Strukovne institucije iz područja arhitekture i urbanizma najoštrije se protive predloženim izmjenama Zakona o prostornom uređenju za koje je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine 16. listopada objavilo savjetovanje s javnošću u trajanju od samo 15 dana.
Na savjetovanje s javnošću pristiglo je nešto manje od 500 komentara, i to u 15 dana, što je visok broj za tako kratak rok i kompleksan sadržaj predloženih izmjena i dopuna zakona.
Zbog toga su strukovne institucije prošli tjedan uputile i otvoreno pismo predsjedniku Vlade na temu predloženih izmjena Zakona o prostornom uređenju kako bi se na najvišoj razini osvijestilo da predložene izmjene predstavljaju još jedan korak prema potpunom urušavanju sustava prostornog uređenja i omogućuju krajnju devastaciju prostora.
Predloženim izmjenama derogiraju se prostorni planovi svih razina i omogućava direktna provedba zahvata u prostoru, pri čemu se ne poštuje važeća prostorno-planska dokumentacija. Tako je građanima, smatraju stručnjaci, onemogućeno sudjelovanje u donošenju odluka što će se i kako graditi u njihovoj lokalnoj zajednici i susjedstvu.
Pogoduje se određenim interesima i omogućava neplanska devastacija prostora
Strukovne institucije iz područja arhitekture i urbanizma, a pritom mislim na Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsku komoru arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruženje hrvatskih urbanista i Društvo arhitekata Zagreba, jedinstvenog su mišljenja da je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju ozakonjenje konačne i potpune devastacije prostora Hrvatske. Odredbama zakona nasilno se omogućava da se pojedini zahvati u prostoru, na primjer solarne elektrane, zgrade za palijativnu skrb i slično, mogu graditi u prostoru bilo gdje, pa čak i izvan građevinskih područja te čak i ako nisu predviđeni prostornim planom. Tako se pogoduje određenim pojedinačnim interesima te omogućava neplanska devastacija prostora i narušavanje ekosustava. Nitko ne spori da Hrvatska treba energetsku neovisnost i to svakako zagovaramo kao struka, ali se protivimo omogućavanju pojedinačnim investitorima da grade bilo gdje, bez ikakvih ograničenja. Zbog toga i postoji prostorno planiranje kojim se utvrđuje, prije svega, javni interes, interes svih građana, za kvalitetu životnog okoliša, a onda unutar prostorno-planskih mogućnosti odabiru najbolje lokacije za razne investicije, pa i investicije u solarne elektrane, tako da najmanje utječu na kvalitetu prostora i života građana. Naš nacionalni prostor je prije svega zelena, održiva priča i građani su svjesni pojedinačnih slučajeva devastacije koji se pojavljuju u prostoru. Ovim zakonom to više neće biti pojedinačni slučajevi, nego potpuna anarhija i sustavna devastacija najvrednijeg nacionalnog resursa.
Još jedan korak prema potpunom urušavanju sustava prostornog uređenja
Stanje u prostoru naše države sve više je zabrinjavajuće i možemo reći da oko toga postoji konsenzus i stručne i opće javnosti. Dio odgovornosti za to svakako snose i prostorni planeri, a javnost nas često doživljava kao jedine krivce koji omogućuju nered i nesklad u prostoru. Mi, međutim, kontinuirano upozoravamo na činjenicu da je glavni uzrok nezadovoljavajućeg stanja u prostoru neodrživ sustav prostornog uređenja i nekvalitetan zakonodavni okvir koji regulira to područje. HKA je posljednjih nekoliko godina izradio cijeli niz prijedloga za unapređenje zakonodavnog okvira iz područja prostornog planiranja i graditeljstva, koji se temelje na našem stručnom znanju i iskustvima usporedivih zemalja. Svi je te prijedloge sustavno ignoriralo resorno Ministarstvo s kojim nema nikakvog dijaloga.
Ministarstvo je pri izradi prijedloga izmjena Zakona ignoriralo čak i sugestije svojeg vlastitog savjetodavnog stručnog tijela - Savjeta za prostorni razvoj - te su samostalno, bez uključivanja stručne javnosti, izradili prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju. Smatramo da je taj prijedlog štetan i opasan jer ustrajava na pokušaju unapređenja sustava planiranja prostora koji je uveden 2013. godine izvornim Zakonom o prostornom uređenju koji je, pak, neodrživ i nije ga nije moguće popraviti izmjenama koje ne ulaze u srž problema. Da stvar bude gora, izmjene koje se sada predlažu, donose i neka neprihvatljiva rješenja koja dovode u pitanje osnovna načela prostornog uređenja.
Izmjene zahtijevaju ozbiljnu stručnu i širu javnu raspravu koja nije moguća u predloženoj proceduri
Prema Planu zakonodavnih aktivnosti koji je donesen na sjednici Vlade u prosincu 2020. godine, provođenje savjetovanja s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju planirano je u trećem tromjesečju 2021. godine. Nakon nikad obrazloženog kašnjenja donošenje izmjena i dopuna zakona sada se predlaže po hitnom postupku. Osim razloga koji su navedeni u obrazloženju hitnosti postupka (digitalna tranzicija i solarne elektrane), ovim se izmjenama i dopunama zakona predlažu i izmjene i dopune zakona koje nemaju veze s navedenim razlozima, stoga smatramo kako predložene izmjene zahtijevaju ozbiljnu stručnu i širu javnu raspravu koja nije moguća u predloženoj proceduri. Zbog svega navedenog Komora je uputila povjereniku za informiranje molbu za provjeru opravdanosti nepridržavanja (skraćivanja) zakonskog roka za obvezno savjetovanje s javnošću.
Zakon o prostornom uređenju trebao bi predstavljati temeljni, krovni zakon kojim se osiguravaju zaštita i uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom i iz toga je vidljivo koliki utjecaj na interese građana taj zakon ima. Smatramo neprihvatljivim donošenje ovog zakona po hitnom postupku.
Predložene izmjene derogiraju prostorne planove svih razina
Političke volje da se posluša struka očito nema, a nije je bilo ni prije. Zakon o prostornom uređenju je stupio na snagu još 2014. godine, a još uvijek se rade izmjene i dopune planova nastalih prije donošenja tog zakona jer u devet godina nije donesen državni plan o prostornom uređenju. Nalazimo se u apsurdnoj situaciji, odnosno imamo jedan nesređeni sustav koji današnjim prilikama ne može odgovoriti. Šansa da se stanje promijeni ponovno je propuštena. Budući da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju u direktnoj suprotnosti s načelima integralnog planiranja prostora i da omogućava provedbe u nekim dijelovima suprotne prostornim planovima ili provedbe direktno iz zakona, a ne prema prostornim planovima donesenim demokratskom procedurom, hitno ga treba povući iz procedure jer šteti budućoj zaštiti i razvoju prostora, onog najvrednijeg, uz ljude, što imamo u našoj državi. Prema prijedlogu izmjene zakona vezano na državni plan prostornog razvoja, kao posljedica postoje i političke reperkusije. Državni plan prostornog razvoja, budući da je od interesa za RH, može donijeti jedino Sabor, a nikako samo Vlada.
Predložene izmjene uzrokovat će višegodišnji zastoj u izradi i donošenju prostornih planova
Teško je povjerovati da za ovako radikalnu izmjenu načina izrade i donošenja prostornih planova transformacija, izmjene i dopune važećih i izradu novih planova u sustavu e-planova nije predviđeno prijelazno razdoblje. S obzirom na činjenicu da proces edukacije planera i ostalih dionika u procesu izrade, donošenja i provedbe prostornih planova, regionalne i lokalne samouprave i javnih ustanova nije niti počeo, a trajat će godinama, da je proces koji je predviđen pun nepoznanica, a da planera koji bi mogli sudjelovati u ovom stručno iznimno zahtjevnom i osjetljivom procesu nema ni približno dovoljno, nemoguće je ne prouzročiti blokadu u izradi i donošenju planova. To će za posljedicu imati i blokadu investicija, odnosno gospodarski zastoj u ovim iznimno zahtjevnim vremenima.
