Idis Turato prošle je godine osvojio nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolju stambenu arhitekturu: riječ je o kući Nest and Cave koja gotovo da lebdi iznad Voloskog i koja je, kako joj i samo ime kaže, i gnijezdo i špilja u jednom. Sudeći prema prvim fotografijama, veselimo se i njegovoj kući Gumno na Krku koja se upravo dovršava. Isti je arhitekt sada postao laureat u kategoriji “Viktor Kovačić” za najbolju arhitekturu općenito: nagrađena je njegova sportska dvorana na Krku. Ako se pribroje i kuća MR na Krku arhitektice Branke Juras te obližnja škola Frana Krste Frankopana (Randić-Turato), moglo bi se reći da Krk trenutačno udomljava najbolju suvremenu arhitekturu. Dvorana na Krku pobijedila je u konkurenciji Trg Petra Zoranića u Zadru (Kostrenčić-Krebel), mrtvačnicu na Viru (Bogdan Marov) i osnovnu školu na Vrbanima (Davor Mateković). Treba reći da su nagrade UHA-e dodijeljene kasnije nego inače pa se o najboljim prošlogodišnjim radovima odlučilo tek sada, sredinom 2014. godine.
Krčka dvorana smještena je na donedavno zapuštenom Trgu glagoljaša, pokraj srednjovjekovne crkvice i zelenila koje sramežljivo proviruje iza visokih, zatvorenih samostanskih zidina. Osnovu projekta čini šest velikih, bijelih monolitnih blokova, od kojih je svaki težak 23 tone, a ispod su staklene fasade. Projekt je u početku bio zamišljen drugačije – naime, prilikom rušenja trošnog studentskog doma, koji se prije tu nalazio, pronađen je niz arheoloških nalaza. Budući da je ustanovljeno da je riječ o izuzetno vrijednim nalazima, svi su morali biti sačuvani, na lokaciji i u izvornom obliku. Iskopani samostanski i crkveni zidovi postali su sastavni dio novog objekta. Ova sposobnost promjene u hodu Turatu je sigurno donijela dodatne bodove kod žirija. Ostatak dvorane gradi se tehnikom koju sam autor zove negativom gromače. Učenici iz obližnje osnovne škole dvorani mogu pristupiti i preko trga, ali i kroz novosagrađeni podzemni hodnik.
Posveta rudarima
Što se tiče nagrada za najbolju stambenu arhitekturu “Drago Galić”, tri projekta koja su nominirana nisu mogla slikovitije svjedočiti o različitim stilovima života danas u Hrvatskoj. To su vertikalni aneks u Pakoštanima, mladih autora NFO, rađen s minimalnim budžetom (“cijena gradnje otprilike je kao cijena parketa neke luksuzne kuće”, šalili su se arhitekti), te dva projekta studija 3LHD – luksuzna kuća V2 u Dubrovniku i stambeni apartmani Amarin u Rovinju. S obzirom na situaciju u društvu i snalažljivost projekta, navijala sam za aneks u Pakoštanima. Pobijedila je kuća V2 u uvali Lozice. Kako je uvučena, kada dolazite iz uvale, ne vidite je. S mora se uspješno uklopila u vizuru okolnih, tradicionalnih kućica. Za to su zaslužni i jednostavna, geometrijska forma i bijela boja i staklene stijene koje omogućuju fantastičan pogled iz svih soba. Zbog kosine terena ulaz je na najgornjoj etaži, parkiranje uz ulični dio, dok su ostali luksuzni sadržaji, primjerice tri spavaonice s kupaonicama, roditeljska spavaonica s garderobom i kupaonicom, stubište, prostrani dnevni boravak, TV salon s projekcijskim platnom te prostorom za dječju igru i slično, u poluetažama.
U kategoriji “Bernardo Bernardi” za najbolji interijer slavila je knjižnica u Labinu, čiji su autori Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin, Marin Jelčić i Igor Presečan. Knjižnica je briljantna posveta rudarima, a nastala je u sklopu projekta “Novi svjetionici hrvatskog Jadrana” koji je predlagao alternativne oblike turizma (Goli otok, Dugi rat i Labin bile su neke od lokacija). Labinski podzemni grad napušten je nestankom industrije koja je definirala njegov razvoj. No, autori su željeli da se nekadašnja atmosfera tog mjesta ne izgubi pa je tako, primjerice, na vratima nekadašnjeg ulaza u Kupatilo postavljena vodena zavjesa s videoprojekcijama iz života rudara, a u Mramornoj dvorani, inače reprezentativnoj dvorani u kojoj su se primale plaće i dizali štrajkovi, ogoljena je i vidljiva stara struktura. Ovaj projekt zavodi nizom detalja.
Dijele prvo mjesto
Nagradu za životno djelo dobio je Marijan Hržić. Poznate su njegove realizacije poput Krematorija na Mirogoju (sa Z. Krznarićem i D. Manceom), Nacionalne i sveučilišne knjižnice (sa Z. Krznarićem, D. Manceom i V. Neidhardtom) te Cibonina toranja (s I. Pitešom i B. Šerbetićem). Nagradu za najbolju publicistiku dijele Zrinka Paladino, koja je istražila opus nepravedno zanemarenog arhitekta Lavoslava Horvata (Meandarmedia), i Borka Begović, za istraživanje rada Miroslava Begovića (HAZU i UHA). Obrazloženje je žirija da je “uistinu rijetkost da se u istom trenutku objave dvije podjednako interesantne i analitične monografije”.
Foto: Domagoj Blažević, Jure Živković, Sandro Lendler, Idis Turato, Marko Ercegović/3LHD, Margita Grubiša, Damir Gamulin, Ivan Dorotić
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
Related content
