tonova tkanina na namještaju koji je imao i šarafe s dizajnerskim potpisom, gotovo zaboravljenih drvenih oplata na zidovima, ili afričkih megalopolisa zaogrnutih bež-nijansama pustinjskog pijeska - sve se to ocrtalo u dnevnim sobama devedesetih. Naravno, uz ogromne količine tehnologije - jer kompjuteri, mobiteli i igraće konzole postali su dio interijera.
2000-e
Skandinavski stil još jednom osvaja svijet: sobe su prepune svjetla, namještaj je u pastelnim, vrlo svijetlim tonovima, nerijetko sasvim bijeli, a tradicionalni gustavijanski stil vratio se u dnevne sobe diljem svijeta u obliku bogatih kristalnih lustera koji raskošno difuziraju svoju svjetlost. Da ne bi sve bilo previše jednolično i dosadno, dizajneri interijera posegnuli su za inspiracijom koju im je nudio Missoni, talijanski proizvođač kvalitetne šarene konfekcije koji se ionako ubacio u dizajn interijera, pa su se intenzivni missoni-motivi i boje našli na namještaju i tepisima, na čašama i poslužavnicima, ali i na dijelovima zidova u formi tapeta. Uz to, status građanstva dobili su i egzotični stilovi iz dalekih odredišta, pa su balinežanske pletene zdjele i tepisi od pruća, namještaj s tradicionalno kineskim elementima, klupe iz japanskih vrtova i tkanine iz peruanskih brda našle svoje mjesto u našim boravcima.
2010-e
Drugo desetljeće dvadesetog stoljeća bavi se ponajprije praktičnošću - stanovanje je sve skuplje, stanovi su nam sve manji, a sobe nam zahtijevaju svekoliku multifunkcionalnost. Sve više je funkcija u jednoj sobi, koja se iz dnevne i radne noću pretvara u spavaću, pa je i namještaj (ponovo!) multifunkcionalan - sofe se pretvaraju u krevete, a blagovaonski stol nerijetko i radni. Iako je novi individualizam dao placet anything-goes filozofiji, naše su dnevne sobe ipak postale smirujuće oaze čije usklađene tonske palete nude odmor od hektičnosti vanjskog svijeta. Svekolika oduševljenost dizajnera i kupaca pomalo hladnim industrijskim dizajnom svoj je antipod pronašla u održivosti, novoj ekologiji i cirkularnoj ekonomiji - reciklirano, zeleno, inspirirano prirodom i izrađeno od prirodno obnovljivih materijala, kupljeno na buvljaku pa dorađeno (ponekad izgleda da čak nije ni to učinjeno sa starim komadima namještaja ili tepisima)… s time smo dočekali pandemiju korone 2020., pandemiju koja nameće neka nova pravila života, pa tek čekamo kako bismo vidjeli kako će se u sljedećem desetljeću odraziti i na dizajn interijera, i naših dnevnih soba. Jedno je, za sada, sigurno, u nemalom broju slučajeva dnevne sobe postale su i radne stanice.