Vizualizacije projekata koji mijenjaju poznate vizure gradova imaju nešto jako privlačno. Prikaz kako je mogao izgledati centar Zagreba, ili ovako će izgledati centar Zagreba, odnosno bilo koje druge sredine, uvijek budi znatiželju. Atraktivnost je još veća ako je simulacija iz davnih vremena, crtana bez pomoći kompjutora, gotovo stripovska.
Vizualizacija nebodera u Gajevoj ulici u Zagrebu, na mjestu križanja s Bogovićevom, blok Napretkova zadruga, prema projektu glasovitog arhitekta Drage Iblera, nastao 1935. i 1936. godine, prikazuje kako smješta viši neboder na toj lokaciji. Iblerov neboder savršeno odgovara uz zgradu današnjeg hotela Dubrovnik, na fotografiji iz 30-ih godina, koja prikazuje Gajevu snimljenu iz smjera Dolca s prikazom projekta, na kojoj je sve u stilu tog vremena. Zgrada je sagrađena 1937. godine prema projektu drugog velikana domaće arhitekture Stjepana Planića, i nešto je malo niža od Iblerove...
RADNA BIOGRAFIJA
Digitalna izložba "Arhitektura kao ideja života - pet stilskih koraka Drage Iblera", iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, na https://ibler.hazu.hr dostupna je od nedavno. Izložba je objavljena u povodu međunarodnoga znanstvenog skupa, održanoga 2021. godine, te ususret izdavanju znanstvene monografije u 2023. godini. Na toj izložbi arhitekti i stručna javnost naći će pregled dijela radova Drage Iblera, a drugi posjetitelji mogu jednostavno uživati u vizualizacijama projekata koji nisu ostvareni, kao što je i njegov projekt za hotel u Gundulićevoj ulici iz 1920. godine, ili u crtežima verzija njegova Drvenog nebodera koji se nalazi u Martićevoj ulici. Naravno, tu se mogu vidjeti i fotografije projekata njegovih realizacija. Sve prati i njegova radna biografija.
USAVRŠAVANJE U BERLINU
Tako saznajemo da je nakon završene gimnazije u Zagrebu 1912. godine, gdje je pohađao i slikarsku školu Tomislava Krizmana, upisao studij arhitekture na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu, te je nakon diplome nastavio usavršavanje u berlinskom atelijeru arhitekta Hansa Poelziga. Početak Iblerova javnog djelovanja markiran je prvim natječajnim radom 1920. godine - projektom hotela u Gundulićevoj ulici u Zagrebu. To zdanje golemih razmjera i složenih sadržaja oblikovano je horizontalnim potezom ritmičke raščlanjenosti pročelja te motivom visokih lukova koji sažimlju prozore katova. Poveznice Drage Iblera s interdisciplinarnom grupom likovnih umjetnika Zemlja (1929.-1935.) višestruko su značajne: kao jedan od osnivača, član i prvi predsjednik grupe, u tom je razdoblju intenzivno djelatan na društvenom i umjetničkom planu, dok značajke njegova opusa dosežu najvišu razinu. Vodio je majstorsku radionicu za arhitekturu Drage Iblera, za usavršavanje studenata poslije završenog studija arhitekture...
Održavanjem znanstvenog skupa i digitalne izložbe o arhitektu Dragi Ibleru, stvaratelju niza antologijskih djela i jednom od utemeljitelja Zagrebačkoga arhitektonskog kruga, Hrvatski muzej arhitekture HAZU obilježio je stotinu godina od početka autorova djelovanja. Već za studentskih dana, počevši od 1920. godine, Ibler je sudjelovao u nizu arhitektonskih natječaja u znaku socijalnih i umjetničkih izazova razdoblja. Svojim je opusom i višeznačnim djelovanjem desetljećima ustrajno promicao progresivna načela arhitektonskog oblikovanja u rasponu kreativnog izričaja od ekspresionizma i nove stvarnosti 1920-ih, sve do modernizma internacionalnoga stila 1930-ih godina i poetičnog funkcionalizma 1950-ih godina. "Pri digitalnom predstavljanju projekata iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU te ususret skorom izdavanju Zbornika radova u muzejskoj ediciji Architectonica, i nadalje smo vođeni Iblerovom mišlju o arhitekturi kao ideji života, koju je formulirao u okviru uvodne riječi prilikom otvaranja Prvog kongresa arhitekata Jugoslavije, izrazivši je i u sintagmi programske deklaracije grupe Zemlja 1929. godine - jer su umjetnost i život jedno", napisali su u Muzeju u povodu te izložbe.
Na znanstvenom skupu, održanom 9. prosinca 2021. godine, predstavljena su nova saznanja niza međunarodnih istraživača koji su Iblerove stvaralačke, pedagoške i strukovne pozicije sagledali u proširenom, međunarodnom kontekstu.
