Dok nadležno ministarstvo smatra da u ovom trenutku porez na nekretnine nije za razmatranje zbog, između ostalog, potresa i pandemije, u Italiji je upravo porez na nekretnine uveden nakon nekoliko razornih potresa, kao svojevrsno "otrežnjenje".
Kad se jednom uvede porez na nekretnine, on će vjerojatno zamijeniti komunalni doprinos i još neka trenutačna davanja. Iako je dokazano da uvodi red u divljanje cijena nekretnina te vraća dio novca lokalnoj zajednici za uređenje gradova i mjesta, radi čega ima dobar učinak, politika ga kod nas izbjegava, neki su od zaključaka konferencije o porezu na nekretnine, održane nedavno u Opatiji u sklopu 14. simpozija ovlaštenih inženjera geodezije.
- Pokušali smo ga uvesti 2017. godine uz odgodu do 2018. dok se jedinice lokalne samouprave prilagode. No zbog percepcije javnosti i negativnih stavova odustalo se od poreza i brisan je iz zakona. No u tom se razdoblju pokazalo i da nismo baš bili spremni, da nemamo ažurirane baze podataka nekretnina, lokalne uprave nisu bile odlučile o koeficijentima... - rekla je Nada Pavlinić iz Sektora za normativu Porezne uprave Ministarstva financija.
Potom je naglasila kako Ministarstvo smatra da u ovom trenutku porez na nekretnine nije za razmatranje. Kao jedan od razloga zašto nije dobar trenutak navedeni su potresi i pandemija. No, zanimljivo je da je u Italiji, primjerice, upravo porez na nekretnine uveden nakon nekoliko razornih potresa, kao svojevrsno "otrežnjenje", s odredbom da ga ne plaćaju oni koji ulažu u svoje nekretnint i brinu se o njima. Ta odredba jedna je od mogućnosti u zakonu, no ta stavku nije navedena u porezu na nekretnine u svim zemljama.
DISKRIMINATORNI SUSTAV
Vedrana Likan, direktorica Colliersa Hrvatska, rekla je da porez na nekretnine mora biti dio sveobuhvatne intervencije u porezni sustav. Dok je rad izrazito oporezovan, rentijerska ekonomija se potiče paušalnim oporezivanjem rente te je, dodaje, stvoren diskriminatorni sustav.
- Mi smo bogati nekretninama, a siromašni gotovinom. Čak 86 posto građana Hrvatske vlasnik je nekretnine, dok ih je u zapadnoj Europi 20 posto. Mi imamo snažnu akumuliranu potražnju za stanovima, nekretninama za stanovanje. Obitelji su se povećale, sigurnije je okruženje, svi investiraju u nekretnine, krediti su dostupni... Da je ponuda novih stanova u Zagrebu i trostruko veća, ona ne bi mogla zadovoljiti akumuliranu potražnju. Zato je ogroman pritisak na cijene. Jedan od alata koji bi podržao da građevinski sektor raste i da se tržište nekretnina konsolidira i dinamizira te postane likvidnije i unosnije je upravo porez na nekretnine - smatra Likan.
Na simpoziju se moglo čuti kako mjesečni iznosi koji se u nekim zemljama plaćaju kroz taj porez nisu visoke, a one se niti ne odnose na prvu nekretninu ili jedinu nekretninu za stanovanje. Porez na nekretnine mora biti dio paketa poreznih reformi, a prati ga i izrada troškovnika koja je u nekim zemalja bila sporna, a ne taj porez. Iako se zbog negativne percepcija u javnosti ovaj porez izbjegava, njegovo uvođenje neće se moći izbjeći zauvijek te bi, kako se moglo čuti na konferenciji, bilo dobro početi se pripremati za njega jer je to dugotrajan proces.
Matjaž Grilć, predsjednik Uprave slovenske tvrtke DIGI data, govorio je o njihovom iskustvu s uvođenjem poreza na nekretnine. Ta je zemlja gotovo spremna na uvođenje jer su zadnjih godina prošli sve važne korake.
- Glavne primjedbe u Sloveniji nisu bile vezane uz zgrade, nego uz zemljišta - rekao je M. Grlić.
BALON NA TRŽIŠTU
Zaključeno je da Hrvatskoj treba porez na nekretnine, da je proces uvođenja tog poreza dugotrajan i da je nužno napraviti prvi korak i krenuti. Taj porez smanjio bi i potražnju za nekretninama i oslobodio ponudu.
- Štednje u nekretninama i ulaganja u nekretnine koja su u Hrvatskoj izrazita, to sve smanjuje dostupnost nekretnina, vodi do napuhivanja balona na tržištu, a kada se balon ispuše, to je iznimno štetno za ekonomiju zemlje. Porez na nekretnine smanjuje potražnju za nekretninama, ali je sve stabilnije - izjavila je Ana Rimac Smiljanić s Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Vadrana Likan je zaključila i da se kod nas uvođenje tog poreza samo odgađa i antagonizira te da je tržišni moment izvrstan zato što 2023. godine ulazimo u euro zonu. Čuli su se još neki važni detalji nužni za pripremu:
- Nemamo dovoljno dobre podatke za kvalitetno upravljanje imovinom, podaci su uglavnom 2D, a trebamo 3D odnosno visinu jer, na primjer, nema informacije o broju etaža - kaže Anja Batina, direktorica tvrtke Prehnit.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....