U antologijskoj seriji "Black Mirror" pojavljuje se njihov poznati Glass House, postavljen u Andaluziji, u pustinji Gorafe u Španjolskoj. Dezeen magazin taj je paviljon prije par godina proglasio jednim od deset najboljih paviljona u svijetu. Oni su studio Ofis iz Ljubljane, koje su osnovali arhitekt Rok Oman i Špela Videčnik, a danas djeluju sa svojim timom od desetak suradnika. Tko doista poznaje, voli i prati scenu i zbivanja, dobro zna za njih, odnosno poznaje njihov rad.
Njihova su poznatija djela FC BATE Borisov, 650 apartments u Ljubljani, Honaycomb Cubes u Izoli, kuća Shoebox, kuća Portico i Villa Mirje u Ljubljani, Farewell Chapel u Krasnji, S1 TOWER u Ljubljani te Alpine Barn Apartment na Bohinju. Spomenimo i Alpine Shelter Skuta na vrhu planine Kamnik koji su dizajnirali studenti američkog sveučilišta Harvard tijekom radionice arhitekture koju su vodili Rok Oman i Špela Videčnik. Na vrh planine postavili su ga vojni helikopteri.
- Zašto se zovemo Ofis? Imali smo prije neke svoje urede i kad bismo se dogovarali za sastanak, rekli bismo "Idemo u ofis" i tako je to ostalo - smije se arhitektica Špela Videčnik.
Uz komercijalne projekte, angažirani su i na obrazovanju i teorijskim istraživanjima. Godina predaju na Harvardu. Prolaskom krize u Sloveniji imaju posljednjih godina dosta posla.
- U Sloveniji se opet puno gradi, nakon krize 2010. godine kada se nije gradilo gotovo ništa. Na tržištu nema mnogo novijih kvalitetnih stambenih zgrada jer ih posljednjih godinu, dvije investitori ponovno podižu. Vrlo su traženi novi stanovi i novi poslovni prostori i u tom smislu sada je opet kod nas građevinski bum, doduše više u planiranju i počecima. U Ljubljani je u ponudi malo novogradnje, naročito nema nevelikih stambenih zgrada, ali će ih uskoro biti na tržištu - kaže Špela Videčnik.
Cijene nekretnina po kvadratu u Ljubljani se kreću od oko 2000 eura za većinu stanova u dobrom stanju pa do 3500 ili više na boljim lokacijama. U Mariboru su cijene okvirno upola niže. Cijene drže i bolje vikendice u Portorožu, na Kranjskoj Gori i Bledu. Trenutačno najveći projekti u Ljubljani i Sloveniji su nekoliko hotela, većih zgrada i nebodera, stadioni i crkve. Primjerice, Cukrarna museum, Sumi business and residential complex i Siska rezidence residential complex.
- U usporedbi s Amerikom gdje često boravimo, tamo se ljudi mnogo sele, traže prilike, nisu toliko vezani za jedno mjesto kao u Sloveniji i manje je vlasništva nad stanovima u kojima se živi te je više prostora za najam. Kod nas i u regiji još prevladava istočni način života, mnogi imaju suvremene automobile, a stanove iz prošlog doba - smatra Videčnik.
Međutim, drži i da u odnosu prema Amerikancima, općenito gledajući, Slovenci više mare za estetiku u modi, arhitekturi i interijerima. Tu je dosta visoka razina u odnosu na neke druge države.
- U Ljubljani ima vrlo lijepih stanova, slično kao u Zagrebu, ali ima i onih izrazito loših. Namještaj u Ikei se kod nas uglavnom kupuje za prvi stan. Ovdje je običaj uzeti stolara, čije cijene uglavnom nisu visoke i znaju dobro napraviti posao, dok je u Americi costom made namještaj vrlo skup, kao i obrtnici - objašnjava Špela Videčnik te dodaje da od boja u slovenskim interijerima prevladavaju bež tonovi i drvo kao materijal.
No, domaći dizajn kod njih nije, dodaje ona, na žalost baš jako razvijen. U Sloveniji ima dobrih dizajnera, ali uglavnom rade za strane tvrtke. Popularni dućani u Ljubljani za opremanje doma s dizajnerskim proizvodima su ID Doma, design & furniture shop i Gud Shop.
A u kako organiziranim stanovima i kućama ljudi u Sloveniji preferiraju živjeti, pitamo. Preferiraju li, primjerice, open space i američku kuhinju?
- Još uvijek se, kad radimo višestambene prostore, pretpostavlja standardno jedna, dvije spavaće sobe, ne radi se open space, ali se napravi organizacija otvorenog stana tako da se prema potrebi on može otvarati. Kod privatnih kuća traže se velike dnevne sobe s velikim otvorenim kuhinjama, garderobe u sobama, velike kupaonice, otvorenost prema zelenilu. Kod adaptacija starih kuća nastoji se zadržati karakter starine, kamen, drvo, u kontrastu s novim. Općenito se dosta traže terase i stanovi u urbanim vilama - odgovara ona.
Najpoželjnija mjesta za život u Ljubljani su Rožna dolina i Mirije zbog zelenila i blizine centra. Neki vole i strogi centar, ali je tu problem s parkiranjem.
Mjesta u Ljubljani koja studio Ofis preporučuje za zaljubljenike u interijere i arhitekturu koji posjete Ljubljanu su hoteli hotel Intercontinental i Vander hotel, restorani JB i Cubo, kafići Ljubljana City museum caffe, Kavarna Maček i Zvezda Slon te spomenute trgovine dizajn proizvodima.
U Sloveniji investitori najviše angažiraju domaće arhitekte, i to uglavnom, kaže Videčnik, jer su njihove cijene niže. I na natječaje se najviše javljaju lokalni arhitekti. No, dodaje kako ima i nekih ambicioznih projekata u pripremi na koje će biti pozvana i velika imena svjetske arhitekture.
Arhitektonska struka i baština u Sloveniji se cijeni, kao i kombinacija slovenske škole arhitekture sa skandinavskom. U usporedbi sa suvremenom hrvatskom arhitekturom, razlika je, kaže ona, što se ovdje mnogo gradi na obali, odnosno prevladavaju djela realizirana u drugom podneblju pa je radove teško usporediti, no razmišljanja struke su slična. No, Zagreb i Ljubljana u tom kontekstu, zaključuje, nisu toliko različiti.
PET STVARI KOJE MNOGI SLOVENCI IMAJU U SVOM DOMU
1. Eames Plastic Chair
2. Rex stolica, Niko Kralj
3. Tolomeo stolna lampa
4. Alessi lemon juicer
5. Rogaška kristal
