Bila je sredina 2014. kad smo veliku temu posvetili energetski učinkovitim kućama, prilikom čega smo istaknuli nužnost njihova projektiranja i kvalitetu stanovanja koju nude, trošeći pritom vrlo malo energije potrebne za grijanje. No, ujedno smo podsjetili da se Hrvatska obvezala na EU scenarij "3x20" te u zakonske okvire ugradila propise prema kojima javne zgrade u novogradnji od 2018. moraju sve energetske potrebe zadovoljiti na svojoj lokaciji, dok sve ostale zgrade, pa i one koje se obnavljaju, od 2020. moraju ispunjavati zahtjeve gotovo nulte energetske učinkovitosti. Tad nam se 2020. još činila kao daleka budućnost, no ona je već na izmaku.
U međuvremenu se Hrvatska obvezala na Zeleni plan Europske unije do 2050., s pogledom na 2070., prema kojemu Europa kani postati prvi klimatsko neutralni kontinent, pri čemu se ističe smanjenje emisije stakleničkih plinova. S obzirom na to da je građevinarstvo odgovorno za više od 40 posto potrošnje ukupne energije i emisije ugljikova dioksida, pri čemu se dvije trećine energije, utrošeno u građevinarstvu, odnosi na stanovanje, energetska učinkovitost i održivost u zgradarstvu te održiva stambena arhitektura i gradnja zasigurno predstavljaju prvi korak prema ostvarenju tog cilja.
Upravo je održiva arhitektura, koja podrazumijeva projektiranje energetski učinkovitih kuća, s najmanjim negativnim utjecajem na okoliš, koristeći obnovljive izvore energije, smanjujući količinu otpada koji se stvara i energije koja se troši te uvažavajući tradiciju gradnje primjenjujući prirodne materijale, bila jedna od tema na 13. Danima pasivne kuće u Hrvatskoj.
Međunarodna manifestacija održana je tijekom studenoga u dva dijela u organizaciji Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Konzorcija Pasivna kuća Hrvatska, koji vodi profesor Ljubomir Miščević.
- Pasivna kuća nakon trideset godina iskustva u različitim klimatskim regijama i državama različitog standarda, predstavlja provjereni koncept i materijalizaciju najbolje prakse, koji je zbog sve veće i rasprostranjenije priuštivosti te potvrde očekivanih rezultata, zasigurno globalno vodeći model koji pouzdano i najbrže osigurava predviđene scenarije i ciljeve hitne dekarbonizacije, energetske tranzicije s obnovljivim izvorima energije i prilagodbe klimatskim promjenama - istaknuo je Miščević.
Prvi dio manifestacije bio je posvećen potresu, odnosno energetskoj obnovi oštećenih zgrada do standarda pasivne kuće, čime bi se postigle i deseterostruke uštede energije - "faktor 10", dok su na Danima pasivne kuće + prikazana ostvarenja i projekti, koji su osvijestili mogućnost gradnje prirodnim materijalima, od vrlo energetske do standarda pasivne kuće. Neke od njih danas predstavljamo.
HRVATSKO ZAGORJE
CLT paneli predstavljaju novi način gradnje drvom
Projekt drvene niskoenergetske obiteljske kuće u Hrvatskom zagorju, korisne površine 188 kvadrata, koji potpisuje arhitektica Marina Zajec, odnosi se na nadogradnju kuće čija je gradnja započela 80-ih godina, ali nikada nije dovršena. Osim što je niskoenergetska, kuća je zanimljiva i po odabranom sustavu gradnje.
- Odlučili smo se na gradnju drvom ne samo zbog želje za ekološkom gradnjom, nego jer je drvena konstrukcija puno laganija od klasične armirano-betonske i zidane gradnje, pa samim time stvara i manje opterećenje na postojeće konstrukcije prilikom nadogradnje - pojašnjava arhitektica i dodaje kako je korišten, u Hrvatskoj još relativno nepoznat, drveni konstruktivni sustav, CLT (Cross Laminated Timber), odnosno križno lamelirano drvo, čiji su se velikoformatni paneli postavljali na postojeću konstrukciju.
- Za CLT se kaže da je 'novi beton' jer ima karakteristike i potencijal da djelomično zamijeni taj najčešće korišteni građevinski materijal - u smislu logike gradnje i načina na koji se pristupa samom projektiranju, pri čemu ne treba voditi računa o rasterima drvenih stupova i greda, nego se radi s punim nosivim zidom - ističe.
Ovaj drvni materijal u Europi i šire sve se više primjenjuje u gradnji, zahvaljujući odličnim karakteristikama, kao što su čvrstoća, visoka protupožarna i seizmička otpornost, kraće vrijeme izgradnje...
Materijal za gradnju ove kuće nabavljen je iz jedne europske tvrtke sa zastupništvom u Sloveniji, a sama postava drvene konstrukcije dovršena je u dva dana.
Sukladno postojećoj građevinskoj dozvoli, zadržan je volumen kuće, ali je njezin dojam uvelike promijenjen korištenjem drvene konstrukcije i drvene fasade, koja je izvedena kao ventilirana sa završnom oblogom od ariša. Toplinska izolacija, pak, izvedena je od mineralne vune.
CLT konstrukcija vidljiva je i u samom interijeru, gdje dolazi do izražaja u kombinaciji s elementima industrijskog dizajna te lijevanim podom od epoxy smole bijele boje.
Investitori, koji u kući žive već par godina, odlučili su se i na ugradnju sustava dizalice topline zemlja-zrak te rekuperatora zraka, a zbog optimalnog prijenosa topline u takvom niskotemperaturnom sustavu ugrađeno je podno grijanje.
NA OBRONCIMA MEDVEDNICE
Pasivna kuća s vlastitom elektranom koja godišnje troši manje od 10 kWh/m2 energije
Bračni par Delić, arhitektica Alenka i građevinski inženjer Davor, već dvije godine žive u energetski učinkovitoj kući u Zagrebu koju su sami projektirali i koja je još u fazi realizacije, a prema standardima pripada kategoriji pasivnih kuća +.
Njihova je želja bila graditi kuću s najmanjim negativnim utjecajem na okoliš, koja se uklapa u okruženje te gradi od prirodnih materijala, a svojom orijentacijom i oblikovanjem koristi sve elemente pasivnog solarnog grijanja i hlađenja u skladu s klimatskim uvjetima te obnovljive izvore energije. Ujedno podrazumijeva i ugradnju učinkovitih sustava za pasivne kuće, ali i naprednih sustava uz koje postaje samoodrživa. Rezultat je kuća čija je predviđena potrošnja energije manja od 10 kWh/m2 godišnje, a koja je u suradnji s francuskom tvrtkom Saint Globain postala ogledni primjer Multy comfort kuće.
Smještena je na strmoj, atipičnoj parceli u obliku izduženog trokuta, koja se nalazi na granici Parka prirode Medvednica. Sama tlocrtna projekcija "izrezana" je iz postojećeg terena te podignuta, čime je cijela parcela (p)ostala nesmetana zelena površina, dok se prizemnica pojavljuje u međusloju, ispod "zelenog tepiha", odnosno intenzivnog zelenog krova ukopane garaže i ekstenzivnog zelenog krova same kuće.
Sama kuća je uzdignuta od tla te građena na 16 pilota, drvene je skeletne konstrukcije koja je ojačana čeličnim stupovima i gredama radi premošćivanja velikog raspona s lameliranim drvenim nosačima krova, između kojih je postavljena Isover toplinska izolacija. Ventilirana drvena fasada izvedena je od paljene jelove daske zaštićene lanenim uljem, prema japanskoj tehnici Shou Sugi Ban.
Povezivanje vanjskog i unutarnjeg prostora omogućeno je staklenim stijenama. Prirodno zasjenjenje ostvareno je s istoka i zapada listopadnim stablima, a streha na jugu ljeti štiti od sunca dok zimi omogućava neometanu insolaciju.
Što se tiče visokoučinkovitih sustava prozračivanja, zagrijavanja i hlađenja, ugrađen je rekuperator zraka, a ima jedan atipični grijaći element - kamin. No, vlasnici ističu kako je insolacija čak i zimi, tijekom sunčanih i hladnih dana, tolika da treba hladiti unutarnji prostor.
- Dakle, primarno je grijanje zimi sunce, sekundarno je grijanje kamin na ogrjevno drvo, a tercijarno je električno podno grijanje. U ovom slučaju ono je i vrlo isplativo zbog proizvodnje električne energije fotonaponskom (solarnom) elektranom, čime kuća A2D prelazi iz kategorije pasivnih u kategoriju aktivnih kuća, onih koje više energije proizvode nego što je troše - kaže bračni par Delić.
Predviđen je i sustav grijanja potrošne vode sa sunčanim toplinskim pretvaračima (solarnim panelima), a implementiran je i sustav prikupljanja i iskorištavanja kišnice, ukupnog kapaciteta 7000 litara. Također, ugrađena su i brojna rješenja "pametnog doma", kao što su pametna rasvjeta, brava i utičnice te senzori kvalitete zraka povezani s meteostanicom.
ZAPADNI DIO ZAGREBA
Suradnja s osviještenim vlasnicima, koji su se angažirali tijekom gradnje
Obiteljska kuća u zapadnom dijelu Zagreba, korisne površine 137 kvadrata, zanimljivog je oblikovanja koje je nastalo u odnosu na strmi pad terena i optimalnu južnu orijentaciju.
Strmi pad terena uvjetovao je razmještaj prostorija na poluetažama položenim paralelno sa slojnicama, a krovne plohe i sljeme krova zarotirani su pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na tlocrtnu dispoziciju jer je jedna od osnovnih želja vlasnika bila mogućnost postavljanja solarnih kolektora i fotonaponskih panela na krov.
Podrumski dio kuće izveden je kao armirano-betonska baza na koju sjeda vrlo vitka drvna građa, skeletna drvena konstrukcija, pri čemu su drveni stupovi i grede prilagođeni dimenzijama toplinske izolacije koja se koristi kao ispuna tih zidova, u ovom slučaju balama slame. Drvena fasada je izvedena kao klasična ventilirana fasada, sa završnom vanjskom oblogom od drva akacije. Umjesto klasične betonske ploče prema podrumu, postavljena je drvena konstrukcija ispunjena slamom, čime je dobivena još kvalitetnija opna grijanog prostora. Tlocrt kuće, opisuje arhitektica Marina Zajec, pravilnog je šesterokutnog oblika s dvije ekstenzije koje formiraju vanjske prostore: natkriveni ulaz na sjeverozapadu i natkrivenu terasu na jugu. Prostori kuće razvijaju se u presjeku po poluetažama.
Želja investitora za upotrebom prirodnih materijala vidljiva je i u interijeru gdje su zidovi završno obrađeni glinenom žbukom, koju su izradili od ilovače koja je ostala od iskopa s lokacije. Specifična je po tome što pridonosi kvaliteti zraka tako što preuzima višak vlage iz prostora te ga ispušta kad je u prostoru suhi zrak. Uz korištenje Sunčeve energije, zanimljiv je i sustav grijanja. Naime, u kuhinji je postavljeno podno grijanje, u jednom dijelu dnevnog boravka je zidno grijanje, a sve je spojeno na veliki spremnik vode volumena 2000 litara koju zagrijavaju kamin i solarni kolektori.
