Koliko su pandemija koronavirusa i potresi utjecali na tržište nekretnina u 2020., pokazuje anketa o broju realiziranih kupoprodaja prema vrstama nekretnina u Hrvatskoj po kvartalima u odnosu na 2019., koju je potkraj godine provelo Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK.
Anketi se odazvalo oko 170 licenciranih agencija za poslovanje nekretninama, a od ukupnog broja, polovica njih posluje u Zagrebu i Zagrebačoj županiji, a slijede agencije u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj županiji...
Anketa je obuhvatila broj transakcija stanova, kuća, poslovnih prostora i zemljišta, no već podaci za stanove, kao najpopularnijoj kategoriji nekretninskog proizvoda s kojima je i bilo najviše transakcija, pružaju dovoljan uvid u stanje na tržištu prošle godine. Rezultate komentiramo ih s Lanom Mihaljinac Knežević, predsjednicom Strukovne skupine poslovanja nekretninama HGK - Komore Zagreb, ujedno i vlasnicom agencije Zagreb West.
DIFERENCIJACIJA
- Treba imati na umu kako većina agencija za nekretnine ne posluje s nekretninama u novogradnji, koje uglavnom prodaju sami investitori - kaže Lana Mihaljinac Knežević odmah na početku i dodaje kako je novogradnja drugačija kategorija od starogradnje u svakom smislu i zato svugdje u Hrvatskoj postiže više cijene. Na području Grada Zagreba, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije cijene novogradnje čak su znatno više od prosječnih.
- Na početku 2020., prije pandemije i potresa, agencije za nekretnine su smatrale kako mora doći do većeg razlikovanja cijena prema vrsti nekretninskog proizvoda, primarno na osnovi toga je li nekretnina u novogradnji ili u staroj zgradi. Agencije su također smatrale da bi se cijene morale diferencirati i prema kriterijima lokacije, mikrolokacije, legalnosti i stanju zgrade te prema stanju, opremljenosti, rasporedu, katnosti i mnogim drugim karakteristikama samoga stana - kaže.
Prema anketi, na početku 2020. postotak agencija koje su imale rast broja transakcija je mali ili neznatan u odnosu na one koje su zabilježile pad transakcija. Promatrajući podatke po kvartalima, pad broja transakcija osjetno raste u drugom kvartalu, kad čak 81 posto agencija bilježi pad, od čega 30 posto agencija gotovo i ne ostvaruje realizacije. Takve brojke, kaže L. Mihaljinac Knežević, prouzročila je pandemija.
U zadnjem kvartalu, pak, 76 posto agencija bilježi pad broja transakcija u odnosu na isti period u 2019., međutim, čak 49 posto agencija gotovo i ne ostvaruje kupoprodaju stanova. Razlog? Naša sugovornica ističe kako su mnoge agencije ostale bez proizvoda. Brzo i lako se, ističe, prodaju luksuzne ili vrlo kvalitetne novogradnje, a kad je riječ o stanovima u starogradnji koja nije oštećena potresom, nije došlo do dovoljno velikog pada traženih cijena.
TRENDOVI
- Nakon prve pandemijske godine vidljivi su slijedeći trendovi: potražnja za luksuznom novogradnjom i dalje je visoka jer kupci u tom segmentu nisu izgubili kapital, pa osim za život, takve nekretnine kupuju i kao investiciju. U segmentu novogradnje srednje do visoke kvalitete također još ima potražnje s obzirom na to da su mnogi kupci takvog proizvoda očuvali radna mjesta i da su im i dalje dostupni krediti po povijesno niskim kamatnim stopama, i to uz subvencionirane kredite. Na tržištu nedostaje novogradnje po cijenama nižim od prosječnih, što je prilika za investitore s obzirom na znatno povećanu potražnju za novogradnjom zbog potresa i s obzirom na to da će država i dalje nuditi program subvencioniranih kredita. Nedostaje i kvalitetne starogradnje na dobrim lokacijama po prihvatljivim cijenama - komentira Lana Mihaljinac Knežević.
