Novi podaci Eurostata pokazuju da su po vlasništvu stanova i kuća Hrvati na trećam mjestu u Uniji, koje dijelimo s Mađarima, od visokih 91 posto. Najviše nekretnina imaju Rumunji, čak 96 posto, iako su oni i prvi po prenaseljenosti u prostorima u kojima žive, a drugi su Slovaci sa 92 posto. Dake, u Europi 70 posto populacije živi u svojem vlasništvu, a preostalih 30 posto u najmu. U Njemačkoj i Austriji taj je odnos gotovo pola-pola.
U EU u kućama živi 53 posto stanovništva, a u Hrvatskoj 78 posto. Ipak, najviše ljudi vlasnika kuća imaju Irci - čak 92 posto. Stanova, pak, najviše ima u Španjolskoj: 66 posto.
Prosječni stanovnik EU ima 1,6 soba u nekretnini. U smislu prostora, najviše mjesta imaju na Malti - 2,3 sobe po ukućaninu. Hrvati s 1,2 sobe po osobi na dnu su ljestvice prostora kojim raspolažu u nekoj nekretnini, pa je kod nas gužva u stanovima i kućama u kojima živimo sa svojim najbližima. Upravo u Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj živi u kućama najviše ljudi - troje - a u prosječnoj europskoj kući živi ih dvoje.
Praznih je kuća u Europskoj uniji 32 posto, najviše na Malti i Cipru, oko 70 posto, te u Irskoj, 63 posto. Kod nas ih je manje od 13 posto. To bi moglo ukazivati i na činjenicu da u Hrvatskoj mnogi nastavljaju živjeti s roditeljima. Podaci ove statistike vezani su i za uvjete stanovanja, kao i za kvalitetu objekata.
U Europskoj uniji u 2020. godini svoju kuću nije moglo zagrijati čak 8,2 posto stanovništva! Ipak, samo 1,5 posto ljudi nema toalet, tuš ili kadu. Problem s krovom koji curi ima 13,9 posto europskog stanovništva. U Hrvatskoj krovovi prokišnjavaju na gotovo 10 posto kuća, 5,7 posto domova ne može se adekvatno zagrijati, a toalet, tuš ili kadu nema samo 0,7 posto stanovništva.
