Njemačka planira zabraniti ugradnju sustava grijanja na naftu i plin od sljedeće godine, a prijedlozi su izazvali ljutite podjele u vladi.
Radikalni planovi osmišljeni su za transformaciju njemačkih sustava grijanja u pokušaju ispunjavanja ciljeva neto nulte emisije koje su kritičari nazvali neizvedivim i diskriminirajućim. Otprilike polovica od 41 milijuna njemačkih kućanstava trenutno se grije na prirodni plin, a gotovo četvrtina koristi lož ulje.
Zagovaran od strane ministra gospodarstva Roberta Habecka iz Zelenih, zakon bi trebao doći u parlament u lipnju. No pro-poslovni FDP je oštro kritizirao, nazivajući ga ekvivalentom "atomske bombe" za Njemačku i izražavajući zabrinutost zbog njegovog učinka na gospodarstvo, tereta koji će staviti na siromašnija kućanstva i tehničke praktičnosti njegove provedbe, piše Guardian.
Ekolozi su u velikoj mjeri pozdravili prijedlog, a Greenpeace ga je nazvao prekretnicom.
Ako se zakon usvoji u lipnju, on će donijeti praktičnu zabranu ugradnje grijanja na plin i ulje od 2024. Zahtijevat će da gotovo svi novoinstalirani sustavi grijanja rade na 65% obnovljive energije u novim i starim zgradama, u kojima bi pokvarene modele trebalo zamijeniti.
Vlasnici kuća će se poticati da instaliraju dizalice topline koje rade na obnovljive izvore električne energije ili da se prebace na sustave daljinskog grijanja, električne ili solarne topline. Toplina iz biomase, vodik i plin dobiveni iz odobrenog ekološki prihvatljivog izvora, poput biometana, poticat će se u okviru programa plaćanja subvencija od 10-40% za svaki sustav grijanja.
Osim toga, "Klimabonis" ili dodatna isplata klimatskih bonusa bit će dostupna u određenim slučajevima, na primjer ako netko dobrovoljno prijeđe na klimatski prihvatljiviji sustav, bez obzira na prihod.
Izazov će biti učiniti te izvore energije dostupnijima. Ostala pitanja odnose se na manjak inženjera za grijanje – industrija procjenjuje manjak od 60 000 radnika – probleme u opskrbnom lancu i nedostatak tehnološkog razvoja. Dizalice topline još uvijek se smatraju neprikladnima za mnoge starije tipove kuća, za koje su im potrebne velike količine električne energije da bi bile učinkovite, iako veći pružatelji usluga grijanja grozničavo rade na poboljšanju sustava.
Vlasnici stanova stariji od 80 godina bit će oslobođeni obveze prelaska na nove sustave, kao i oni koji primaju socijalnu pomoć.
Njemačka udruga lokalnih komunalnih poduzeća (VKU), koja upravlja općinskom infrastrukturom, pozvala je vladu da produlji prijelazna razdoblja, nazvavši predloženi zakon "emocionalnim toboganom".
Anketa Instituta Forsa pokazala je da je 78% Nijemaca protiv planova, a 62% očekuje povećanje računa za grijanje kao rezultat prelaska na obnovljive izvore energije.
Očekuje se u početku da će shema koštati njemačke porezne obveznike oko 9,16 milijardi eura godišnje do 2028., da bi se smanjila na 5 milijardi eura od 2029. jer širenje obnovljive energije i smanjenje troškova dizalica topline zbog masovne proizvodnje pomažu u nadoknadi troškova.
Financirat će se iz Fonda za klimu i transformaciju od 180 milijardi eura, u koji se uplaćuje novac prikupljen od naknade za emisiju CO2 na fosilna goriva. Velik dio ovog fonda već je posvećen projektima izolacije zgrada kako bi bile energetski učinkovitije, što izaziva zabrinutost da bi financijska sredstva mogla biti nedostatna.
Novčane kazne od 5.000 do 50.000 eura mogu biti izrečene osobama koje se ne pridržavaju zakona.
Rasprava o postupnom ukidanju plinskog grijanja u Njemačkoj bila je domena stručnjaka za okoliš sve do invazije Moskve na Ukrajinu, koja je zaustavila opskrbu plinom i naftom iz Rusije i ubrzala odluku o prelasku s uvoza fosilnih goriva.
Njemačka je prošli mjesec isključila posljednju od svoje tri nuklearne elektrane, nakon desetljeća rasprave.
