Iako na društvenim mrežama domovi uređeni u jednom stilu izgledaju pročišćeno, stvarnost je najčešće potpuno drukčija. Kombinacija stilova je potpuno realno stanje mnogih životnih prostora i to nije ništa loše jer može funkcionirati ako razumijemo principe pojedinih stilova uređenja.
Iz svakog možemo izvući jedno pravilo koje se može primijeniti u bilo kojem prostoru, bez obzira na to je li riječ o novogradnji od 45 kvadrata ili stanu u starijoj, austrougarskoj zgradi s tri metra visokim stropovima. Zato smo uz svaki stil izdvojili jednu stvar koju vrijedi preuzeti, bez obzira na to kako je vaš prostor uređen.
Skandinavski stil
Skandinavski dizajn nastao je u podneblju gdje svjetlosti zimi ima manje i kraće traje. Kratki zimski dani i domovi skromnije kvadrature tražili su rješenja koja na prvom mjestu imaju praktičnost. Upravo iz tog ograničenja nastala je jedna od najprepoznatljivijih estetika današnjice.
Prepoznajemo ga po komadima od svijetlog drva, bjelini i jednostavnim linijama. Paleta je smirena: prljavo-bijela na zidovima, bor, breza i svijetli hrast na podovima i namještaju, a boja ulazi u prostor u malim dozama, kroz jastučiće, vaze i sitne detalje. Prozori se često ostavljaju bez teških zavjesa jer je svaki sat dnevnog svjetla previše vrijedan da bi ga se zakrivalo.
Što uzeti iz ovog stila: Namještaj prvo mora obavljati svoju funkciju. Ako fotelja nije udobna, neće je spasiti lijepa tkanina. Prije nego što odaberete boju i materijal, provjerite rješava li taj komad namještaja stvarni problem u prostoru. To je pravilo koje štedi novac u svakom stilu jer sprječava kupnju komada koji dobro izgledaju na fotografiji, a u prostoru samo smetaju.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: klupa istovremeno rješava sjedenje pri obuvanju i odlaganje cipela pa u uskom predsoblju odrađuje posao dvaju komada namještaja.
Japandi
Japandi je spoj japanske suzdržanosti i skandinavske topline. U njemu je prazan prostor zasebni element, nikako stilski propust. Nizak namještaj, jasna linija poda i zidovi bez ijedne suvišne police stvaraju osjećaj da prostor diše.
To su sofe s niskim sjedištem, komode do visine struka, mat površine bez sjaja i tonovi gline, pijeska i tamnog oraha. Dekoracija je malo, obično jedna keramička posuda ili grana u vazi, dok ono što se trenutno ne koristi, ide iza zatvorenih vrata.
Što uzeti iz ovog stila: Ostavite jedan zid prazan i jednu površinu potpuno čistu. Prazan zid u dnevnom boravku radi jednako važan posao kao i polica puna knjiga jer daje oku mjesto na kojem se može odmoriti. U prostorima punima detalja upravo ta pauza čini razliku između bogatog i pretrpanog.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: niska linija sjedenja i sanduk za posteljinu ispod nje drže stvari sklonjenima što je upravo ono na čemu japandi počiva.
Mediteranski stil
Debeli kameni zidovi, hladne podne obloge, svijetle površine i lagane zavjese osnovna su obilježja mediteranskog stila i to s razlogom. U podneblju s vrlo vrućim ljetima i jakim suncem, ovaj stil je nastao oko toga kako prostor učiniti ugodnim. Jedan od glavnih materijala za izgradnju kuća na hrvatskoj obali je kamen koji se zbog velike mase sporo zagrijava i sporo otpušta toplinu. Zbog toga se u kamenoj kući tijekom najtoplijeg dijela dana osjeti razlika koju tanki zidovi ne mogu ponuditi.
Namještaj je nizak i obično od prirodnih materijala poput pruća ili drva, a boje koje prevladavaju kreću se od boje pijeska, bijele, preko različitih nijansi plave i zelene, do jačih tonova poput terakote. Biljke su gotovo neizostavan dio priče, najčešće one tipične za obalu: lavanda, ružmarin, smilje ili kadulja.
Što uzeti iz ovog stila: Zavjesa nije samo dekoracija, nego i alat. Lagana tkanina koja pada od stropa do poda raspršuje oštro popodnevno svjetlo i vizualno naglašava visinu prostora. Za temperaturu su zaslužne vanjske grilje i škure, ali za ugođaj u prostoriji zavjesa je puno više od samog ukrasa.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: poluprozirna tkanina u plavo-bijeloj boji propušta svjetlo i unosi jednu od tipičnih mediteranskih boja, a da prostor ne zatvara.
Maksimalizam
Maksimalizam izgleda kao suprotnost svim pravilima, ali ima svoju logiku. Prostori se ne pune nasumično, nego se slažu oko nevidljive strukture koja drži sve na okupu. Ovdje se namjerno gomilaju teksture, uzorci, hrabre palete boja i statement detalji: baršun uz pletivo, cvjetni uzorak uz geometrijski, tamno drvo uz mesing. Kombinacija stolnih i podnih lampi, starog i novog te različitih vrsta metala je uvijek dobrodošla. Kod maksimalizma je svaki kutak prostor za izražavanje osobnosti.
Što uzeti iz ovog stila: Ako se bojite šarenila, pomaže jedan praktičan trik. Izaberite jednu glavnu boju i ponovite je barem tri puta po prostoriji, na mjestima koja su međusobno udaljena. Primjerice, tamnozelenu na jastuku, zavjesama i na vazi na kraju prostorije.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: baršunasti jastučić u tamnozelenoj najjednostavniji je način da se ista boja ponovi na više mjesta u prostoriji.
Minimalizam
Minimalizam se često krivo shvaća. Ne svodi se na prazan prostor ili bacanje stvari, već na ravnotežu boja i materijala. Linije su ravne, detalji smireni, a boje neutralne ili u srodnim nijansama, tako da prostor djeluje pročišćeno i mirno. Rasvjeta ide u dva smjera; može biti ugradbena i gotovo nevidljiva, ali jednako često jedna upadljiva svjetiljka nosi cijelu prostoriju. Predmeti koje vidimo pažljivo su odabrani, a ostatak je na zatvorenom mjestu.
Što uzeti iz ovog stila: Korisno je ograničiti paletu materijala i onda je ponavljati. Primjerice, hrast, crni metal i bijelu lakiranu površinu pa se tog izbora držati i kod sitnica. Prostorija s 15 predmeta u tri materijala izgledat će mirnije od one sa sedam ukrasa u sedam različitih finiša, što je posebno korisno u malim stanovima.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: bijeli korpus s crnim metalnim ručkama drži se svega dva materijala, a sve ostalo nestaje iza zatvorenih vrata.
Boho stil
Boho je stil koji se nikada nije potpuno izgubio jer se lako prilagođava prostoru u kojem se nađe. U njemu se miješaju uzorci, kulture i razdoblja, a povezuje ga sklonost prema ručno rađenim predmetima te prirodnim vlaknima i motivima.
Prepoznajemo ga po ratanu, resama, makrameu, sušenom cvijeću i tepisima s uzorkom, a svi se ti detalji preklapaju u cjelinu koja je oku ugodna. Gotovo ništa nije kupljeno zajedno i nije savršeno usklađeno, ali upravo ta opuštena neusklađenost čini boho stil privlačnim. Kad uđete u takav prostor, ostavlja dojam da ga je netko slagao godinama, a ne u jedno popodne.
Što uzeti iz ovog stila: Ako prostorija djeluje hladno i nedovršeno, prije zamjene namještaja provjerite tekstil. Sloj po sloj, tepih preko poda, pleteni prekrivač preko naslona, zavjesa do poda i pletena košara u kutu napravit će više od nove sofe za znatno manje novca.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: ručno tkana juta sjajan je dodatak prostorima u boho stilu te odlično nadopunjuje prirodne elemente poput biljaka.
Industrijski stil
Industrijski stil počeo je u napuštenim tvornicama i skladištima koje su od šezdesetih godina prošlog stoljeća, ponajprije u New Yorku, počeli useljavati umjetnici. Ciglu, cijevi i beton zadržali su dijelom zato što je preuređenje bilo skupo, a dijelom zato što im se ta sirovost svidjela.
Prostore obilježava viseća rasvjeta s vidljivim žaruljama, vidljive instalacije, staklene pregrade i metalni detalji, najčešće u čeliku, crnom željezu ili mesingu. Tlocrt u takvim prostorima je najčešće otvoren, instalacije se ne skrivaju u spuštenom stropu, a boje su zemljane i neutralne: siva, crna, topla smeđa i tonovi hrđe i cigle.
Što uzeti iz ovog stila: Ne mora sve biti zaglađeno. Jedna sirova površina poput grede, cigle ili betonskog zida daje prostoru karakter koji se teško kupuje gotov. Ključ je u kontrastu jer sirovi materijal traži nešto meko u blizini, poput jastučića od krzna ili baršuna, da prostor ne postane hladan.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: vidljiva konstrukcija od crnog željeza i otvorene police pokazuju materijal umjesto da ga skrivaju, što je idealan element industrijskog stila.
Mid-century modern
Mid-century modern razvijao se od sredine četrdesetih do sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća, paralelno u SAD-u i skandinavskim zemljama. U središtu su bile orahovina i tikovina te tada novi materijal poput oblikovane šperploče.
Namještaj iz tog razdoblja prepoznajemo po tanjim, blago kosim nogama i mekše zaobljenim rubovima, iako se unutar stila nalaze i strogo geometrijski komadi. Boje se kreću u rasponu od senf žute i zagasito narančaste do petrolej plave.
Što uzeti iz ovog stila: Kada se ispod namještaja vidi pod, prostorija djeluje veća nego što jest. Masivni komadi koji sjedaju izravno na pod vizualno “pojedu” kvadrate, što je posebno vidljivo u malim stanovima. Zato birajte sofe, stoliće i komode s nogicama za vizualno čisti prostor.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: curry žuta fotelja u kombinaciji s crnim nogicama vizualno obogaćuje prostor, a konusne nogice visoke osamnaest centimetara ostavljaju pod vidljivim.
Art deco
Art deco stil je nastao 20. godina prošlog stoljeća, a ime je dobio po pariškoj izložbi dekorativnih umjetnosti iz 1925. Bilo je to vrijeme kada se raskoš otvoreno pokazivala, kroz mesing, baršun, geometriju i visoki sjaj. Stil se oslanja na simetriju, lepezaste i stepenaste oblike, mramor, tamno drvo i zlatne detalje. Boje su duboke, smaragdna, tamnoplava i bordo,a zlatni i mesingani detalji služe da “razbiju” tu težinu na pravim mjestima.
Što uzeti iz ovog stila: Kad prostor djeluje nemirno, a ne znate zašto, pokušajte s parom. Dvije iste lampe, dvije fotelje, dva stolića uz sofu smiruju prostoriju brže od promjene boje jer oku daju pravilo koje odmah prepozna, a to je u ovom slučaju simetrija.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: stolić za kavu sa zlatnim detaljima i crnom pločom odmah privlači pogled i u dnevni boravak unosi dozu art deco šarma.
Rustikalni stil
Rustikalni stil gradi se oko masivnog drva, keramike, kamena i tkanina koje se s vremenom mijenjaju. U tim prostorima ogrebotina na komodi ne znači štetu, nego je dokaz da se prostor koristi. Namještaj je masivan, s vidljivim spojevima i čvorovima u drvu, a nadopunjuje ga tekstil od pamuka, lana i vune, često s kariranim uzorcima. Srce rustikalnog doma je kuhinja s otvorenim policama i keramičkim posuđem.
Što uzeti iz ovog stila: Prirodu je u prostor najlakše unijeti kroz jedan veći drveni komad. Blagovaonski stol, klupa ili stolice s vidljivom teksturom i čvorovima zagriju i posve moderan interijer u kojem su ostale površine glatke i neutralne.
Prijedlog iz Lesnine XXXL: blagovaonski stol od drva bagrema odmah daje toplinu prostoru, a metalni dio osigurava dodatnu stabilnost.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Lesnine XXXL.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....