Od 1. siječnja 2025. godine u Hrvatskoj je na snagu stupio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji zabranjuje postavljanje klima-uređaja na pročelja zgrada okrenutih prema ulici ili trgu. Prema zakonu, klimatizacijske jedinice sada se mogu legalno ugraditi isključivo na balkonima, lođama i terasama, pod uvjetom da nisu izravno vidljive s javnih površina. No zakon često ne odgovara stvarnosti brojnih stambenih zgrada: one bez balkona ili lođa suočavaju se s velikim tehničkim izazovima jer je ponekad nemoguće provući instalacije kroz druge stanove ili zajedničke prostore. Montaža vanjske jedinice s unutarnje, odnosno dvorišne strane, često je jedina opcija, no ni ona nije uvijek izvediva.
No dok se mi žalimo na doneseni zakon, u nekim zemljama situacija je nekima još iritantnija - posebice ljeti. Za razliku od većine europskih zemalja, gdje su klima-uređaji uobičajeno sredstvo borbe protiv ljetnih vrućina, u Švicarskoj je njihova prisutnost, osobito u vidu vanjskih jedinica na stambenim zgradama i kućama, izuzetno rijetka.
Iako se radi o jednoj od najbogatijih i tehnološki najnaprednijih država svijeta, ovakav pristup nije posljedica financijskih ili tehničkih ograničenja, već rezultat promišljenih društvenih odluka.
Iako klima-uređaji nisu izričito zabranjeni na državnoj razini, propisi se značajno razlikuju od kantona do kantona, a zahtjevi su izrazito restriktivni. Na primjer, u Ženevi, koja je najstroži kanton, kako bi se dobila dozvola za ugradnju klima-uređaja, potrebno je dokazati medicinsku potrebu putem liječničke potvrde. Samo želja za većim komforom nije dovoljna.
U Zürichu, pak, zahtijeva se dokaz da je klima-uređaj energetski izuzetno učinkovit, što konvencionalni uređaji teško mogu ispuniti. Drugi kantoni, poput Vauda, traže da se barem dio energije za pokretanje klima-uređaja dobije iz obnovljivih izvora, poput solarnih panela, čime se dodatno povećava početni trošak.
Razlozi za ove stroge propise leže u ekološkoj svijesti Švicaraca. Klimatske promjene i negativni učinci na okoliš prisutni su u svakodnevnom životu, pa se smatra nužnim regulirati upotrebu klima-uređaja, koji su veliki potrošači energije i čiji rashladni plinovi mogu imati visok potencijal globalnog zagrijavanja. Zakonodavstvo poput uredbe ORRChem striktno regulira korištenje klima-uređaja, a ugradnja u stambene zgrade dodatno komplicira stvar jer zahtijeva bušenje fasade i suglasnost svih susjeda.
Umjesto aktivnog hlađenja, Švicarci se sve više oslanjaju na pasivne metode, koje su postale dio njihove svakodnevne kulture. Jedan od najčešćih postupaka uključuje spuštanje roleta ili zatvaranje žaluzina tijekom dana kako bi se blokiralo sunčevo svjetlo, dok se prozori otvaraju tijekom noći i ranog jutra kako bi se prostor rashladio svježim zrakom. Osim toga, visoki troškovi energije dodatno motiviraju stanovništvo na traženje alternativnih rješenja.
Međutim, stanovnici polako gube živce, pa se tako na društvenim mrežama mogu sve češće čuti njihovi negativni komentari.
Na Redditu se tako nedavno pod naslovom ‘Zanima me zašto Švicarci nemaju klima-uređaj‘ razvila žustra rasprava.
"Trenutno ovo čita 30 ljudi, a ne mogu spavati u stanovima gdje je temperatura po 30 stupnjeva", komentirao je jedan korisnik, a drugi dodao: "31, sinoć je bilo nepodnošljivo."
"Trenutno je u mojoj sobi 29°C. Samo želim umrijeti", nadovezao se treći.
Ostali su pak pokušali objasniti zašto zaista nemaju klima-uređaj.
"Lipanj je nekad bio tako ugodan. Više temperature su prije bile krajem srpnja i u kolovozu", komentirao je jedan stanovnik, a drugi je obrazložio:
"Uglavnom nismo imali vruća ljeta 1990-ih. Ako bi temperature prešle 28°C, to bi tada dospjelo u vijesti! Imali smo nekoliko vrućih razdoblja između 2000. i 2010., ali noći su i dalje bile hladne. Tek nedavno redovito imamo vrlo vruća ljeta i vruće noći. Krive su klimatske promjene. Nikad nam nije trebao klima-uređaj. Osobno mrzim ovu novu klimu", zaključio je.
Još jedan je pojasnio kako je naknadna ugradnja klima-uređaja u stanove gotovo nemoguća.
"Propisi o projektiranju to praktički zabranjuju (jednolike zgrade). Ako želite imati jedinicu koja se nalazi izvan stana, svi ostali moraju je imati. Inače bi izgledalo nakaradno."
Međutim, raspoloženje se mijenja i mnogi ljudi koriste male, pokretne klima-uređaje (iako nedovoljno učinkovite), dok su novije zgrade, posebno u komercijalnim i javnim prostorima, dizajnirane tako da održavaju temperaturu na razumnoj razini u zatvorenom prostoru.
Švicarci se trenutno suočavaju s posljedicama klimatskih promjena, no široka upotreba klima-uređaja mogla bi samo pogoršati situaciju, jer bi povećala potrošnju energije i emisiju stakleničkih plinova. U tom kontekstu, za Švicarce, održivost i energetska učinkovitost trenutno ostaju glavni prioritet, a ujedno i razlog zašto klima-uređaji nisu u svakodnevnoj uporabi, unatoč sve toplijim ljetima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....