Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine otvorilo je javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o građevinama i radovima za koje nije potrebna građevinska dozvola. Zainteresirani građani, stručnjaci i druge zainteresirane strane svoje primjedbe mogu dostaviti putem eSavjetovanja do 3. rujna 2026.
Novi pravilnik trebao bi zamijeniti dosadašnji Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ministarstvo pritom uvodi novu strukturu koja bi trebala jasnije razlikovati različite situacije.
Nova pravila trebala bi donijeti jasniji odgovor na pitanje koje zanima gotovo svakog vlasnika kuće i zemljišta: što se smije graditi bez građevinske dozvole? Prijedlog novog pravilnika donosi drukčiju strukturu i razdvaja građevine i radove prema tome treba li glavni projekt, prijava početka građenja ili građevinska dozvola. No jedna stvar ostaje ključna, bez građevinske dozvole ne znači automatski i bez ikakvih uvjeta, piše Slobodna Dalmacija.
Tri skupine građevina bez građevinske dozvole
Prema predstavljenom konceptu, Pravilnik građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola razvrstava u nekoliko skupina.
U prvoj skupini nalaze se građevine i radovi koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta.
Druga skupina obuhvaća građevine koje se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, ali u skladu s glavnim ili tipskim projektom.
Treća skupina odnosi se na građevine i radove za potrebe turizma.
Posebno se izdvajaju i građevine i radovi za koje je potrebna prijava početka građenja, ali mogu se izvoditi na temelju glavnog projekta.
Takva podjela trebala bi građanima olakšati razumijevanje procedure – jer nije isto graditi malu nadstrešnicu, bazen, pomoćnu građevinu ili izvoditi zahvat na postojećoj kući.
Nadstrešnica, terasa, cisterna...
Među jednostavnijim zahvatima nalaze se određene manje građevine i radovi za koje se ne traži građevinska dozvola niti glavni projekt, uz ispunjavanje uvjeta propisanih pravilnikom i prostornim planom.
Tu se, među ostalim, pojavljuju nadstrešnice, terase, cisterne i određene druge manje građevine i oprema.
Za građane je posebno važna činjenica da se kod takvih zahvata ne može gledati samo kvadratura. Potrebno je provjeriti i gdje se građevina nalazi, što dopušta prostorni plan, kakva je postojeća građevina te postoje li posebni uvjeti.
Drugim riječima, činjenica da je neki zahvat naveden kao građevina za koju nije potrebna građevinska dozvola ne znači da ga je moguće napraviti bilo gdje.
Jedna od zanimljivijih mogućnosti odnosi se na bazene.
Prijedlog predviđa mogućnost određenih bazena bez građevinske dozvole, ali uz uvjete i dokumentaciju propisanu pravilnikom. To je važna razlika u odnosu na popularnu interpretaciju prema kojoj bi se bazen mogao jednostavno izgraditi bez ikakve procedure.
Što će se moći mijenjati na postojećoj kući?
Slično vrijedi i za druge zahvate kod kojih se građevinska dozvola ne traži, ali je glavni projekt i dalje potreban. Prijedlog donosi i mogućnost izvođenja određenih radova na postojećim manje složenim zgradama bez građevinske dozvole. To uključuje, među ostalim, toplinsku izolaciju podova, zidova, stropova i krovova, zamjenu ili ugradnju opreme za grijanje, hlađenje i ventilaciju, kao i određene zahvate na vodovodnim, kanalizacijskim, plinskim i elektroinstalacijama.
Za vlasnike obiteljskih kuća ovo je možda i najvažniji dio novih pravila.
Prijedlog predviđa mogućnost gradnje određenih pomoćnih građevina bez građevinske dozvole, ali uz propisane uvjete i odgovarajuću projektnu dokumentaciju.
To otvara prostor za praktične objekte koji prate osnovnu kuću – primjerice spremišta, garaže ili druge pomoćne sadržaje – ali njihove dopuštene dimenzije, položaj i namjena ne mogu se promatrati odvojeno od prostornog plana i pravila za konkretnu građevinsku česticu.
Kuća od 120 kvadrata?
Jedna od najvažnijih stvari koju treba naglasiti jest da novi pravilnik ne znači da će se nova obiteljska kuća od 120 četvornih metara moći izgraditi bez građevinske dozvole.
To što nova regulativa govori o jednostavnijim postupcima i određenim građevinama koje se mogu graditi bez dozvole ne znači da je uvedena mogućnost izgradnje stambene kuće proizvoljne veličine bez građevinske dozvole.
Zato je za građanina koji ima građevinsko zemljište i želi izgraditi, primjerice, obiteljsku kuću od 120 m² i dalje ključno provjeriti uvjete prostornog plana i postupak izdavanja odgovarajuće građevinske dozvole.
Mobilne kućice na privatnom zemljištu
Veliku pažnju izaziva i novost po pitanju mobilnih kućica. Prema prijedlogu, u kampovima će se bez građevinske dozvole i glavnog projekta moći postavljati jednoetažne modularno-montažne, odnosno pokretne kućice, tlocrtne površine do 40 m² i visine do 3,5 metara, prema uvjetima određenima lokacijskom dozvolom.
To, međutim, ne znači da će vlasnik privatnog zemljišta moći jednostavno dovesti mobilnu kućicu i postaviti je gdje želi, bez građevinske dozvole. Ova se mogućnost odnosi na područja kampova, koji moraju biti predviđeni prostornim planom, a za njihov je smještaj potrebna lokacijska dozvola, dok je za izgradnju samog kampa potrebna građevinska dozvola.
To je važna poruka za sve koji razmišljaju o mobilnoj kućici kao alternativi klasičnoj kući: mobilnost objekta sama po sebi ne znači da za njegovo postavljanje ne vrijede prostorna i građevinska pravila.
Novi sustav obuhvaća i različite energetske i infrastrukturne zahvate, među kojima su sunčane i agrosunčane elektrane instalirane snage do 10 MW, koje će se uz uvjete iz lokacijske dozvole i riješene imovinskopravne odnose moći postaviti bez građevinske dozvole.
Građevinska dozvola i dalje ostaje potrebna za obiteljsku kuću.
Ali nakon što kuća bude izgrađena, novi pravilnik mogao bi otvoriti više mogućnosti za ono što građani najčešće žele napraviti oko nje, nadstrešnicu, bazen, pomoćni objekt, terasu, spremnik, solarni sustav i druge zahvate, ovisno o konkretnim uvjetima na parceli, piše Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....