Intervju

Profesor Miščević: Posljednji je trenutak za visoko energetski učinkovitu obnovu nakon potresa

Profesor Ljubomir Miščević, voditelj Konzorcija Pasivna kuća Hrvatska

 Ranko Šuvar/CROPIX
Međunarodni skup 14. dani pasivne kuće u Hrvatskoj održan na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb

Proteklog vikenda na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, paralelno uz online platformu, održani su 14. dani pasivne kuće u Hrvatskoj.

Tijekom trodnevnog međunarodnog stručno-znanstvenog skupa, u organizaciji Konzorcija pasivna kuća Hrvatska koji vodi profesor Ljubomir Miščević, mogla su se čuti zanimljiva predavanja, iskustva o življenju u pasivnoj kući i prezentacije o graditeljskim sustavima, provedenim natječajima te domaćim i stranim, energetski visokoučinkovitim projektima koji su u najavi ili su već realizirani. Iako A+ energetski standard u Hrvatskoj nije obvezan, s profesorom Miščevićem razgovarali smo o njegovim prednostima i potencijalima.

Model pasivne kuće (A+) kreiran je prije točno 30 godina, koliko je danas taj model napredovao, znamo da već postoje kuće klase A+++?

Prva ostvarena pasivna kuća, koju čini stambeni niz od četiri jedinice, izvedena je 1991. u Hessenu, Darmstadt-Kranichstein, u Njemačkoj, a potpisuje ju fizičar dr. Wolfgang Feist, koji je osnovao i Institut za pasivne kuće Darmstadt.

Izvorno je definirana klasifikacija pasivne kuće Classic, što se ostvaruje pojačanom toplinskom izolacijom u odnosu na tekuće propise, ali ovisno o klimatskoj zoni, tako da je vanjska ovojnica zrakonepropusna; ugradnjom prozora s trostrukim ostakljenjem prema RAL metodi; prekidom toplinskih mostova; osunčanjem po principima Sokratove kuće; mehaničkim sustavom provjetravanja s rekuperacijom otpadne topline i termotehničkim sustavom koji uključuje dizalicu topline, stroj koji uz izuzetno malo potrošnje regulira toplinu do potrebne projektantne temperature pojedinog prostora. U pasivnoj kući nema radijatora i kotlovnice, nego strojarnice. Kompaktni agregat termotehničkog sustava stane u jedan garderobni ormar veličine jednog kvadrata i dovoljan je za kuću od 150 kvadrata. Potrebna primarna energija se umanjuje udjelom obnovljivih izvora energije, čime dolazimo do pasivnih kuća Plus i Premium (A+++), koja je energetski samodostatna.

image

Unsplash

Etienne Beauregard Riverin

Ponovno pokrećem prijedlog za kandidaturu Zagreba za UNESCO-uvu kategorizaciju svjetske graditeljske baštine

KAŽETE DA JE PASIVNA ARHITEKTURA UJEDNO I LJEKOVITA. ZAŠTO?

Od početka koncepta nije se mislilo samo na uštedu energije, nego se odgovorno razmišljalo o unutarnjem prostoru koji je u zrakonepropusnoj ovojnici. Dakle, razmišljalo se kako dovesti zrak u hermetički zatvoreni prostor i kako će ljudi disati. U pasivne kuće kontinuirano dolazi svjež zrak, filtriran od velikih čestica koje inače udišemo. Pasivna kuća osigurava toplinsku, svjetlosnu i akustičku ugodnost, a ujedno i sigurnost. Iskustvo boravka u pasivnoj kući pokazalo se izvrsnim u uvjetima pandemije koronavirusa.

image

Unsplash

Ralph Ravi Kayden

KOLIKO JE U HRVATSKOJ PASIVNIH KUĆA?

Rekao bih 300-tinjak, računajući i stambene jedinice u višestambenim zgradama. Imamo uspješno realizirane stambene i poslovno-stambene građevine A+ standarda, pa čak i dječji vrtić u Sarvašu kod Osijeka, što je, usput rečeno, druga realizacija s ECO SANDWICH ventiliranom fasadom. Međutim, nemamo niti jednu obnovu do "faktora 10".

image
Ranko Šuvar/CROPIX

ŠTO JE "FAKTOR 10"?

Već uvriježeni i godinama stručno u praksi prepoznat pojam, faktor 10 sinonim je za obnovu svih izgrađenih građevina bez obzira na namjenu. Sve što je izgrađeno može se obnoviti do standarda A+ i ostvariti deseterostruka ušteda, odnosno smanjiti potrošnja energije deset puta.

image

Unsplash

Blake Wheeler-

JOŠ STE NA LANJSKIM DANIMA PASIVNE KUĆE ISTICALI DA OBNOVA NAKON POTRESA U ZAGREBU (TADA SE JOŠ NIJE DOGODIO POTRES NA BANOVINI) TREBA BITI ENERGETSKI VISOKOUČINKOVITA, DUBINSKA, CJELOVITA... JE LI OBNOVA MOGUĆA DO "FAKTORA 10"?

Nakon potresa mogli smo čuti rečenicu da "ono što se sruši u deset sekundi obnavljat će se deset godina". Studentima često govorim da "faktor 10" podsjeća na tih deset sekundi i deset godina. Ako se dugoročno obnavlja, potrebno je uzeti u obzir napredne materijale, sustave i tehnologije kako bi se postigla rješenja više energetske učinkovitosti od danas propisane.

image

Unsplash

Webaliser

Još lani smo zaključili da je potres trenutak za razmišljanje i donošenje odluka. Prva varijanta Zakona o obnovi uopće nije ni spominjala energetsku učinkovitost. Zadnji je trenutak za uvažavanje naprednih modela obnove, prije svega u kontekstu dubinske i cjelovite obnove do faktora 10, iako smo svjesni da ona zahtijeva nešto više ulaganja od obnove na razini tekućih propisa.

Posljednji je trenutak za naprednu i visoko energetski učinkovitu obnovu nakon potresa

Trenutačna razina energetske učinkovitosti, prema zakonskoj obvezi nZEB, i dalje će se unapređivati. Stoga je što prije potrebno redefinirati, odnosno unaprijediti tekuće propise. Ako znamo da cijene energenata rastu, a obnovljivih izvora energije padaju, logično je obnavljati visoko energetski učinkovito.

image

Unsplash

Gus Ruballo-

PRILIKOM PRVE HRVATSKE MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O POTRESNOM INŽENJERSTVU PONOVNO STE POKRENULI PRIJEDLOG OTPRIJE 20-AK GODINA ZA KANDIDATURU ZAGREBA ZA UNESCO-UVU KATEGORIZACIJU SVJETSKE GRADITELJSKE BAŠTINE?

Pokrećem prijedlog za zaštitu povijesne jezgre Zagreba, koja uključuje Gradec i Kaptol te prostor Lenucijeve potkove. UNESCO-ovi kriteriji jasno reguliraju pojedine zahtjeve obnove svjetske graditeljske baštine.

KLASIFIKACIJA PASIVNE KUĆE: OD CLASSIC DO NOVIH MODELA PLUS I PREMIUM

30 godina pasivnih kuća

Izvorno je definirana pasivna kuća Classic (sasvim dolje na prikazu), u kojoj ukupna energija potrebna za sve kućanske potrebe (grijanje, topla voda i električna energija) ne prelazi 60 kWh/m2 stambenog prostora. Dodatne kategorije su, ovisno o udjelu primarne energije koji umanjuje udio generirane energije iz OIE, pasivna kuća Plus i pasivna kuća Premium.

Kod pasivnih kuća Premium (sasvim gore na prikazu) ukupna primarna energija ne prelazi 30 kWh/m2 stambenog prostora, dok se 120 kWh/m2 energije dobiva iz obnovljivih izvora energije, što znači da proizvodi više električne energije nego što je potrebno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2021 10:04