Ako izbije požar, imate manje od pet minuta za bijeg. U modernim kućama i stanovima se, naime, vatra se širi i do osam puta brže nego u domovima građenim prije nekoliko desetljeća, ponajviše zbog sintetičkih materijala, upozoravaju američki stručnjaci za protupožarnu sigurnost.
Iako naizgled udobniji, moderni interijeri kriju tihu opasnost, zapaljive, sintetičke tvari koje danas dominiraju u namještaju, a koje dramatično pogoršavaju uvjete u slučaju požara. Primjerice, namještaj izrađen od poliuretanske pjene, obložen poliesterskim tkaninama, kao i plastika, MDF ploče, laminati i drugi naftni derivati, sve su to materijali koji sagorijevaju brže i silovitije od prirodnih.
Prema testovima Fire Safety Research Institutea (FSRI), prostorija s modernim, sintetičkim namještajem dosegnula je takozvanim" flashoverom", odnosno trenutkom kada se sve u prostoriji istovremeno zapali i to u samo 3 minute i 20 sekundi. Nasuprot tome, u sobi opremljenoj namještajem od drva, pamuka i vune, potpuno preuzimanje plamenom dogodilo se tek nakon 29 minuta.
FSRI definira "flashover" kao „prijelaznu fazu razvoja požara kada svi zapaljivi materijali u prostoriji gotovo istovremeno dosegnu temperaturu paljenja, uz temperaturu zraka višu od 600 Celzijevih stupnjeva. Razlika u vremenu može biti presudna za preživljavanje. Starije kuće, iako možda manje energetski učinkovite, pružale su više vremena za reakciju, evakuaciju i intervenciju vatrogasaca.
No, brzina izgaranja nije jedini problem. Sintetički materijali pri izgaranju stvaraju i veću količinu otrovnog dima, "bogatog" kancerogenim spojevima, uključujući vodikov cijanid i ugljikov monoksid. Upravo je dim, a ne plamen, najčešći uzrok smrti u požarima.
PROČITAJTE JOŠ Gore li drvene kuće uistinu brže od betonskih?
“Ljudi često misle da ih u požaru ubije vatra. Ali najčešće ih uguši dim, i to u prvim minutama” ističe Romeo Gervais, zamjenik zapovjednika vatrogasne postrojbe iz Boisea (SAD), koji desetljećima proučava dinamiku požara u različitim vrstama građevina.
Također, opasnosti ne dolaze samo iz interijera. Moderna gradnja često koristi inženjersko drvo, odnosno I-grede sastavljene od tankih slojeva drvnih ostataka spojenih ljepilima. One su lakše, jeftinije i stabilnije, no pod utjecajem vatre pucaju tri do četiri puta brže od klasičnih greda od punog drva.
“Stropovi i podovi građeni I-gredama mogu kolabirati već za 4 do 6 minuta. Kod tradicionalnog drva to traje 15 do 20 minuta. Vatrogasci zbog toga danas moraju drugačije pristupati intervencijama” ističe Gervais u razgovoru za Idaho News.
Još jedan faktor ubrzanja širenja požara je otvoreni tlocrt, tipičan za novije stanove i kuće. Manjak zidova i pregrada omogućava plamenu i dimu da se šire slobodno, što znatno otežava gašenje i spašavanje. S druge strane, u tradicionalnim kućama, zidovi su prirodno usporavali širenje požara. Danas, jedan požar u kuhinji može u nekoliko minuta zahvatiti dnevni boravak, hodnik i stubište, posebno ako nema vrata između ovih prostorija.
Iako potpuno izbacivanje sintetičkih materijala iz doma nije realno, stručnjaci iz FSRI-a naglašavaju da postoji nekoliko koraka koji mogu spasiti život. To su, prije svega, dimni alarmi, odnosno detektori dima koje je moguće postaviti na svaki kat, a idealno je i da ga ima svaka spavaća soba. Dobro je imati i razrađen plan evakuacije te svi članovi obitelji moraju znati kako i kojim putem izaći iz svake prostorije u slučaju požara, a ako je to moguće, preporučuje se barem dva izlaza iz kuće ili stana, uz jasno određeno mjesto okupljanja.
Prilikom kupnje novog namještaja, zavjesa ili madraca, mudar su izbor prirodni materijali poput pamuka, vune ili drveta, a neki od proizvoda mogu imati i oznaku da su "vatrootporni", što se u EU označava oznakom EN 1021.
Velik broj požara u Hrvatskoj i dalje kreće iz električnih instalacija, a starije kuće i stanovi često nisu prilagođeni modernim trošilima struje, pa je redoviti pregled od strane ovlaštenog električara nužan za podizanje sigurnosti doma za ljestvicu više.
Prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), u Hrvatskoj se godišnje dogodi više od 1500 požara stambenih objekata, a broj intervencija vatrogasaca raste iz godine u godinu. Iako se tehnologija i građevinski materijali razvijaju, sigurnost ne smije zaostajati. Edukacija građana, bolja regulacija i odgovoran izbor materijala mogu značiti razliku između tragedije i spašenih života.
PROČITAJTE JOŠ Ovaj aparat ne biste trebali uključivati noću
Komentari
0