Trodijelna multifunkcionalna sportska dvorana Račice smještena je na prostoru sportsko-rekreacijske namjene izvan užeg područja Grada Vodica, neposredno uz Magistralu, i u položajnom je smislu izdvojena iz usitnjenog gradskog tkiva. Svojom dimenzijom i orijentacijom fiksira urbanističku matricu i preuzima ulogu urbanističkog sidra većeg mjerila, stabilizirajući širi prostor. U odnosu s postojećim nogometnim igralištem i novoizgrađenim skate-parkom dvorana djeluje kao katalizator buduće planske urbanizacije, artikulirajući sportski pejzaž kao prepoznatljivu javnu cjelinu. Oblikovanje dvorane je kompaktno i ekonomično, a (arhi)tektonska dinamika postignuta je kroz minuciozan tretman četiriju pročelja i naglašenu fluidnost prostora. Korištenjem prirodnog pada terena svi prateći sadržaji ukopani su i smješteni u pozadini tribina, čime se glavni dvoranski volumen rasterećuje i čini čitljivim. Funkcionalna podjela omogućuje neovisno korištenje velike dvorane i sklopa male dvorane s teretanom, povećavajući fleksibilnost uporabe. Pješačke i kolne veze jasno povezuju dvoranu s gradom, dok se njihova prostorna kulminacija ostvaruje kroz jugozapadni pješački trg i natkriveni ulazni trijem, zamišljen kao produžetak javnog prostora.
Arhitektonski potpis
Projekt sportske dvorane potpisuje arhitekt Ivan Galić iz Nop studija.
Projektiranju zgrade se pristupilo racionalno, u cilju postizanja financijskog i uporabnog okvira primjerenog manjem gradu, čijoj zajednici je potrebna trodijelna sportska dvorana i skup funkcija koje takva javna infrastruktura dugoročno generira.
Izazovu veličine mjerila interijera dvoranskog prostora pristupilo se na način da se glavni konstruktivni elementi izravno upisuju u arhitektonsku artikulaciju prostora. Glavni nosivi sustav dvorane čine rešetkasti nosači raspona 34 m u blagom padu, koji počivaju na čeličnim stupovima s jedne i predgotovljenim armiranobetonskim stupovima s druge, više strane raspona. Glavni horizontalni stabilizacijski sustav čine horizontalni vezovi od čeličnih profila, a konstrukcija je natkrivena čeličnim profiliranim limom. Čelični stupovi su upeti u ukopani armiranobetonski sklop pratećih prostorija ispod tribina i galerije, te su u vizualnoj korelaciji sa čeličnom pergolom duž sjeveroistočnog pročelja, čime je ostvarena veza između unutarnjeg i vanjskog konstruktivnog reda. Prostor ispod dinamičnog ritma čelične pergole, djelomično natkrivene strukturalnim staklom, predstavlja produžetak galerije u javni vanjski prostor. Sav čelični materijal je u antracit boji, kontrastiran sivom i bojanom betonu zgrade.
Kruti armiranobetonski okviri u zabatnim osima dvorane izvedeni su od armiranobetonskog, monolitno izvedenog sustava stupova i greda, koji svojim rasterom sudjeluju u oblikovanju interijera prema mjerilu dvoranskog borilišta, ali i sprječavaju formiranje velikih ravnih ploha koje bi nepovoljno utjecale na refleksiju zvuka. Unutrašnja polja ove betonske matrice obložena su akustičnim pločama antracit boje, a donji pojas do razine tribina drvetom jasena, čime se ostvaruje materijalni i vizualni kontinuitet s oblogom tribina i borilišta te dodatno smiruje percepcija velikog dvoranskog prostora. Konstrukcija se ne pojavljuje samo u vidu neovisnih nosivih elemenata, već kao prostorni regulator koji svojim rasterom, mjerilom i materijalizacijom izravno definira karakter interijera, uspostavljajući ravnotežu između konstruktivne logike i arhitektonske percepcije dvoranskog prostora.
Sastavni dio arhitektonskog karaktera zgrade čini i diferencirana materijalizacija pročelja, u kojoj se glatki i grubi beton te staklo i kamen s čelikom raspoređuju po pojedinim stranama zgrade dvorane, artikulirajući odnos prema kontekstu, mjerilu i različitim razinama javnosti.
Spoj unutarnjeg i vanjskog
U odnosu na klimatske uvjete i prostornu izloženost lokacije ostvarena je ravnoteža između prirodnog osvjetljenja unutar dvorane i zaštite od prekomjerne insolacije i blještanja. Stoga su fasade južne orijentacije projektirane sa strateškim i usmjerenim propuštanjima sunčeve svjetlosti u unutrašnjost zgrade. Glavno pročelje, orijentirano u smjeru grada, čine prefabricirani montažni troslojni armiranobetonski paneli ukupne visine 11,5 m i 3,2 m širine, posebno projektirani u svrhu oblikovanja razvedene unutrašnjosti pročeljnog zida i implementacije visokih vertikalnih prozorskih traka. Tlocrtno postavljeni pod precizno određenim nagibom usmjeravaju sjeverno difuzno prirodno osvjetljenje u dvoranu i doprinose akustičkoj kvaliteti interijera. Temeljenje fasadnih panela izvedeno je na temeljnoj ploči s armiranobetonskim čašicama, a pri vrhu su stabilizirani monolitiziranom prefabriciranom armiranobetonskom pločom. Materijalizacija je ostvarena strukturom glatkog betona – elementi su izvedeni u tvornici u glatkom kalupu, s dodatkom boje od 1% na količinu bijelog cementa te završno impregnirani. Fasada od troslojnih montažnih panela prema sjeverozapadu grubom teksturom je kontrastirana glavnom pročelju te je vanjska završna obrada elemenata prani kulir od drobljenog autohtonog kamena, uz dodatak svijetlosmeđe boje.
Posebna pažnja posvećena je artikulaciji spoja vanjskog i unutrašnjeg prostora – oblikovanjem trijema glavnog ulaza u dvoranu, zasjenjenog pročeljnim zidom jugozapadne orijentacije. Natkriveni ulaz s vanjskim stubama prema razini dvoranske galerije predstavlja otvoreni prostorni sloj dvorane. Iz ovog javnog fluidnog unutarnjo-vanjskog štićenog prostora pruža se pogled na borilište i tribine kroz ostakljenu stijenu zaštićenu jugoistočnim pročeljnim zidom trijema. Zid je izveden kao čelična konstrukcija dimenzija 35 x 8 m s kamenom ispunom u gabionskim košarama. Ovo rješenje zahtijevalo je prilagodbu načina i redoslijeda izvođenja, pa su se, s ciljem pojednostavnjenja tehnologije gradnje, gabionske košare umetale između pojasnica čeličnih IPE profila paralelno s montažom same čelične konstrukcije, eliminirajući potrebu za složenim spojevima elemenata ispune. Kao ispuna korišten je sivi tvrdi vapnenac, povezujući zgradu s regionalnim kontekstom ne samo u vidu materijala, već i u vidu utilitarnosti njegove upotrebe u obliku zaštitnih gabionskih ograda. Kameni zid trijema pruža hlad i stvara igru sunčeve svjetlosti koja mjestimično treperi kroz razmake krupnog agregata, dinamizirajući pročelje u drugom planu iz unutarnje vizure dvorane. Iznad ulaznog trijema, skriven od pogleda gabionskim platnom, projektiran je upušten krovni prostor za sve vanjske jedinice tehničke opreme.
Što je s interijerom?
Interijer pratećih prostora oblikovan je minimalističkom estetikom, dok se vizualna dinamika postiže kroz koloristički tretman intenzivnijih tonova i njihovih međusobnih kombinacija, potencirajući energičnost i stimulativnost prostora. Ulazni prostor smješten je između glavne i male dvorane, s bočnim staklenim stijenama pomoću kojih se korisnicima pri ulasku nudi neposredan doživljaj glavne prostorne organizacije. Izveden je u vidljivom betonu, dok su komunikacije unutar dvorane izvedene u jednostavnoj, jasno čitljivoj kolorističkoj shemi – kombinaciji sive i žute boje – čime se naglašava logika kretanja i olakšava orijentacija korisnika u minimalistički oblikovanom prostoru. Mala dvorana s teretanom i pratećim prostorijama zaseban je sklop s tribinama koji pruža mogućnosti organizacije različitih događanja, od sportske gimnastike i plesa do predavanja i predstava. Mala dvorana oblikovana je s mizanscenskim karakterom, u kojoj tribine, spremište za rekvizite i montažnu pozornicu i fleksibilna „scenska“ zona dvorane zajedno čine prostor pogodan za raznolike inscenacije i aranžmane, dok kombinacija intenzivnih tonova poda i neutralnih tonova zidova naglašava hijerarhiju funkcija. Arhitektonski element koji sudjeluje u sloju scenografije jest i projektirani spušteni strop s aluminijskom podkonstrukcijom i perforiranom ispunom od plastificirane aluminijske isteg mreže u boji, postavljenom u formi reinterpretacije bačvastog svoda – s glavnom i indirektnom rasvjetom usmjerenom prema stropu.
Materijalizacijom betona, stakla i kamena te kontinuiranim prostornim slijedom od natkrivenog ulaza do sjeveroistočnog trijema podno čelične pergole, dvorana se afirmira kao otvorena i fluidna arhitektonska struktura, usmjerena na aktivno prožimanje korisnika, programa i prostora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....