Drvena gradnja

Posavske kuće stare 300 godina: Unatoč starosti ove kuće u potresu nisu pretrpjele nikakvu štetu

Drvo - materijal budućnosti: ekološki, obnovljiv, održiv, dobar izolacijski, protupožarni i protupotresni građevni materijal
 MARIJAN KAVRAN

Okupili smo tim relevantnih stručnjaka, od kojih neki žive u samoj Petrinji i okolnim mjestima, te ih svakodnevno obilaze, vršeći nadzor i pregled oštećenih građevina. Iznose nam sve prednosti drvene gradnje u odnosu na klasičnu, betonsko-zidarsku.

image
Privatna arhiva

MARIJAN KAVRAN

Direktor Hrvatskog drvnog klastera obilazio je mjesta pogođena potresom te provjeravao oštećenja drvenih kuća.

image
Ronald Goršić/Cropix

DAVOR SALOPEK

Poznati i priznati arhitekt koji živi u Petrinji, a između ostalog sudjelovao je i u izradi priručnika za obnovu tradicijskih drvenih kuća.

image
Dražen Lapić

HRVOJE TURKULIN

Profesor sa Šumarskoj fakulteta u Zagrebu, koji živi u mjestu Novo Selište, detaljno je upućen u oblike drvene gradnje i svojstva drva.

image
Privatna arhiva

JURAJ POJATINA

Građevinski inženjer i ovlašteni projektant s licencom za rad na nepokretnom kulturnom dobru s uvidom u stanje na pogođenom području.


Potresni prizori iz Sisačko-moslavačke županije, razrušena mjesta i tužne sudbine ljudi koji su u trenu ostali brz krova nad glavom, malo su koga ostavili ravnodušnim. Ni više od tjedan dana nakon jakog potresa magnitude 6,2, koji je odnio sedam života, tlo ne prestaje podrhtavati, a materijalna se šteta samo zbraja. Uz sva oštećenja, porušene kuće i popadali građevinski materijal, malo tko je primijetio drvene kuće na području epicentra, koje su ostale čvrsto stajati na mjestu, praktički netaknute i nakon takvog razornog potresa.

Jedno od kvalitetnih rješenja za teško pogođena mjesta u Sisačko-moslavačkoj županiji, ali i za sva ostala područja kojima prijete podrhtavanja tla

Nailazi se na njih u samom centru Petrinje, u selu Novo Selište, tri kilometra od Petrinje, u mjestu Brest Pokupski, u Banskom Grabovcu udaljenom 14 kilometara od Petrinje, ali i drugim selima... U većini njih, prema riječima vlasnika i njihovih poznanika, koji su nam prepričali iskustva, nije došlo do značajnijih oštećenja, kuće su se ljuljale, "cviljele", ali njihovi su spojevi zadržali sve na mjestu. Ipak, uočava se i nekoliko porušenih drvenih kuća, ali uglavnom je riječ o pomoćnim gospodarskim građevinama, koje nisu bile na primjeren način stabilizirane prema pravilima tradicijske gradnje, ili su dotrajale uslijed neodržavanja ili zuba vremena.

Pa ipak, kako neslužbeno saznajemo u krugovima koji ovih dana razmatraju o modelu obnove i gradnje novih kuća na stradalom području, drvo nije među glavnim opcijama. Iz nekih je, samo kod naših stručnjaka u Hrvatskoj znanih razloga, usprkos tradiciji nakon Drugog svjetskog rata, istisnuto u drugi plan, za razliku od Slovenije. 

KARAKTERISTIKE

Zašto je drvena gradnja, među kojom su i stoljetne tradicijske drvene kuće, pokazala tako dobru seizmičku otpornost i koje su dodatne prednosti drva? Odgovore na ta pitanja doznali smo od niza relevantnih stručnjaka, arhitekata, profesora i eksperta za drvenu gradnju, koji i sami svakodnevno obilaze potresima pogođena područja u Sisačko-moslavačkoj županiji, a neki od njih i žive na tom području. Jedan od njih je i poznati arhitekt Davor Salopek, koji živi u Petrinji, gdje je i projektirao neke građevine.

- Drvo je izvrstan građevni materijal, otporan na savijanje okomito na vlakna, kao i na pritisak u smjeru vlakanaca. Drvena konstrukcija, kao elastični sustav, ponaša se izvrsno u potresima. To vrijedi jednako za sustav tradicijske gradnje horizontalnim planjkama s drvenim grednicima, kao i za sustav kanatne gradnje - ističe Salopek.

TRAJNI SPREMNIK CO2

I profesor Hrvoje Turkulin sa Šumarskog fakulteta, koji također živi u malom mjestu blizu Petrinje, ističe kako je niz prednosti drvene gradnje pred klasičnom gradnjom: drvo je ekološki materijal, trajni spremnik CO2, a troškovi prerade, transporta i gradnje manji su nego kod betona, zidane gradnje ili čelika. Drvom se gradi brzo, a zgrade su odmah suhe i podobne za boravak. Drvo ima i bolju požarnu otpornost od čelika i armiranog betona, jer sporim gorenjem omogućuje dulju nosivost konstrukcijskih dijelova u požaru.

- Govorimo li o protupotresnim svojstvima, drvena gradnja ima dvije prednosti u odnosu na klasičnu gradnju: s jedne strane ima malu masu, pa je samim time manje osjetljiva na posmike i sukanja, a s druge strane, njezini spojevi, klasični tesarski spojevi ili inženjerska metalna spajala, kompenziraju gibanja i udare, odnosno raspršuju udarnu energiju, pretvarajući je u toplinsku, ublažavajući time udarce. Kao amortizeri na automobilima - uspoređuje Turkulin.

Spojevi u drvenoj kući raspršuju udarnu energiju, ublažavajući time udarce. Kao amortizeri na autu

To, naravno, ne znači da su sve betonske i zidane kuće sravnate sa zemljom. Juraj Pojatina, građevinski inženjer i ovlašteni projektant s licencom za rad na nepokretnom kulturnom dobru, ovih dana provodi preglede javnih i infrastrukturnih građevina, ali i višestambenih zgrada i obiteljskih kuća, tako da ima širok uvid u stanje oštećenja i otpornosti pojedinih konstruktivnih tipova i materijala.

- Općenito mogu reći da su sve uredno konstruirane, izvedene i održavane građevine dobro izdržale ove potrese, i to neovisno o materijalu. Najveće štete su kod loše postavljenih i izvedenih konstrukcija, opet neovisno o materijalu. Prema tome, smatram da niti jedan materijal nema prednost ispred drugog, kad je riječ o protupotresnim karakteristikama. Postoje samo dobro i loše izvedene građevine, što se odnosi na cjelokupni proces građenja: projektiranje, izvođenje i nadzor - ističe.

Ipak, dodaje kako su tradicijske drvene kuće kontinentalnog kraja Hrvatske, prema svojoj strukturi i tehnologiji izvođenja, potresno vrlo otporne, a manja nekonstrukcijska oštećenja nalazi isključivo na unutarnjim oblogama.

image
Shutterstock

TALIJANSKI PRIMJER

S obzirom na to da će prilikom sanacije, zbrinjavanja stanovnika i buduće izgradnje na potresom pogođenom području naglasak prije svega biti na maksimalnoj protupotresnoj sigurnosti, nikako se ne smije zanemariti drvena gradnja. Uz suvremena rješenja, vodeći računa o sigurnosti i trajnosti, ali i poštivanju i zadržavanju identiteta svih mjesta, ona može biti jedno od kvalitetnih, ali doduše nešto skupljih rješenja, i to unatoč betonskom i željeznom građevinskom lobiju.

- Potres na Banovini ponovno aktualizira prednosti gradnje drvom. Šteta što država ne pristupa temi zdrave gradnje na kontinuirani i multidisciplinarni način te ne koristi prednosti lokalne tradicijske gradnje, i ne koristi mogućnost interpoliranja novih materijala u suvremenim objektima - ističe Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera.

Uzmimo za primjer regiju L'Aquila u Italiji, koja je nakon tamošnje katastrofe 2009. obnovljena primjenjujući austrijski "know how" u pogledu protupotresne drvene gradnje, te je u roku od samo četiri mjeseca izgrađeno 2500 stanova sigurnih od potresa. Riječ je o gradnji CLT tehnologijom (Cross Laminated Timber; križno lamelirano drvo), koja je u Hrvatskoj još relativno nepoznata. Ipak, nedavno su na Danima pasivne kuće, u organizaciji Konzorcija pasivne kuće u Hrvatskoj, koju vodi profesor Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta, predstavljeni suvremeni oblici gradnje drvom u Hrvatskoj, među kojima je bio i projekt arhitektice Marine Zajec - obiteljska kuća u Hrvatskom zagorju nadograđena upravo križno lameliranim panelima, o kojoj smo pisali u prilogu Nekretnine. Taj se drvni materijal u Europi i šire sve više primjenjuje u gradnji, primjerice, nebodera, u kombinaciji s armiranim betonom, ali i u poticajnoj stanogradnji, osobito u Austriji.

Neki od oblika drvene gradnje su masivna ili blok gradnja, zatim montažna gradnja, a jedan od trenutačno najsuvremenijih je gradnja CLT tehnologijom

ANGAŽMAN FAKULTETA

Tako je sredinom tjedna iz ureda atašea Saveznog ministarstva poljoprivrede, regija i turizma pri Austrijskom veleposlanstvu u Zagrebu, ponuđena suradnja u vidu uspostavljanja kontakata s ključnim suradnicima iz Austrije, koji raspolažu opsežnim znanjem o gradnji drvom te bi ga, kako navodi dr. Christian Brawenz u ponudi poslanoj na adrese Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta u Zagrebu, rado podijelili.

Za razliku od CLT-a, na našem je području zastupljenija drvena montažna gradnja, koja također može biti kvalitetno rješenje. No, arhitekt Salopek ističe kako naša arhitektonska struka može pružiti bolja prostorna rješenja od uobičajenih tipskih, za koje smatra da su ispod tražene razine.

- U ovim danima potresa najozbiljnije se razmišlja o suhoj gradnji stambenih građevina s predgotovljenim elementima. Na takvom pristupu sigurno se može očekivati angažman Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu - kaže Salopek.

Općenito govoreći, drvena montažna gradnja može biti skeletna ili okvirna, s drvenim okvirima koji se oblažu ivericom, gipskartonskim ili cementnim pločama, unutar kojih je izolacijski materijal. Panelna gradnja istog je tipa, samo s panelima koji se slažu od drvenih okvira unutar kojih se također postavlja toplinska izolacija, pa se predgotovljeni paneli samo sastavljaju na gradilištu. Jedan od oblika drvene gradnje je i masivna ili blok gradnja, što karakterizira tradicijsku drvenu gradnju s vodoravnim elementima od masivnog drva, a danas se izvodi s lameliranim gredama koje su u blok gradnji, pojašnjava Turkulin, mehanički povoljnije, bolje osušene i dimenzijski stabilnije, što omogućuje dobivanje većih rastera, različitih oblika i poprečnih presjeka elemenata.

I Austrijanci predlažu obnovu i gradnju drvom te nude kontakte svojih ključnih stručnjaka s opsežnim znanjem

Tristo godina

- Stare posavske kuće primjer su uspješne tradicijske gradnje, koja koristi lokalne materijale (hrastovinu ili kestenovinu) te se bazira na dobrim seizmičkim karakteristikama, provjerenim kroz prijašnje potrese na tom geološki aktivnom području. Mnogo je tradicionalnih drvenih kuća u Hrvatskoj smješteno upravo na području Pokuplja, Posavine i Banovine, a osim stambenih kuća, drvom se gradilo i sakralne objekte. Na terenu pronalazimo lijepe slučajeve i do 300 godina starih objekata koji su pokazali vrlo dobru otpornost prema utjecaju vremena, atmosferilija, ali i prema potresima u prošlosti - kaže Kavran. 

Unatoč starosti ove kuće u potresu nisu pretrpjele nikakvu štetu

image
HRVOJE TURKULIN

Primjer obnovljene tradicijske masivne drvene gradnje. Riječ je o kući za odmor u selu Banski Grabovac. Cijelo gospodarstvo je obnovljeno, a u potresu nema apsolutno nikakve štete.

image
HRVOJE TURKULIN

Jedna od kuća u susjedstvu profesora Hrvoja Turkulina u mjestu Novo Selište. Osim urušenog dimnjaka, nema veće štete na kući kako izvana, tako niti iznutra, izuzev malo popucale žbuke.

image
HRVOJE TURKULIN

Profesor Hrvoje Turkulin ustupio nam je fotografiju kuće obitelji Orlić u gradskoj jezgri Petrinje, koja je obnovljena iza rata na način da je na donji stariji zidani dio nadograđen kat od drvene montažne gradnje, iako se arhitekturom ne bi reklo da je riječ o drvenoj gradnji. U potresu kuća nije pretrpjela nikakve štete, osim jedne opale slike i boce.

image
MARIJAN KAVRAN

Drvena kuća obitelji Brleković u mjestu Brest Pokupski sagrađena je prije 1900. godine, a u potresu je tek neznatno stradala žbuka u unutrašnjosti.

image
MARIJAN KAVRAN

Marijan Kavran ovih je dana obišao mjesta oko Petrinje i Siska, uvjerivši se da na većini drvenih objekata nema štete. Poslao nam je i fotografiju kapele Sv. Barbare u mjestu Brest Pokupski.

image
HRVOJE TURKULIN

Još jedna fotografija profesora Turkulina pokazuje ranije napuštenu zgradu u gradskoj jezgri Petrinje. Donji dio je zidan, gornji kat i tavanski dio su kompletno drvena konstrukcija. Iako je sve ziđe popadalo, dio zgrade koji stoji na drvenom gredniku sa svojim pregradnim zidovima, tj. cijela drvena konstrukcija gornjeg dijela kuće nije urušena.

image
Shutterstock

PLUSEVI I MINUSI

Nedostaci drvene gradnje

Glavni nedostatak drvene gradnje u odnosu na klasičnu bila bi njezina cijena. S druge strane, omogućuje lakšu gradnju, povoljniji transport, manju organizaciju gradnje u smislu tlocrtne površine za skladištenje materijala, a na kraju i lakše rastavljanje te razgradnju materijala.

Profesor Turkulin i arhitekt Salopek ističu kako je drvena gradnja osjetljiva na projektne i izvedbene propuste.

- Građenje drvom zanemareno je u edukacijskoj fazi arhitekata, jednako je došlo do iščeznuća tesarskih vještina u populaciji graditelja - kaže Salopek, a Turkulin dodaje kako se "kamena kuća crta, a drvena konstruira".

Također, drvo je podložno propadanju pod utjecajem atmosferilija, a taj se nedostatak nadoknađuje odgovarajućom zaštitom od utjecaja gljivica i insekata, kao i od utjecaja atmosferske vode ili od kondenzatne vlage (pravilnom toplinskom izolacijom), te od utjecaja glodavaca.

ISTRAŽIVANJA

Doprinos drva mentalnom zdravlju

Nova znanstvena istraživanja također idu u prilog gradnji drvom. Naime, suvremeni čovjek provodi 90 posto svog života u zgradama, što znači da na naše mentalno zdravlje znatno utječe izgrađeno okruženje, a prirodni materijali, poput drva, su u prednosti, zbog dobrih antialergijskih, izolacijskih i drugih zdravstvenih učinaka.

- Studija tvrtke Pollinate otkrila je kako su ljudi na radnim mjestima koje okružuje manje od 20 posto prirodnih drvenih površina i do 30 posto manje zadovoljni svojim poslom i radnim mjestom, u usporedbi s onima gdje ima više drva. Također, pronađena je korelacija između prisutnosti drva i ukupnog zadovoljstva zaposlenika, što dovodi do nižeg izostanka s posla, veće razine koncentracije i poboljšane produktivnosti - ističe Marijan Kavran.

ISPITIVANJA

Japanske metode projektiranja

Javnost nije dovoljno upoznata s time kako su seizmičke performanse tradicionalnih drvenih kuća u Europi, a posebno u Japanu, vrlo cijenjene kod stručnjaka, kaže Marijan Kavran. Dodaje kako se u Japanu metode projektiranja seizmičke armature provede na temelju ispitivanja u Nacionalnom istraživačkom institutu za znanost o Zemlji i prevenciji katastrofa u Kyotu.

Primjeri uključuju testiranja tipičnih urbanih i vrlo modernih zdanja od drva iz Japana, Njemačke i Austrije te tradicionalnih drvenih kuća u Južnom Tirolu.

- Uzorci kuća prvo su podvrgnuti umjerenim potresima, kao i onima jačim, a potom se procjenjuje seizmička izvedba i performanse drvenih kuća. Neki su uzorci višestambenih zgrada od drva, koje se grade i do 20 katova uvis, znatno ojačani kako bi se diljem svijeta (Kanada, Finska) moglo nastaviti s gradnjom drvenih nebodera - ističe.

ZANIMLJIVE BROJKE

  • 15 puta drvo je bolji izolator od betona, a šest puta bolji od cigle
  • 3 centimetra debljine drveta ima toplinsku izolaciju kao 45 cm betona
  • 250 puta slabiju toplinu isijavanja drvo prenosi u slučaju požara nego beton, a 10 puta slabiju nego čelik
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. siječanj 2021 14:00