Uoči početka zaprimanja prijava za APN-ove subvencionirane stambene kredite za mlade obitelji, kontaktirali smo nekoliko agencija za nekretnine u manjim hrvatskim gradovima te razgovarali s lokalnim stručnjacima
O REAKCIJAMA I INTERESU GRAĐANA
U ponedjeljak, 28. rujna, počinje prijava građana za subvencionirane stambene kredite, kada će banke u ime svojih klijenata početi predavati prijave u APN. Ako je suditi prema najavama agencija za nekretnine u nekoliko hrvatskih gradova, odaziv će biti visok, a mnogi kažu da bi mogao biti i veći nego u prošlom valu.
Razloga za to je nekoliko. Prije svega, kamate su vrlo niske, a u nekim se sredinama spominje i povratak dijela mladih u Hrvatsku početkom pandemije, i to upravo onih koji u inozemstvu još nisu imali riješeno stambeno pitanje.
JAKO DOBAR ODAZIV
Također, budući da je po svemu sudeći riječ o zadnjem krugu subvencija, mnogi ih žele iskoristiti prije nego što bude prekasno. Nakon toga, slažu se naši sugovornici, država će vjerojatno morati pronaći neki bolji model, a možda i u nekoj varijanti obnoviti ovaj.
Osim očekivano većeg interesa u dva najveća hrvatska grada, Zagreba i Splita, kontaktirali smo agencije za nekretnine u nekoliko manjih hrvatskih gradova, gdje je veći odaziv vidljiv u kontinentalnom dijelu, dok je na Jadranu ipak nešto manji.
U Vukovaru je, primjerice, jako dobar odaziv na subvencije, gdje je rata 42 posto, i veći od prošlog.
- Jako smo zadovoljni. Strahovali smo hoće li natječaja uopće biti, iako smo počeli pripreme još u lipnju i bili smo spremni. S dosta vlasnika su to bili dogovori da će se njihove kuće kupiti običnim kreditima ako ne budu subvencije te je dana kapara. Ipak, subvencije za mlade obitelji su velika pomoć, a naročito je to kod nas vjetar u leđa jer su plaće male - kaže Ružica Dufek, vlasnica agencije za nekretnine Vukovarka.
No, ovaj val subvencija donio je u Vukovaru neke promjene.
- Gotovo sve što je otišlo ove godine za subvencije bile su kuće. Jednostavno nakon iskustva izolacije ljudi traže da njihov dom ima barem malo dvorišta, prije su tražili stanove. Kod nas općenito cijene nisu ni rasle ni padale u odnosu na razdoblje prije pandemije, a primijetili smo i da su se sada tražile nešto malo kvalitetnije i skuplje kuće - dodaje R. Dufek. Potražnja je, smatra ona, bila veća nego u prošlom valu i jer su se neki mladi vratili kući zbog nove situacije i jer nije poznato hoće li se subvencije kao model vratiti. I u Osijeku je, kako kaže Duško Grgur, vlasnik agencije German, odaziv bio dosta dobar jer su mladi zainteresirani za ovakav način kupnje nekretnine. Rata je u tom gradu subvencionirana 33 posto.
- Kod nas su se u Osijeku tražili prvenstveno stanovi, a odaziv je bio veći nego u prošlom valu - komentirao je D. Grgur.
UŠTEDA
Na području Rijeke i Kvarnera interes je, pak, nešto manji nego u prethodnom krugu. Ariana Nikšić, licencirani kreditni posrednik iz agencije Dogma nekretnine, smatra da su razlog manjeg odaziva dva kruga subvencija u istoj godini, što će u konačnici vjerojatno donijeti veći ukupan broj realiziranih stambenih kredita u odnosu na prethodne godine.
- Postotak subvencije za naše područje iznosi 30 posto, ali interes kupaca ne ovisi o tome. Ljudi koji su planirali kupiti stan lakše se odlučuju na kupnju uz subvenciju, budući da se radi o uštedi na bazi godina korištenja subvencije - kaže A. Nikšić i dodaje da su se češće tražili stanovi na području Rijeke u blizini škola, vrtića i sličnih sadržaja. Ako se radilo o kućama, onda su to bile kuće u široj okolici Rijeke, Viškovo, Hreljin...
NESTABILNOST
U Dubrovniku je nešto kompliciranija situacija. Prema riječima Igora Koprivice iz agencije Progen, primijećeno je kako su kupci nedovoljno educirani jer misle da ne mogu koristiti subvencije ako žele kupiti stan duplo veće vrijednosti od maksimalne subvencije pa se ulaže dodatan napor kako bi im se objasnilo da mogu, ako imaju uvjete, bez obzira na visinu kupoprodajne cijene.
- Smatramo da postoji puno mjesta za poboljšanje ove mjere. To se u prvom redu odnosi na činjenicu da su natječaji kratkoročni, jednom do dva puta godišnje, čime se unosi nestabilnost na tržištu. S druge strane, cijene stanova u Dubrovniku mahom su puno više od 100.000 eura, kolika je gornja granica subvencioniranog dijela prodajne cijene, a postotak subvencije je relativno nizak, pa je i udio subvencioniranog dijela u pravilu niži nego u drugim gradovima. Stoga nije rijetkost da kupci procijene da im se ne isplati ovisiti o subvenciji, odustanu od pronalaska stana u kratkom roku dok traje natječaj i daju sebi više vremena za potragu, svjesno ulazeći u skuplji kreditni aranžman - kaže Koprivica.
Dodaje da bi bilo dobro kada bi se model dodatno razradio tako da se omogući i kupovina novih stanova koji su još u izgradnji.
- Možda na način da se kupac može prijaviti na natječaj, s time da se kredit realizira naknadno, nakon uknjižbe. Ovo spominjem jer se u Dubrovniku novogradnje najčešće prodaju dok gradnja još traje, pa je nekome tko nema znatnu gotovinu za ranu rezervaciju gotovo nemoguće kupiti novogradnju uz subvenciju - ističe Koprivica.
Podsjetimo, zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita mogu podnijeti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće, i to do najviše 1500 eura po kvadratu, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
DO 51 POSTO
Subvencioniranjem stambenih kredita mladima se subvencionira plaćanje dijela stambenog kredita prvih pet godina otplate. Za svako rođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija države produžuje za dodatne dvije godine. Subvencija se produžuje za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita, dok se efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,19 do 3,70 posto.
Kuće i stanovi u Zagrebu tijekom kolovoza bili su traženiji na web oglasnicima no u drugim gradovima. APN-ovi subvencionirani krediti su, čini se, i ovaj put uvelike utjecali na porast potražnje za kupnjom nekretnina u Zagrebu. Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako je potražnja na zagrebačkom području bila veća nego lani, a nešto više su i njihove oglašavane vrijednosti. Prosječna tražena cijena zagrebačkih stanova tijekom kolovoza na oglasniku za nekretnine Crozilla.com iznosila je 2141 euro po kvadratu, što je 3,9 posto više no lani. Najtraženiji grad za kupnju kuća u kolovozu je na tom oglasniku također bio Zagreb, u kojem su prosječne tražene cijene u odnosu na prošlu godinu porasle 4,6 posto. Oglašavane se cijene uglavnom razlikuju od onih po kojima se nekretnine u konačnici i prodaju, pa je tako i navedeni porast zahvatio tražene cijene.
- S obzirom na javni poziv APN-a, potražnja i realizacija identično su dobre kao i prošlogodišnje, premda ove godine očekujemo i bolji rezultat - kaže Diana Perger, vlasnica agencije za nekretnine Euro-interijeri.
Smatra da subvencije nisu u ovom valu u Zagrebu povisile cijenu stanova, nego su ih u krizi održale skoro istima te pridonijele prodaji.
- Unatoč koronakrizi i potresu te gospodarskoj neizvjesnosti, na zagrebačkom tržištu nekretnina nije došlo do značajnijeg pomaka u cijenama, a vjerojatno su ostale iste zbog subvencija - rekla je Diana Perger.
Na oglasniku Crozilla.com primjetan je bio i porast broja upita za zagrebačke nekretnine, koji je tijekom kolovoza bio gotovo dvostruko veći nego u istom mjesecu prošle godine.
ŠTO SE VIŠE ISPLATI?
“Iskoristite subvencije, ne čekajte pad cijena”
Veći odaziv u Slavoniji i Baranji pripisuje se i povratku dijela mladih koji nisu riješili stambeno pitanje u inozemstvu
Država će vjerojatno morati pronaći neki bolji model, a možda i u nekoj varijanti dodatno razraditi ovaj, slažu se naši sugovornici. Primjerice, tako da se omogući i kupnja novih stanova koji su još u izgradnji
Za razliku od Osijeka i Vukovara, manji broj prijava očekuje se na području Rijeke i Kvarnera, ali i na krajnjem jugu
