Alarmantan problem

Skup najam i rizik od siromaštva: troškovi najma ne bi smjeli prelaziti ova primanja u kućanstvu

 HAFIZOV/GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO
Nedavno objavljena prosječna mjesečna primanja u Hrvatskoj pokazuju i koliko je teško imati stan u najmu u odnosu na plaću

Hrvatska se teško nosi s velikim iseljavanjem mladih koji odlaze za boljim poslom i većim plaćama, ali i zbog neriješenog stambenog pitanja. Nedavno objavljena prosječna mjesečna primanja u Hrvatskoj pokazuju i koliko je teško imati stan u najmu u odnosu na plaću, osobito u gradovima. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je 7052 kuna.

U Zagrebu, koji vodi po prosječnoj mjesečnoj neto plaći od 8400 kuna, skup je najam stanova, osobito onih malo boljih, ne luksuznih, nego pristojnih. Stan veličine 40-ak kvadrata u relativno novoj zgradi, u širom središtu Zagreba, stoji mjesečno oko 550 eura bez režija. Stanuju li u njemu dvije osobe s dvije prosječne plače, još se nekako može izgurati, ali ako netko ima manja primanja ili ima i dijete, sve postaje teže, posebno ako osoba s prosječnim primanjem živi sama. Sličnim stanovima u deset godina cijena najma skočila je do 40 posto, no jesu li i primanja rasla istim tempom?

image
Shutterstock

Stručnjaci ističu kako je problem to što je Zagreb europska metropola koja nema jasan sustav najma na tržištu

ODREDBE ZAKONA

- U Zagrebu odnos plaća i najamnina postaje sve nepodnošljiviji. Povećao se i broj mladih u Hrvatskoj koji su zaposleni, a ostaju u roditeljskom domu. Prema podacima iz 2018. godine, oko 62 posto osoba između 18 i 34 godine još stanuje u roditeljskom domu, od toga je 74 posto mladih muškaraca. Situacija ni danas nije bolja, mladi nemaju mogućnost za emancipaciju - kaže Iva Marčetić, arhitektica i autorica knjige "Stambene politike u službi društvenih i prostornih (ne)jednakosti".

Problem je dodatni, ističe, što nema reguliranog tržišta najma koje bi spriječilo rast cijena i omogućilo sigurnost stanovanja, da osobe mogu računati da će ostati u stanu.

- Često su stanovi u najmu neodržavani, mnogi iznajmljivači smatraju da u njih ne treba ulagati, za razliku, recimo, od onih koji se nude u turizmu. I neke odredbe zakona bi se mogle mijenjati ili vratiti. Recimo, 2010. godine je ukinuta porezna olakšica za najam stanova, što je dovelo do pada broja sklopljenih ugovora o najmu, što, nadalje, stavlja onog tko iznajmljuje u lošiji položaj - rekla je Marčetić.

image
CICY/GETTY IMAGES

Za kvalitetnu stambenu politiku, dodaje ona, trebalo bi se mijenjati puno toga. Trend u Europskoj uniji je da sve manje mladih kupuje stanove, ali vlasništvo stana nije jedini način za siguran život u domu. Ako troškovi najma prelaze 40 posto dostupnih primanja u kućanstvu, smatra se da postoji rizik od siromaštva.

- Zagreb je jedna od rijetkih europskih metropola koja nema razvijenu stambenu politiku. Samo oko 2,5 posto stambenog fonda je pod upravom grada, a drugi gradovi u EU broje i do 60 posto neprofitnog stambenog fonda. Moramo težiti tome da se što više stambenih jedinica iznajmljuje po priuštivim cijenama, odnosno da su pod upravom Grada ili neprofitnih organizacija, kako bismo spriječili divljanje tržišta i smanjili jaz u kvaliteti i priuštivosti u odnosu na druge slične gradove - smatra Iva Marčetić.

U drugim zemljama EU postoje i neprofitne stambene inicijative.

- Slovenija, primjerice, razvija stambeno zadrugarstvo. Češka ima program zbrinjavanja najugroženijih skupina. Tako bi i Zagreb trebao više koristiti javne resurse za rješavanje tih pitanja. Gradnja gradskih stanova za najam je dobar model jer su to dugoročne investicije koje nakon nekoliko desetljeća postaju čista zarada - kaže.

Beč, u kojem je razina javnog stanovanja visoka, može biti odličan uzor, to je grad koji dobro podnosi tržišne krize.

Mjere kao što su one za subvencionirane kredite na koje je potrošeno milijarde kune, smatra Marčetić, mogle bi se usmjeriti na dugoročnije i održivije modele.

- Statistike pokazuju da stan kupljen prije uvođenja subvencioniranih kredita običnim kreditom nije skuplji. Subvencije su jedan od razloga rasta cijena stambenih nekretnina - navodi ona.

O potražnji nekretnina za najam razgovarali smo s agentima Remax centra nekretnina.

- Primjećujemo veliku zainteresiranost mladih za kupnju prve nekretnine u Hrvatskoj, posebno u razdoblju kad su aktivne državne stambene subvencije, tako da ne možemo reći da nema interesa i volje mladih da se osamostale. U Zagrebu postoji interes za kupnju ili najam tijekom cijele godine - kaže Krunoslava Kauzlarić, voditeljica njihova ureda u Zagrebu.

Oni kažu da je najveći problem, iz njihove perspektive, s mladima i osamostaljenjem, banke koje rigidnom kreditnom politikom otežavaju dolazak do prve nekretnine.

- Upravo zbog nemogućnosti rješavanja kreditiranja, većina ih se odlučuje za najam - zaključuje K. Kauzlarić.

Što se tiče upita, primjerice u Rijeci i u Zagrebu uglavnom su želje slične, traži se novija nekretnina, lijepo uređena, na dostupnoj lokaciji, a visina najma da je do 300 eura. No, takvih nekretnina odavno gotovo nema u ponudi po toj cijeni.

image
HOBO_018/GETTY IMAGES

PAMETNI PROGRAMI

- Kad govorimo o takvim jednosobnim stanovima, treba izdvojiti oko 500 eura mjesečno. U turističkim središtima, poput Pule, Rovinja, Poreča, u ljetnim mjesecima je, pak, teško uopće naći nekretninu za dugoročni najam jer je većina njih ponajprije turističke namjene - dodaje Moreno Pavličić iz Remax centra nekretnina.

Smatraju i da su cijene dosegnule vrhunac i da neće dalje rasti, odnosno ostat će stabilne.

Dubravko Ranilović, predsjednik udruženja trgovaca nekretnina pri HGK i direktor agencije Kastel nekretnine, kaže da bi najam, kad bi se stavila u omjer prodajna cijena stanova u Hrvatskoj i cijena najma stanova - ispao vrlo jeftin.

- Usporedimo li cijenu najma s cijenom u EU, vidjet ćemo da je prosječena cijena najma stambenog prostora jedna od najnižih u Uniji. Ipak, treba donijeti promišljenu stambenu politiku, pa dijelom i socijalnu, jer ne mogu mladi ljudi i oni s nižim primanjima rješavati stambeno pitanje na slobodnom tržištu nekretnina - ističe Ranilović i dodaje da je većini građana, a posebno onima na početku profesionalne karijere, učenicima i studentima, to uglavnom preskupo.

Država i lokalna i gradska uprava moraju, smatra Ranilović, naći način kako uz pametne programe osigurati mladom stanovništvu stanovanje, u početku jeftinim i kvalitetnim najmom, a poslije mogućnošću kupnje stambenog prostora pod povoljnijim uvjetima.

- Ostanak mladih u Hrvatskoj treba biti prioritet, a poznato je da su uz mogućnost kvalitetnog zaposlenja, osigurano kvalitetno stanovanje i mogućnost formiranja obitelji u pristojnim uvjetima glavni motivi za ostanak mladih, ali i onih starijih, radno sposobnih. Moramo napraviti puno više od smanjena poreza ili subvencioniranih kredita - rekao je Ranilović.

Ta je struka posljednjih 20 godina zagovarala i predlagala mnoge programe koji bi upravo mladima omogućili lakši pristup stanovanju.

- Država i lokalna uprava moraju investirati u taj segment, jer će povrat biti najveći mogući; a to je ostanak mladih, radno sposobnog stanovništva, mladih obitelji i svih onih koji će sutra ostati živjeti u Hrvatskoj pa i plaćati doprinose i poreze - zaključuje.

image
Shutterstock

CIJENE NAJMA

ZAGREB

Prema podacima preuzetim s Njuškala, na temelju metode uzorka prosječna tražena cijena stana u Zagrebu od 20 do 40 m2 iznosi 2700, od 40 do 60 m2 iznosi 4370 te od 60 do 100 m2 iznosi 6530 kuna. Cijene stanova variraju ovisno o veličini stana, lokaciji, kvartu te uređenosti stana. U Zagrebu je prosječna mjesečna neto plaća 8400 kuna

Trend je u Europskoj uniji da sve manje mladih kupuje stanove, ali vlasništvo stana nije jedini način za siguran život u domu, kaže arhitektica Iva Marčetić

RIJEKA

Prema podacima preuzetim s Njuškala, na temelju metode uzorka prosječna tražena cijena stana u Rijeci od 20 do 40 m2 iznosi 1735 kuna, od 40 do 60 m2 je 2437 te od 60 do 100 m2 3980 kuna. Cijene stanova variraju ovisno o veličini stana, lokaciji i uređenosti stana. U Primorsko-goranskoj županiji prosječna neto plaća je 6955 kuna

PULA, ROVINJ, UMAG, POREČ

Prema podacima preuzetim s Njuškala, na temelju metode uzorka prosječna tražena cijena stana u Istri (Pula, Rovinj, Umag i Poreč) od 20 do 40 m2 iznosi 2290, od 40 do 60 m2 2920 kuna te od 60 do 100 m2 je 4810 kuna. Cijene stanova variraju ovisno o veličini stana, lokaciji, kvartu te uređenosti stana. Prosječna neto plaća u Istarskoj županiji je 6656 kunaOKVIR

image
Krunoslava Kauzlarić

KRUNOSLAVA KAUZLARIĆ (Remax Centar Nekretnina)

"Primjećujemo veliku zainteresiranost mladih za kupnju prve nekretnine u Hrvatskoj, interesa da se osamostale ima"

image
Dubravko Ranilović

DUBRAVKO RANILOVIĆ (Kastel nekretnine)

"Kada bi se stavila u omjer prodajna cijena stanova u Hrvatskoj i cijena najma stanova, najam bi ispao vrlo jeftin"

image
Iva Marčetić

IVA MARČETIĆ (arhitektica)

"Prema podacima iz 2018. godine, oko 62 posto osoba između 18 i 34 godine stanuje u roditeljskom domu, a od toga je 74 posto mladih muškaraca"

TREND

Mladi odlaze na rub grada

U Zagrebu je primijećen trend da mlade obitelji kupuju novije stanove u rubnim dijelovima grada pa, primjerice, Stenjevec i Sesvete imaju velik porast stanovništva.

- Nemogućnost mladih da imaju stanove unutar tramvajske zone trošak je i za Grad jer se mora mijenjati infrastruktura. Škole i vrtići su uglavnom u dijelovima grada koji je u tramvajskoj zoni, a u dijelovima Zagreba gdje stanuje sve više mladih obitelji, nema nužnih infrastrukturnih kapaciteta - kaže Iva Marčetić. q

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. rujan 2021 03:47