Kad sam pitao prijatelja Grgura kakva su mu iskustva s kaminom na pelete, koji je nabavio prije dvije godine, oduševljeno je prokomentirao:
- Kupnja tog kamina mi je najbolja odluka!
Iako u kući ima centralno plinsko grijanje, Grgur koristi kamin na pelete kao dodatno grijaće tijelo, "da podigne stupanj-dva temperaturu".
- Velika je razlika u tome postignem li ta dva stupnja više uz pomoć kamina na pelete ili tako da jednostavno pojačam centralno. Ovaj prvi način, uz pelete, puno je jeftiniji, što se itekako vidi na računu za grijanje za hladnih zimskih mjeseci - kaže Grgur.
Peleti su biogorivo koje je posljednjih godina sve češći izbor hrvatskih kupaca, naročito onih koji žele toplinu doma uz jednostavnije rukovanje od onog što ga pruža tradicionalno drvo. Za razliku od cjepanica, s peletima izbjegavate piljenje, cijepanje i slaganje, a potpala je automatizirana.
Peleti nastaju prešanjem organske tvari pod visokim tlakom, a kao sirovina koriste se drvo, poljoprivredni ostaci ili energetski usjevi. Najčešće se proizvode od piljevine jele, hrasta i bukve, a prepoznatljivi su po valjkastom obliku promjera od šest do osam milimetara i dužine do 40 milimetara. Pakiraju se u vreće od 15 kilograma, što ih čini praktičnima za transport i skladištenje.
Drveni pelet posebno se cijeni jer ga smatramo CO2 neutralnim gorivom i dijelom obnovljivih izvora energije. Osim drvenih peleta, na tržištu postoje i agro-peleti proizvedeni od slame uljane repice, kukuruzovine ili ljuski suncokreta, zatim drvna sječka dobivena usitnjavanjem ostataka drva, kao i različite alternativne sirovine poput koštica maslina, ljuski oraha ili ostataka kave. Važno je napomenuti da kotlovi projektirani za drvene pelete nisu uvijek prikladni za loženje drugih vrsta goriva, pa odabir uređaja mora pratiti vrstu biogoriva koja se planira koristiti.
Kvaliteta peleta u Europskoj uniji regulirana je certifikatom ENplus, jedinom službenom normom koja ih razvrstava u tri klase. U klasi A1 udio pepela ne prelazi 0,7 posto, u A2 najviše 1,2 posto, dok klasa B dopušta do dva posto pepela. Što je udio pepela manji, to je iskoristivost topline veća, a održavanje uređaja jednostavnije. Osim količine pepela, na razvrstavanje utječu i mehanička otpornost, udio prašine, kalorična vrijednost te prisutnost dušika, sumpora i klora. Certifikat je tako svojevrsna garancija da će peleti osigurati stabilno sagorijevanje i manju potrošnju energije.
Sustavi grijanja na pelet mogu biti toplozračni ili toplovodni. Toplozračni kamini griju zrak i puštaju ga u prostor, a dostupni su u ugradbenim i samostojećim verzijama. Osim prednjeg ispuha, mogu imati i kanale koji toplinu prenose u susjedne prostorije. Ugradbeni kamini oblažu se zidanim ili kamenom oblogom, pa se mogu uklopiti u interijer, dok se samostojeći proizvode u različitim oblicima i bojama. Njihova snaga najčešće se kreće od četiri do 12 kilovata, a radom upravlja elektronska kontrolna jedinica putem koje se reguliraju temperatura, jačina rada i vrijeme uključivanja.
Toplovodni kamini rade na sličnom principu, ali umjesto zraka zagrijavaju vodu koja potom kroz cijevi putuje do radijatora, spremnika potrošne tople vode ili podnog grijanja. Njihova snaga doseže i do 26 kilovata, a za ispravan rad zahtijevaju dovod vanjskog zraka i dimnjak većeg promjera. Za razliku od toplozračnih, oni se češće koriste kao glavni izvor grijanja, dok kotlovi, koji se postavljaju u kotlovnice, mogu zagrijavati cijele stambene ili poslovne objekte.
Posebnu kategoriju čine kompaktni kotlovi na pelete, prikladni za kuće i manje poslovne prostore. Ne zauzimaju mnogo mjesta, a u njih su već ugrađeni osnovni elementi poput crpke, ekspanzione posude i sigurnosnog ventila. Mogu se spojiti na jednostavne sustave radijatorskog grijanja ili na složenije kombinacije s pufer-spremnicima, podnim grijanjem i grijanjem bazena. Korisnicima koji žele veću fleksibilnost dostupni su kombinirani kotlovi na drvo i pelete. Oni omogućuju korištenje peleta tijekom radnog tjedna, kad je važnija udobnost, a drva vikendom, kad korisnici imaju više vremena za loženje. Na taj način smanjuje se ovisnost o jednom energentu i ublažava rizik mogućih poskupljenja.
Iako se peleti smatraju praktičnim gorivom, uređaji zahtijevaju redovito održavanje. Kvalitetniji peleti proizvode manje pepela, ali čišćenje je i dalje nužno. Gorionik i pepeljara čiste se svakodnevno, dok je staklo na vratima kamina, rešetke i kanali za izmjenu topline potrebno održavati barem jednom tjedno. Na mjesečnoj razini preporučuje se usisavanje spremnika i ventilacijskih otvora, a cijevi dimnjače potrebno je provjeriti nakon svakih potrošenih pola tone peleta. Jednom godišnje obavlja se detaljan servis koji uključuje čišćenje dimnjaka i ventilatora te provjeru brtvi i sigurnosnih elemenata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....