Održavanje zgrada

Što su Zagrepčani naučili nakon potresa vezano uz zgrade? Nažalost, jako malo!

 Lucija Ocko/Cropix
Da su mnogi zaboravili važnost održavanja objekata u kojima se stanuje ili radi, vidi se u šetnji gradom, stanje pročelja je isto
Da su mnogi zaboravili važnost održavanja objekata u kojima se stanuje ili radi, vidi se u šetnji gradom, stanje pročelja je isto

Nedugo nakon većih potresa koji su prije nekoliko godina zadesili i osjetili se u Zagrebu, netko mi je ispričao kako nije mogao vjerovati: majstori kod susjeda koji je kupio stan u jednoj starijoj zgradi i sad ga preuređuje - ruše nosivi zid. U sve se morala upetljati građevinska inspekcija...

image
Marko Todorov/Cropix

Manjak izvođača

Nedavni manji potres u Zagrebu prošlog vikenda podsjetio je na bolna iskustva koja su mnogi prošli. Zanimalo nas je jesmo li nešto naučili iz toga i kakva je situacija s održavanjem imovine i potraž­njom za nekretninama starogradnje u središtu i širem središtu.

Mnogima je briga o nekretnini i dalje visoka, a budimo iskreni, i nevažna investicija, tako da i se sustanari i dalje rijetko odlučuju na održavanje objekta.

No problem je i u tome što, kad to i žele, nije lako naći majstore, odnosno tvrtku izvođača. U graditeljskom sektoru saznajemo da bi situacija s ponudom mogla biti malo bolja kad se za neko vrijeme završe radovi na obnovi mnogih institucija i škola.

image

Lana Mihaljinec Knežević, direktorica agencije Zagreb West

Zagreb West

Dio građevinskih tvrtki nakon toga će imati slobodnije kapacitete za manje poslove.

- U Zagrebu je statički integritet i dalje osnovni kriterij koji postavljaju kupci. I dalje puno manji broj lokalnog stanovništva od onoga iz perioda prije potresa traži nekretninu u centru i preferiraju stanove u novijim zgradama, ali ipak, i mnogi su se vlasnici vratili u svoje stanove koje su obnovili ili ih ponovno stavljaju u najam, dugoročan ili kratkoročan - kaže Lana Mihaljinec Knežević, direktorica agencije Zagreb West. Novija ili novogradnja vrlo je tražena, ali je nema dovoljno, pogotovo ne one po barem prosječnim, a kamoli nižim priuštivim cijenama.

Ako je cijena nekretnine u središtu grada 4000 eura po kvadratu za novogradnju, a 3000 eura za starogradnju u neobnovljenoj zgradi i stanu, to već pokazuje krivi sustav vrijednosti, smatra Josip Galić

- Vezano uz cijene, teško je dati neke procjene jer su tražene cijene nerealne. Pritom se sve usporilo. Potrošio se broj kupaca s viškom kapitala koji su ulagali u nekretnine zbog inflacije i uvođenja eura. Kupci prosječnih primanja sve su oprezniji zbog ekonomske neizvjesnosti i previsokih cijena, a kreditno sposobni više neće biti "gurani" u kupnju kad se ukinu subvencije jer je idući krug zadnji - smatra Mihaljinec Knežević.

image

Josip Galić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu

Jesu li su Zagrepčani nešto naučili nakon potresa?

- Mislim da i nisu, možda njih 20, 30 posto jest - odgovara Josip Galić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Ovlasti upravitelja

I dalje primjerice ima situacija da ljudi u stanu ili lokalu ruše zidove bez nekog prevelikog razmišljanja o statici objekta.

- Ako je cijena nekretnine u središtu grada 4000 eura po četvornom metru za novogradnju, a 3000 eura za starogradnju, to već pokazuje krivi sustav vrijednosti, cijena starije gradnje trebala bi biti još niža, ali i podrazumijevati kvalitetnu obnovu nekretnine nakon kupnje. Osim ako je starije zgrada u kojoj se nalazi stan već baš kvalitetno obnovljena - smatra J. Galić.

Statički integritet i dalje je osnovni kriterij koji postavljaju kupci u Zagrebu, kaže Lana Mihaljinec Knežević

Za ikakvu kvalitetnu promjenu, smatra on, mora se mijenjati Zakon o upravljanju zgradama, upravitelji zgrada trebaju dobiti veće ovlasti u upravljanju, a manje biti, dodaje, kao tajnici zgrada. Nužna su i veća izdvajanja za zgrade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. lipanj 2026 09:48