Cijena kvadrata stana u Zagrebu uvelike ovisi o tome u kojem se kvartu nalazi, ali i o tome kupujete li stan u starogradnji ili novogradnji. Razlike su pritom prilično velike, a nova usporedba traženih cijena pokazuje i da novogradnja nije uvijek skuplja opcija.

Analizu zagrebačkog tržišta nekretnina objavio je Vito Glavičić, agent za nekretnine iz agencije Luva Real Estate, koji je pregledao, kako kaže, aktivne oglase stanova u svih 17 zagrebačkih gradskih četvrti i usporedio tražene cijene kvadrata u starogradnji i novogradnji.

U analizu je uključeno ukupno 12.513 aktivnih oglasa, a pritom su uklonjeni duplikati jer se isti stanovi često oglašavaju preko više agencija. Starogradnja i novogradnja promatrane su odvojeno kako bi se dobila realnija slika tržišta, s obzirom na to da novogradnja često podiže prosjek cijena.

Važno je naglasiti da se radi o traženim cijenama iz oglasa, a ne o iznosima za koje su stanovi doista prodani.

Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!

Gdje je najskuplja starogradnja?

Prema dostupnim rezultatima, najskuplja starogradnja nalazi se na Trešnjevci – Jugu, gdje se tražena cijena kvadrata penje na 4928 eura. Novogradnja je ondje još skuplja i iznosi 5612 eura po kvadratu, što je 14 posto više. Ipak, u ponudi je bio samo 41 novi stan.

Na drugom mjestu je Trnje, s prosječnom traženom cijenom od 4688 eura po kvadratu za starogradnju. Kod novogradnje cijena raste na 5611 eura, odnosno 20 posto više, no njihova ponuda je također ograničena – riječ je o samo 38 stanova.

Treći je Donji grad, gdje kvadrat starogradnje stoji 4545 eura, dok se za novogradnju traži čak 6992 eura. Razlika iznosi 54 posto.

Novogradnja u centru i do 7500 eura/m2

Posebno se ističe Gornji grad – Medveščak, gdje je zabilježena najveća razlika između starogradnje i novogradnje. Dok se kvadrat starijeg stana oglašava po 4511 eura, za novogradnju se traži 7524 eura. To je čak 67 posto više, iako je u ponudi bilo samo 37 novih stanova.

Donji grad nudi starogradnju po 4545 eura, dok je novogradnja 6992 eura, što čini razliku od 54 posto.

Na Maksimiru je situacija nešto drukčija. Starogradnja se oglašava po prosječnoj cijeni od 4458 eura po kvadratu, a novogradnja po 6149 eura, što predstavlja razliku od 38 posto. Zanimljivo je da je ondje ponuda novogradnje znatno veća nego u prethodnim kvartovima – evidentirano je čak 218 stanova.

Za garsonijeru u Klari traže 6000 eura po kvadratu: ‘Neugodno mi je cjenkati se!‘, ‘Imaš krivi ‘mindset‘‘

Kvart u kojem je novogradnja jeftinija

Među izdvojenim rezultatima posebno se ističe Stenjevec. Ondje kvadrat starogradnje stoji 4390 eura, dok je novogradnja jeftinija i iznosi 4200 eura po kvadratu. Riječ je o rijetkom slučaju u kojem noviji stanovi imaju nižu traženu cijenu od starijih.

Slična je situacija i u Novom Zagrebu – Istok, gdje je kvadrat starogradnje 4100 eura, a novogradnja je 3900, dok je u Novom Zagrebu – Zapad starogradnja 3703 eura, a novogradnja 3500 eura.

Najjeftiniji kvartovi

Međutim, ni Stenjevec ni Novi Zagreb nisu najjeftiniji kvartovi u Zagrebu. Na toj listi našla se periferija, pa je tako kvadrat starogradnje u Brezovici 3150 eura, dok je novogradnja 3300 eura. Zatim slijede Sesvete, gdje je starogradnja 3200 eura, a novogradnja 3294 eura. Ipak, ovdje treba dobro razmisliti hoćete li gledati starogradnju ili novogradnju jer je u obje navedene četvrti razlika u traženoj cijeni minimalna.

Nešto drukčija situacija je u trećem po redu najjeftinijem kvartu – Gornjoj Dubravi, gdje razlika između starih i novih stanova iznosi 21 posto. Za starogradnju se tako traži 3664 eura, a za novogradnju 4430 eura.

Usporedba pokazuje koliko se cijene mogu razlikovati čak i među zagrebačkim četvrtima koje su relativno blizu jedna drugoj. Pritom treba uzeti u obzir i broj dostupnih stanova u pojedinoj kategoriji jer manji uzorak može znatno utjecati na prosjek.

Cijene iz oglasa zato su dobar pokazatelj očekivanja prodavatelja i trenutačne ponude, ali ne treba ih poistovjećivati s konačnim kupoprodajnim cijenama.