Radni kutak u stanu za mnoge je veliki izazov jer stambeni prostori danas uglavnom nisu preveliki. Rijetko tko, pa čak i oni s većim stanom i kućom, odvojit će posebnu sobu za rad. Izazov radnog kutka u stanu postao je u zadnje vrijeme još veći, jer sve više osoba, naročito na zapadu, radi u kombinaciji ured i od kuće, a mnoge tvrtke, za sada poneke pionirski i kod nas, uvode jedan/dva dana u tjednu u kojem zaposlenici po izboru mogu raditi od doma. Štoviše, sve je više i onih koji trajno rade od kuće, uglavnom su to poslovi koji se obavljaju za računalom. Zato je situacija oko kreiranja radnog prostora u stanu, zapravo, kompleksnija nego što je ikada bila.
- Velikoj većini ljudi koji rade kod kuće treba stol. Moguće je da im treba i stol i nešto drugo, recimo, velika ploča za pisanje ili kutak prostora koji će služiti kao fotostudio, možda štafelaj uz prozor, klavir, mali strojevi za obradu nakita ili drugih rukotvorina, s puno alata po zidu... Svaki tip djelatnosti može stvoriti specifičan i simpatičan prostor i dati poseban karakter domu. I izbor materijala u uređenju prostora ovisit će o tipu djelatnosti. Možda je nužan čvrst pod, otporan na “habanje” i padanje predmeta. Nekima treba debela drvena ploha stola, i mnogo je životnih varijacija na temu - kaže arhitekt Veljko Armano Linta.
Osnovni elementi za klasični radni kutak su stol, fotelja/stolica i lampa. No, prvo je nužno odlučiti se koji bi prostor u stanu najbolje bilo izdvojiti za ovu namjenu. Većina stručnjaka se slaže da, ako je ikako moguće, to ne bi trebala biti spavaća soba. Također, radni prostor ne bi smio biti na prolaznom mjestu, a ni tamo gdje bi drugima mogao smetati. Dakle, što izoliranije, to bolje. Uglavnom je idealno odvojiti dio dnevne sobe, po mogućnosti na način da je barem malo odvojen od sjedeće garniture i prostora za opuštanje. No, prvenstveno treba znati koliko se doista radi kod kuće.
Kućni ured ne smije nikako biti na prolaznom mjestu, a ni tamo gdje bi drugima mogao smetati. Što izoliranije, to bolje!
- Odlično je ako netko ima radnu sobu i potrebnu izolaciju u stanu za rad. No, u stanovima je danas sve manje radnih soba. Radni prostor je, u pravilu, u zadnje vrijeme mnogima postao - moderna kuhinja, odnosno otok, šank ili stol koji joj pripada i laptop na njemu - kaže Damjan Geber, jedan od osnivača i direktor studija Brigada. Ako su kuhinja i blagovaonica open space te imaju veliki stol (otok), to doista može, dodaje on, biti dobar radni prostor za rad na laptopu, ali samo povremeno.
- Kod onih koji ne rade mnogo od kuće najbolje bi bilo da radni prostor bude spojen s ostatkom obitelji, u dnevnom boravku, i ne bi trebao izdvajati fizički od ostatka prostora - smatra D. Geber.
SAVJET
Damjan Geber, osnivač i direktor Studija Brigada
U RADNI SE STOLAC ISPLATI ULOŽITI
Dugoročno rad za stolom, za računalom može imati svoje posljedice za čovjekovo zdravlje i kad se to dogodi obično je prekasno za ispravke.
- Jako je bitno imati dobar ergonomski stolac. Ako se radi o home officeu, u takav se stolac itekako isplati uložiti. Dakle, nužno je investirati u kvalitetan alat za rad jer s vremenom lako stradaju oči, vrat i kičma, što se ne osjeća u kratkom periodu. Postoje, primjerice, radni stolovi na podizanje, kojima se kroz dan može mijenjati položaj i koji više nisu tako nepristupačni kao prije nekoliko godina. Pozicija ekrana također je vrlo bitna, mnogi držači za laptop su preniski, a to koči vrat i smanjuje cirkulaciju krvi u mozak. Ekran mora biti u razini očiju - kaže Damjan Geber te dodaje da korištenje uobičajene kućne rasvjete u kombinaciji sa komjutorskim ekranom može biti izuzetno zamarajuće za oči.
Takav je povremeni radni prostor kreirala arhitektica Iva Pauzar, vlasnica STUDIAPI, u jednom suvremeno uređenom stanu na zagrebačkom Trnju. Radni se prostor savršeno uklopio ili stopio s dnevnim boravkom.
- Važno je obaviti temeljit razgovor s korisnicima stana i otkriti njihove navike. Ako radni kutak neće često koristiti, onda je najbolje da je on fleksibilan, da još nešto može biti na istom mjestu. Na primjeru Trnja imali smo otvoreni dnevni prostor i investitori su rekli da bi tamo smjestili i radno mjesto za povremeni rad, i to dovoljno samo za laptop i telefon. Tako je radni stol postao dio police napravljene po mjeri, a pomoglo je što je bila dubine 60 centimetara - kaže Iva Pauzar, koja kad je doma najviše voli raditi na laptopu na kuhinjskom stolu, a povremeno čak i u krevetu.
VARIJACIJE
Odvojenih ureda u stanu sve je manje, radni stol uklopljen je u komodu u dnevnom prostoru na Trnju prema projektu STUDIOAPI, za povremeni rad
U današnje se doba mnogima sve spojilo u jedno - privatni život i rad, dodaje ona, i sve je manje formalnog pristupa poslu, pa se i mnogi poslovni sastanci dogode, primjerice, u kafićima. Zato je još i više važno da se osoba kroz čitav proces osjeća ugodno.
- Zbog stresnog života puno je važnije uživati u sitnicama, tako i radni kutak treba urediti na način da korisniku bude prihvatljivo mjesto za boravak, da mu bude lijepo. Pritom, šteta je veliki dio stambenog prostora pretvoriti u nešto što je povremeno, zato preferiram fleksibilna rješenja - rekla je I. Pauzar.
Dok je u početku, kaže ona dalje, imala svoj radni prostor u dijelu stana, jedva je čekala da se odvoji u samostalan ured. Rad od kuće, dodaje D. Geber, sve se više pokazuje relativno lošim izborom i to baš za same djelatnike.
- Kad si u uredu i završi radno vrijeme, to je uglavnom to. Osoba se nakon toga može isključiti i pozabaviti nečim drugim. Onima koji rade ‘full time’ od kuće u startu im je super, ali uskoro shvate da su u pidžami čitav dan, ne izlaze od doma, često rade noću i vikendom, i to je jedna asocijalna situacija. To može biti dobro u nekim fazama života - kaže Damjan Geber te dodaje da su u studiju Brigada uveli jedan dan u tjednu, srijedu, s mogućnošću rada od kuće.
I on je u početku radio od doma, ali je ubrzo počeo sanjati o uredu u koji bi mogao i nekoga pozvati na sastanak, dijeliti s nekime radni prostor i razmjenjivati ideje. Onima koji se ipak odluče na posao od kuće, a danas je puno mikrofirmi, bilo bi, dodaje on, idealno da imaju radnu sobu, ako nisu samci.
- Bilo bi dobro da poslovni i privatni dio nastoje odvojiti zbog mentalne higijene, jer posao je stres ma koliko ga voliš. U srednje velikom stanu mogu se, primjerice, koristiti pregrade, postoje razni sustavi, pa i paravani i zavjese, ali i ozbiljne pregrade - kaže Iva Pauzar i naglašava da je bitan kakav takav red u papirima i da najbolje je da sve bude kategorizirano.
KOD KUĆE JE NAJBOLJE
Kod onih koji ne rade mnogo kod kuće najbolje bi bilo da je radni prostor spojen s dnevnim boravkom; dva primjera uređenja Studija Brigada u Zagrebu
Produkt dizajnerica Ana i arhitekt Veljko Armano Linta rade od doma, dio posla im je i kreiranje namještaja, za što je nužna radionica, ali su zadovoljni ovom situacijom jer su se navikli na stalne promjene unutar svog stana.
- Raditi i živjeti u istom prostoru može biti prekrasno jer sam možeš odrediti radno vrijeme i pauzu, ne moraš se 'gužvati' u prometu ili izlaziti van po svakakvim vremenskim uvjetima. Naravno, tu je i osjećaj slobode koji možeš ostvariti kao slobodni strijelac ili dio tima u kojem je normalno da se povremeno radi od kuće. Može biti super usput obaviti privatne stvari, recimo oprati veš, ali to može biti i nezgodno ako te odvlači od posla - kaže Ana Armano Linta. Puno je toga oko kreiranja radnog prostora, kaže on, osobno. Netko se može lako udubiti u rad, a nekome drugome obične sitnice mogu odvući pozornost.
- Za one koji se teže koncentriraju dobro je da ispred sebe imaju prostor koji se ne mijenja ili neku vizualnu pregradu. Ta pregrada može biti zid ispred radnog stola, ali koliko to neke može opustiti na neki spartanski način, toliko nekom drugom treba neki sadržaj poput slike, murala, tapiserije, natpisa na zidu ili neke apstraktne teksture - dodaje ona.
SAVJET
Ana Armano Linta, produkt-dizajnerica
OBRATITI POZORNOST NA DNEVNO SVJETLO I RASVJETU
Zdravo je, i psihički i fizički, imati prirodno svjetlo u radnom prostoru.
- Stol možemo postaviti tako da svjetlo dolazi bočno na njega ili bočno-odostraga, tako da si ne radimo sjenu. Pritom treba paziti da se izbjegne refleksija prozora u zaslonu računala. Umjetno svjetlo može lijepo dopuniti prirodno svjetlo, ako ono nije jako, a kad prirodnog svjetla nema, svakako umjetno treba biti dovoljno jako s obzirom na vrstu rada. Ako je u pitanju ručni rad, stvarno će dobro doći 500 luxa na radnoj površini, koliko bi mnogi uredski prostori trebali imati - kaže ona.
Treba dobro odabrati boju umjetnog svjetla ili, točnije, temperaturu svjetla. Svjetlo treba biti dovoljno hladno da omogućava dobru vidljivost, ali ne izrazito hladno. U mračnim radnim prostorima sve se češće uvodi intenzivno bijelo svjetlo punog spektra, koje je preporučljivo ako se mora raditi po noći.
Načelno je poželjno da prostor ne odvlači pažnju od rada i da nema podsjetnika na nešto drugo što treba obaviti.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media, Studio Brigada
