Svi trendovi iz pandemijske 2020. nastavili su se i u 2021. godini. To se ne odnosi samo na tržište nekretnina u Hrvatskoj, nego i na europsko, pa i svjetsko tržište. Kamata na kredite i dalje je iznimno niska, a držanje novca u banci nije isplativo, pa možemo zaključiti da je to glavni razlog povećanog interesa za ulaganja u nekretnine.
Zbog povećane količine novca na tržištu raste stopa inflacije koja dodatno gura ulagače u nekretnine. Za stabilizaciju globalnog tržišta bilo bi bitno usporavanje pandemije i njezinih efekata na gospodarstvo kako bi mogao početi novi gospodarski ciklus.
Očekujemo da bi kamatna stopa ipak mogla malo porasti, usporiti potražnju, pa posljedično i inflaciju i interes za ulaganja u nekretnine te usporiti, pa i zaustaviti rast cijena nekretnina. Sve to se odnosi i na Hrvatsku, uz neke specifikume tržišta, poput utjecaja potresa, potražnje za turističkim nekretninama i subvencije stambenih nekretnina.
I dalje cjenovno prednjače novosagrađene nekretnine, i to posebno one stambene u Zagrebu i priobalju, iako se porast cijene novosagrađenog kvadratnog metra dogodio u svim većim urbanim sredinama u Hrvatskoj.
Razlike
Tržište je i dalje polarizirano pa su tako neki dijelovi Hrvatske, poput Zagreba i priobalja, tržišno vrlo aktivni, dok je ostatak Hrvatske u mirovanju ili čak u transakcijskom padu.
Iako su cijene građevinskog materijala za sve poskupjele, ipak se cijene novogradnje poprilično razlikuju.
U većini gradova sjeverne, središnje i istočne Hrvatske cijena ne prelazi 2000 eura po četvornome metru, a u Zagrebu će najbolji novosagrađeni stanovi doseći 5000 eura po kvadratu.
To pokazuje da cijene novogradnje nisu porasle isključivo zbog rasta cijene materijala i pomanjkanja radne snage, kako većina investitora nastojati opravdati traženu višu cijenu. Tržištu ne pomažu ni euforija lažnih i pogrešnih naslova o neostvarenim cijenama i informacije sveznajućih o neviđenim transakcijama po rekordnim cijenama, koje se zapravo u pravilu nisu niti dogodile.
Subvencije
Gotovo svaki četvrti kupac stambene nekretnine je stranac, što čini većinu kupaca u obalnim županijama, ali se promet ponajviše odvija tijekom turističke sezone.
Možemo zaključiti da se nakon vrlo aktivne jeseni i rasta cijene stopa rasta ipak usporila dolaskom zime. Primjećujemo da kupci traže kvalitetnije nekretnine koje ne nalaze lako, pa se tako cijene stanova još više polariziraju. Sve je veća razlika u cijenama između onih novijih, uređenijih, koji se nalaze u urbanistički uređenom okruženju, te onih starih i neodržavanih kojima cijena stagnira, pa čak i pada.
U prvom kvartalu cijene neće bitno rasti, ali bi mogle za određene stanove na proljeće kada je najavljen novi ciklus subvencija. Cijene su već toliko visoke da će one kojima zaista subvencije za kupnju stana trebaju odvratiti od kupnje, a kupci će biti oni koji su ionako namjeravali kupiti stan. I dalje tražene cijene nekretnina rastu po bitno većoj stopi od stope rasta realiziranih cijena. Zaključujemo da se tržište ipak polako, ali sigurno vraća u realnije okvire. Pomogao bi i završetak pandemije. q
