Broj transakcija nekretnina 2020. godine je iznosio 103.093 kupoprodaje, dok je 2019. bio 111.673 kupoprodaje. Međutim, s obzirom na poznati rast cijena kvadrata u Hrvatskoj koji već godinama ide prema gore, tako i lani u vrijeme covid-krize, ne čudi podatak da je prošle godine zarađeno više na tim transakcijama, 40.023, 4 milijarde kuna, iako je prodano nešto malo manje nego godinu prije. Što bi tek bilo da nije bila kriza...
Vanjska parkirna mjesta
"Pritom je najveće relativno smanjenje broja kupoprodaja zabilježeno kod kuća za povremeni boravak, za 89,6 posto, iza kojih slijede poslovni prostori i poslovne zgrade, s padom broja kupoprodaja od 20,3 posto. Nadalje, značajni međugodišnji pad prodaje zabilježen je i kod vanjskih parkirnih mjesta, od 14,9 posto, zatim kod garaža, u visini od 14,7 posto. Međugodišnji pad prodaje u 2020. godini bilježe i stanovi/apartmani i šumska zemljišta, i to obje kategorije u visini od 11 posto, iza kojih slijede poljoprivredna zemljišta, s padom prodaje od 10,4 posto", stoji u publikaciji "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2020. godini", koja je nedavno predstavljena u Hrvatskom institutu za povijest u Opatičkoj ulici na stručnom skupu "Tržište nekretnina Republike Hrvatske" u organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta Zagreb.
Prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo u 2020. godini iznosila je 388.226 kune, a godinu dana prije bila je 356.663. S obzirom na vrstu nekretnine, najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2020. godini bilježe stanovi na koje se odnosi 41,1 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,5 posto te obiteljske kuće s udjelom od 19,4 posto.
Kupoprodaje stanova/apartmana dominantne su u Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji. Kupoprodaja građevinskog zemljišta prevladavaju u preostalim obalnim županijama, s izuzetkom Istarske i Ličko-senjske županije u kojima najveći dio lanjskih kupoprodajnih transakcija čine kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta. U svim ostalim županijama najveći dio kupoprodajnih transakcija odnosi se na poljoprivredno zemljište.
Poljoprivredna zemljišta
Kupoprodaje stanova/apartmana učestalije su u urbanim središtima poput Rijeke, Zagreba, Splita i Pule, u ovu skupinu pored većih gradova, ulaze sad i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke te grada Solina u blizini Splita.
Kupoprodaje građevinskog zemljišta prevladavaju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja, na otocima te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije. Pri tome predvodi Sućuraj (Splitsko-dalmatinska županija), iza kojeg slijede Jasenice i Sali (Zadarska županija), Lopar i Kostrena (Primorsko-goranska županija), Seget (Splitsko-dalmatinska županija), Dubrovačko primorje (Dubrovačko-neretvanska županija), Poličnik, Novigrad i Kali (Zadarska županija) te Podbablje (Splitsko-dalmatinska županija). Zanimljivo, građevinskim zemljištem najčešće se trgovalo i u pet kontinentalnih jedinica lokalne samouprave, od kojih se dvije nalaze u Varaždinskoj županiji, Ljubešćica i Lepoglava, dok se tri jedinice nalaze u Zagrebačkoj županiji, to su Stupnik, Luka i Bistra. Transakcije šumskog zemljišta dominiraju u svega dvije općine, u Bosiljevu i Hrvatskoj Kostajnici. U ostatku Hrvatske dominiraju kupoprodajne transakcije poljoprivrednog zemljišta. U Zagrebu je indeks priuštivosti 14.6 i prema njemu Zagrepčani su za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,8 kvadrata. Po udjelu cijena u plaćama, najlakše je do stana u Novom Marofu, gdje indeks priuštivosti iznosi 1.7, a slijede Gračac, Plitvička jezera i Strahoninec.
