Dok se na području Sisačko-moslavačke županije postavljanju metalni stambeni kontejneri za privremeno zbrinjavanje stanovnika, a do početka cjelovite obnove morat će se pričekati, prema optimističnim najavama, nekoliko mjeseci, domaći arhitekti predlažu već gotova potencijalna rješenja. Nakon što smo prošli tjedan iznijeli ideju arhitekta Ivice Plaveca, ovaj tjedan predstavljamo prijedlog arhitektice Alenke Delić, inače redovite profesorice na Arhitektonskom fakultetu, Kabinet za stanovanje - prefabriciranu, modularnu, ekološku i energetski (samo)održivu kuću za koju već postoji koncept, gotov projekt, statički izračun i troškovnik, kao i tehnologija građenja, razrađena s tvrtkom Promo iz Donjeg Vakufa.
SAR metoda
Riječ je o sustavu modularne panelne gradnje, koji je nazvan PromoLife©️, a odnosi se na kuću koja se prilagođava i "raste" zajedno s obitelji, odnosno u skladu s potrebama i financijskim mogućnostima korisnika. Naime, svi elementi kuće, drveni paneli punjeni toplinskom izolacijom, proizvode se u tvornici zajedno sa stolarijom i pripremom za instalacije te se u obliku stambenih modula montiraju na gotovu betonsku ploču unutar nekoliko dana, što znatno skraćuje vrijeme gradnje.
Kasnije se uz razmještanje elemenata i nadogradnju dodatnih modula omogućuju novi sadržaji i povećava površina kuće. U slučaju obnove, može se početi od jednog stambenog modula površine 16 kvadrata, koji u početnoj fazi može poslužiti za privremeni smještaj, sličan kontejnerskom, dok se u sljedećim fazama mogu pripojiti ostali stambeni moduli, pri čemu postojeći poprima novu stambenu funkciju, a objekt postaje trajno rješenje za stanovnike.
- Zbog specifičnosti modularnog projektiranja i tehnologije, gradnja kuća može se izvoditi u etapama i prilagoditi se promjenjivim potrebama korisnika i različitim uvjetima na terenu, uz primjenu elemenata održive gradnje i ekoloških koncepata - kaže Alenka Delić, s kojom je na projektu surađivao i suprug Davor, inače građevinski inženjer.
Moduli se, pojednostavljeno, slažu kao LEGO kocke. Na komunikacijsku zonu s jedne se strane pripajaju servisne prostorije kao što su trijem, vjetrobran, garderoba, kupaonica, rad, gospodarstvo ili stubište, a s druge strane glavne prostorije sociointegrativne zone (kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak) te intimne zone (dječje i roditeljske spavaće sobe). - Definirani su osnovni moduli - servisi i glavne prostorije, a korisnik bira koje i koliko modula želi.
Mogućnosti kombiniranja su velike, a zadovoljavaju potrebe različitih struktura kućanstava, mladih obitelj, roditelja s djecom, višegeneracijskih kućanstava - kaže Alenka Delić i dodaje kako mogućnost izbora postaje vrijednosni kriterij, jer ljudi žele dom koji će, osim zadovoljavanja primarnih potreba i osnovne zaštite, izraziti njihov identitet. Panelnom se izgradnjom, ističe, osigurava veća fleksibilnost u oblikovanju nego kod kontejnerskih modula, dok posebnost kod modularnosti nije vezana za dimenzije već za funkcionalne stambene cjeline i njihove zone. Važan je i visok stupanj participacije korisnika. Cijeli princip temelji se na SAR metodi nizozemskog arhitekta Johna Habrakena, koji se 60-ih godina bavio interakcijom arhitekata i krajnjeg korisnika te korisnikova učešća u ukupnom procesu gradnje.
Još prije 40-ak godina i akademik Branko Kincl je koristio istu metodu u višestambenim zgradama Klaka 1 i 2. Tako se modularna kuća, ovisno o željama, potrebama i financijskim mogućnostima korisnika, može sagraditi do određenog stupnja rohbau faze, ali i po sistemu "ključ u ruke". Može biti prizemnica ili katnica, s ravnim, jednostrešnim, dvostrešnim ili zelenim krovom, mogu se birati i elementi pročelja kao što su puni panel, prozor s parapetom ili staklena stijena, moguća je izvedba ventilirane ili i klasične fasade, završna obloga pročelja u drvu, žbuci...
Ekološki trendovi
- Konačno oblikovanje kuće prilagođava se obliku i nagibu parcele, a projektira se u skladu s klimatskim uvjetima i orijentacijom, omogućavajući kvalitetnu insolaciju i poprečno prozračivanje svih prostorija.
Takav koncept vrlo je sličan konceptu gradnje tradicionalne posavske kuće, koja je plitka, ima ulaz na zabatu, a prostorije se nižu jedna na drugu - kaže arhitektica. U trendovima ekološki samoodržive gradnje, odnosno smanjenja ekološkog "footprinta", preporučljivi su i sljedeći: skupljanje i korištenje kišnice, fotonaponska proizvodnja električne energije, solarni kolektori u kombinaciji s fotonaponskom elektranom, ugradnja kamina kao primarnog ili sekundarnog aktivnog grijanja...
U nekoj kasnijoj fazi, pak, površina kuće se može i smanjiti na način da se jedan od modula razmontira te prenese na drugu lokaciju, baš kao što se tradicijske drvene kuće danas rastavljaju i slažu na drugoj lokaciji. S tim da se moduli na novoj lokaciji mogu ponovno nadograditi. Iako je u ovom projektu predviđena drvena panelska gradnja, kuća može biti izvedena i u drugim materijalima, kao što je opeka. Cijenu je zasad teško definirati, no za osnovni modul ne odskače puno od onih za privremene kontejnerske module koji se ovih dana spominju u medijima, s tim da bi masovna proizvodnja standardnih elemenata dovela i do nižih cijena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....