NARUŠENI ODNOSI

Jasna se bavi mirenjem susjeda, svega se nagleda: ‘Oko ovog se svađaju, jedan je uzeo kemikaliju...‘

Jasna Paunović, medijatorica i vlasnica obrta Pravni kompas

 /SHUTTERSTOCK/PRIVATNA ARHIVA
Ako susjed godinama koristi vaše zemljište, mogli biste ostati bez njega, otkriva stručnjakinja
Ako susjed godinama koristi vaše zemljište, mogli biste ostati bez njega, otkriva stručnjakinja

Sporovi među susjedima zbog međe mnogo su češći nego što se čini, a ono što počne kao sitni nesporazum zbog ograde ili sadnje često završi dugotrajnom pravnom bitkom. O tome gdje nastaju problemi i kako ih izbjeći razgovarali smo s Jasnom Paunović, medijatoricom i vlasnicom obrta Pravni kompas, koja se desetljećima bavi upravo takvim situacijama.

- Sporovi zbog međa među najčešćim su susjedskim sporovima u praksi, posebno u ruralnim područjima gdje su zemljišta često nasljeđivana generacijama, a granice nisu jasno obilježene - objašnjava Paunović.

Dodaje da se najčešće radi o pomicanju ograde, sadnji uz među ili korištenju dijela susjedne čestice, ali i o situacijama koje s vremenom eskaliraju. Jedan od ključnih uzroka problema je pretpostavka.

- Najčešća je pogreška postavljanje ograde bez angažiranja ovlaštenog geodeta. Ljudi se oslanjaju na stare oznake ili usmena sjećanja, a tek kada dođe do spora, utvrđuje se stvarno stanje i tada je već kasno - upozorava Paunović.

image
/Shutterstock

Što ako susjed počne graditi preblizu vašeg zemljišta? Pravila postoje, ali mnogi ih ne znaju.

- U pravilu, građevina mora biti udaljena najmanje tri metra od međe ako na tom zidu postoje otvori poput prozora ili vrata. Postoje iznimke, primjerice gradnja na metar udaljenosti, ali tada zid ne smije imati otvore - pojašnjava sugovornica.

Sud natjerao muškarca da bivšoj isplati 200.000 eura za 25 godina kućanskih poslova, evo kako je to uspjela

U slučaju sumnje na nepravilnosti prvi korak nije sud, nego nadležna uprava ili građevinska inspekcija. Sudski spor dolazi tek kao posljednja opcija.

Jedna od najzanimljivijih i za mnoge najneugodnijih situacija jest ona u kojoj netko zapravo izgubi dio svoje parcele.

- U praksi se često događa da je ograda postavljena prije 30 ili 40 godina i tada nitko nije točno provjerio granicu. Susjedi zatim godinama koriste zemljište prema toj ogradi, obrađuju ga, sade biljke ili ga održavaju kao svoje dvorište. Takvo korištenje s vremenom može stvoriti posjed koji ima obilježja vlasničkog posjeda - kaže Jasna Paunović.

image

Problem često nije sama linija na zemlji, nego narušeni odnosi, ističe medijatorica

/Shutterstock

Ako vlasnik godinama ne reagira, moguće je i stjecanje vlasništva dosjelošću, o čemu konačnu riječ ima sud. No, sama činjenica da ograda "stoji dugo" ne znači automatski gubitak zemljišta, presudno je kako se zemljište koristilo i je li to itko osporavao.

- Katastar i zemljišne knjige vode evidenciju, ali kada nastane spor, često je potrebno angažirati ovlaštenog geodeta. Ako dogovor nije moguć, pokreće se sudski postupak uređenja međe u kojem sud donosi konačnu odluku uz pomoć vještačenja - ističe Paunović.

Drugim riječima, najbolji scenarij je dogovor, a najskuplji i najdugotrajniji je sud.

‘Odabrao sam moderne letvičaste ograde za svoj vrt — evo 5 stvari koje bih volio da sam znao prije‘

Ni sadnja živice ili gradnja ograde nije bez pravila. Ona je dopuštena, ali ne smije prelaziti na susjednu parcelu niti uzrokovati štetu. Ograde do određene visine mogu se graditi i bez dozvole, no lokalni prostorni planovi često propisuju dodatna ograničenja.

image

‘Ako vlasnik godinama ne reagira, moguće je i stjecanje vlasništva dosjelošću, o čemu konačnu riječ ima sud‘ kaže Jasna

DAMIR SKOMRLJ /CROPIX

Poseban problem nastaje kada stanje na terenu ne odgovara onome u katastru.

- Takve situacije nisu rijetke, osobito kod starijih nekretnina. Često je potrebno izraditi geodetski elaborat kako bi se uskladilo stvarno stanje s evidencijama - objašnjava.

Da problemi s međom rijetko ostaju samo pravni, pokazuje i jedan od njezinih slučajeva iz prakse.

- U jednom je slučaju dugogodišnji spor doveo do toga da je jedan susjed počeo bacati kemikalije preko međe. Uništeni su nasadi koje je obitelj godinama uzgajala, maline, kupine, ogrozdi, sve kako bi spriječio okupljanje djece u susjednom dvorištu - otkrila nam je.

Takvi primjeri jasno pokazuju da pravi problem često nije sama linija na zemlji, nego narušeni odnosi.

- Sporovi zbog međe često skrivaju dublje međuljudske probleme. Zato uvijek preporučujem da se stvari pokušaju riješiti mirnim putem. Kada se razgovoru pridruži stručno utvrđivanje činjenica, primjerice uz pomoć geodeta, u velikom broju slučajeva moguće je pronaći rješenje bez dugotrajnog sudskog postupka. Sud bi uvijek trebao biti posljednja opcija - poručuje Jasna Paunović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2026 08:03