Konferencija o razvoju nekretnina

TURIZAM - LUKSUZNE VILE I DVORCI Evo kako smo pozicionirani na europskoj karti luksuznog turizma!

Potencijalne ulagače i kupce nekretnina najvišeg ranga mogli bi privući kulturna i kulinarska izvrsnost, organizacija važnih međunarodnih događanja te pojednostavljen postupak kupnje.

Kao najraniji početak luksuznog turizma u Europi bilježi se period oko 1830. godine kada je britanska aristokracija počela kupovati kuće na francuskoj rivijeri. Saint Tropez kojeg danas najčešće percipiramo kao odredište na koje jet-set odlazi na odmor, procvao je tek iza 1956. zahvaljujući filmu ‘I Bog stvori ženu’ koji je tamo sniman s Brigitte Bardot u glavnoj ulozi, zbog kojeg je ovaj gradić postao planetarno popularan.

Vino chianti je 1980-ih i 1990-ih među ljudima željnim luksuznijeg odmora populariziralo Toscanu, a zahvaljujući ekskluzivnoj ponudi pažnju su privukli Quinta do Lago u Portugalu i Ibiza.

Iako je car Franjo Josip još 1887. ljetovao u Opatiji, Hrvatska nije iskoristila svoj potencijal te je izgubila desetljeća razvoja i brendiranja u segmentu luksuznog turizma, a na slaba ulaganja utjecali su strah ulagača od nekadašnje socijalističke ekonomije kao i Domovinski rat.

- Povoljniji period za Hrvatsku nastupio je između 2003. i 2008., kada su ulagači prepoznali zadovoljavajući omjer uloženog novca za dobivenu vrijednost, no, sve je stalo zbog početka globalne ekonomske krize. Skroman ali stabilan rast ulaganja u luksuzni turizam u Hrvatskoj ponovno se bilježi od 2013., no, još uvijek kaskamo za Europom - objasnila je Jelena Cvjetković iz agencije za nekretnine Savills tijekom predavanja na temu ‘Turizam - luksuzne vile i dvorci’ održanom u sklopu Trinaeste godišnje međunarodne konferencije o razvoju nekretnina, u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje.

 

ZA ODMOR

Prema podacima iste agencije, luksuzne nekretnine u Europi općenito najčešće kupuju osobe stare između 50 i 59 godina. Ako se gleda tko kupuje nekretnine vrednije od 2 milijuna eura, na drugom mjestu su, iza već spomenute skupine, osobe u dobi između 60 i 69 godina, a ako se gleda kupnja nekretnina vrijednosti ispod 2 milijuna eura, na drugom su mjestu kao kupci najčešće osobe stare između 40 i 49 godina.

Luksuzne nekretnine najčešće se kupuju kao kuće za vlastiti odmor, podjednaki postotak vlasnika ih koristi za stanovanje ili pak vlastiti odmor uz povremeno iznajmljivanje, dok ih se najrjeđe koristi isključivo za iznajmljivanje i kao izvor dodatne zarade.

 

Među nekretninama vrednijim od 2 milijuna eura dominiraju apartmani i samostojeće kuće čija je površina minimalno 200 kvadratnih metara, a prosječna površina između 400 i 500 kvadrata, dok među nekretninama čija je vrijednost manja od 2 milijuna eura, čak 59 posto otpada na apartmane.
Osim blizine mora, plaža ili planina te osigurane privatnosti, sigurnosti i političke stabilnosti, kupce luksuznih nekretnina privlače i mjesta na kojima se održavaju velike konferencije, festivali, partiji, zabave i dodjele značajnih nagrada te izložbe automobila.

 

ISTRAŽIVANJE OTOKA

- Hrvatsku se trenutno doživljava kao zemlju koja nudi zadovoljavajući omjer uloženog novca za dobivenu vrijednost, ležeran životni stil, istraživanje brojnih otoka i partijanje, što je vrlo slično dinamici Ibize. Ono što Hrvatska može učiniti kako bi privukla kupce luksuznih nekretnina je za početak ponuditi takav smještaj za najam, što može voditi prodaji. Zatim treba poraditi na kulturnoj i kulinarskoj izvrsnosti kao i kvalitetnom predstavljanju povijesnih znamenitosti, poticati organizaciju važnih međunarodnih događanja kao i ulaganja i razvoj, a proces kupnje nekretnina u svakom slučaju treba učiniti što jednostavnijim - poručuju iz agencije Savills.

 

ZANEMARENA BAŠTINA

Dvorci i ljetnikovci propadaju zbog dugogodišnje nebrige

Iako Hrvatska obiluje dvorcima, kurijama, zamcima, ljetnikovcima i vilama s odličnim potencijalom za razvoj luksuznog turizma, pogotovo u Hrvatskom zagorju i na dubrovačkom području, stanje u kojem se danas nalaze zbog konstantnog i dugotrajnog zanemarivanja vrlo je zabrinjavajuće.

- Tradicija izgradnje dvoraca na tlu Hrvatske duga je dvije tisuće godina. Danas imamo oko 1000 dvoraca raznih vrsta, no samo 12 posto njih je u odličnom stanju i najčešće su u njima uređeni muzeji. Primjer su Trakošćan i Veliki Tabor, zatim Lužnica koju su obnovile časne sestre, te dvorac Bračak koji je nakon obnove postao regionalni Energetski centar. U dobrom stanju je 43 posto dvoraca, a čak 45 posto u zaista lošem stanju - napomenuo je akademik Mladen Obad Šćitaroci s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom predavanja ‘Stanje dvoraca u Hrvatskoj i mogućnosti suvremenog korištenja’.

Dodao je kako polovica svih dvoraca u Hrvatskoj trenutno ima prihvatljivu namjenu, namjena 37 posto njih je nezadovoljavajuća, dok je za 11 posto dvoraca pronađena prihvatljiva privremena namjena. Kao glavne razloge usporene obnove i prenamjene dvoraca, Šćitaroci navodi nepostojanje programa i ulagača.

 

Foto: Shutterstock

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. listopad 2020 04:25