Javnost treba biti uključena pri odlučivanju, a nova uloga prostornih planera je da su moderatori sveobuhvatnog procesa u kojem im treba pomoć i kolega iz društvenih znanosti. Takvi procesi su izloženi manipulacijama ako ih ne vode interdisciplinarni stručni timovi i stručna udruženja kroz svoje formalne i neformalne aktivnosti. Demistifikaciji planerskih procesa pomaže sudjelovanje javnosti u tome - zaključio je Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata na stručnom skupu "Participacija u prostornom i urbanističkom planiranju" održanom prije nekoliko dana u Društvu arhitekata Split u Splitu.
PRIMJERI DOBRE PRAKSE
Prostorni plan, dodao je N. Božić, podzakonski je propis koji u demokratskom društvu mora biti društveni dogovor te javnost treba surađivati s planerima u cjelokupnom planerskom procesu. U obliku webinara na stručnom skupu je sudjelovalo preko 200 sudionika. Bio je namijenjen prvenstveno struci pa je za razumjeti zašto je izričaj govornika bio uglavnom hermetičan, što se treba mijenjati želi li se bolju participaciju šire javnosti u prostornom planiranju. Tema je bila kako uključiti javnost, odnosno građane da sudjeluju u odlukama o prostoru na vrijeme. Pokazalo se da ima i nekoliko primjera dobrih praksi u nekim sredinama, iako je sve tek početak, bar izgleda tako, iako prostorno planiranje i ova struka postoje odavno. Možda su dobar vjetar u leđa prostornim planerima dali aktivistički pokreti koji su indirektno političarima zadnjih godina pokazali i pokazuju koliko su mnogi u svojim sredinama nezadovoljni stanjem u prostoru, te je ponegdje to i odlučilo rezultate lokalnih izbora.
Planiranje uređenja i korištenja prostora specifične su, moglo se čuti na skupu, i složene aktivnosti s obzirom na to da podrazumijevaju upravljanje različitim, često suprotstavljenim interesima uz potrebu definiranja i zaštite sfere javnog interesa. U trendovima planiranja pojam participacije kao kohezivnog i komunikacijskog sredstva postao je neizbježan.
VIŠESLOJNA ULOGA
Cilj participacije u prostornom planiranju jest osigurati društveno održiv prostorni razvoj kroz strukturiranu komunikaciju na više razina. Participativni procesi, rekli su na skupu, imaju višeslojnu ulogu u prostornom planiranju, primarno oni koji osiguravaju prepoznavanje javnoga interesa u određenom prostoru te njegove implementacije u planiranje budućeg razvoja toga prostora. To podrazumijeva komunikaciju između planerske struke i javnosti, ali i između izrađivača prostornih planova i šire stručne javnosti, politike i upravljačkih tijela i javnosti, kao i komunikaciju različitih socijalnih aktera koji se na javnoj sceni pojavljuju s različitim, ponekad i suprotstavljenim ciljevima i interesima.
- Izuzetno važno je da se pažnja javnosti usmjeri u pravo vrijeme kako bi se želje i potrebe javnosti kreirale prije izrade prostornih planova. Važno je da svi sudionici djelovanja u prostoru, a posebice građani, korisnici tog prostora, imaju priliku formirati i izraziti želje za razvojem prostora u kojem žive i rade prije donošenja odluke o izradi ili izmjeni i dopuni prostornih planova - istaknula je Rajka Bunjevac, predsjednica HKA.
KVALITETNE SUGESTIJE
Za takvu promjenu paradigme, arhitektonska i urbanistička struka, kaže Bunjevac, ima stručne alate poput ocjene stanja u prostoru, nacionalne i lokalne arhitektonske politike, urbanističkih i arhitektonskih javnih natječaja... Primjenom tih alata moguće je usmjeriti prostorno planiranje prema primjerenoj i pravovremenoj participaciji svih sudionika kako bi unaprijedili kvalitetu prostornih planova, a ekscesne intervencije u prostoru smanjili na minimum.
Splitska iskustva s participacijom u prostornom i urbanističkom planiranju predstavila je Daša Gazde, predsjednica Društva arhitekata Splita. Vana Rodin Kružić i Sanja Turk iz Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije prezentirale su temu kako približiti prostorno planiranje građanima na primjeru iwzložbe "Kako čitati prostorni plan" s krajnjim ciljem uključivanja široke javnosti u prostorno planiranje i kontinuiranog razvoja svijesti o prostoru kod mlade populacije. Ana Brusić Batistić iz Urbanističkog studija Rijeka predstavila je svoje iskustvo u radu s građanima pri izradi Urbanističko-programske analize prostora naselja Šmrike. Nives Mornar iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba prezentirala je participaciju u projektu ProGIreg i Programu cjelovite obnove povijesne cjeline Zagreba. To su primjeri dobre prakse, no očito je da toga treba još mnogo više.
- Proces participacije je nezavidan, praktički je još na prvoj ljestvici, gdje se taj stupanj naziva neparticipacijom. I znanstvena i aktivistička nastojanja su da krenemo u više, što se od nas očekuju i po europskim odredicama - rekla je Anđelina Svirčić Gotovac iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović rekao je da se u Makarskoj putem prostornog plana uvelo stopiranje gradnje, odnosno maksimalno se smanjuje stambena gradnja te je ta izmjena u tom planu skoro pri kraju procedure koja je dugotrajna, a što je bilo predizborno obećanje.
Teo Vojković, pročelnik upravnog odjela za urbanizam grada Splita, najavio je da se planiraju ponovna uspostava Zavoda za prostorno planiranje grada Splita i rekonstrukcija uprave. Kao pomak u smislu participacije građana istaknuo je primjer razvoja područja Kopilica, pri čemu je javnost dala 600 svojih odgovora i kvalitetnih sugestija. "Vatrogasne" izmjene planova u Dubrovniku već su započete, kazao je Božo Benić, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika. Stručnim skupom moderirala je Romana di Gusto, članica Odbora za urbanizam HKA.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....