U okolici Zagreba gradi se jedinstvena kuća, naprednija čak i od danskih: ‘Uskoro ćemo svi ovako morati graditi‘

U okolici Zagreba gradi se prva net zero kuća, prva takve vrste u Europi!

Iako mnogim građanima pojam net zero još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu, činjenica je da će sve zgrade u Hrvatskoj - od obrazovnih institucija i bolnica preko poslovnih zgrada do obiteljskih kuća - u narednim godinama morati biti izvedene kao net zero, odnosno kao zgrade s nultom emisijom ugljikova dioksida.

U okolici Zagreba gradi se net zero kuća prema novoj EPBD direktivi - kao kuća nulte emisije CO2

Wienerberger/

Primjer je kuće kakve će se ubrzo trebati graditi u Hrvatskoj

Wienerberger/

Naime, prema trenutačnoj zakonskoj regulativi sve se nove zgrade moraju projektirati i graditi po nZEB standardu (nearly Zero Energy Building), odnosno kao zgrade gotovo nulte energije. Takve zgrade uz visoku razinu toplinske izolacije, kojom se smanjuju gubici topline zimi i održava ugodna temperatura ljeti, imaju malu potrebu za energijom za grijanje, hlađenje, rasvjetu i ostale potrebe, a barem 30 posto te energije dobiva se iz obnovljivih izvora energije, poput solarnih panela ili dizalica topline, što donosi dugoročne financijske i ekološke prednosti.

Relativno je kompaktnog oblika. Imat će 256 kvadrata bruto razvijene površine, odnosno 170 kvadrata korisne grijane površine

Wienerberger/

Nova direktiva Europskog parlamenta o energetskim svojstvima zgrada, izglasana lani u ožujku, definirala je još napredniji standard - ZEB (Zero-Emission Building), odnosno zgrade nulte emisije CO2. S ciljem znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i potrošnje energije u sektoru zgradarstva, sve članice EU do sredine 2026. u svoja zakonodavstva moraju implementirati odredbe o ZEB-u kako bi se one mogle početi primjenjivati 1. siječnja 2028. godine za zgrade koje koriste tijela javne vlasti i one veće od 1000 četvornih metara. Za sve ostale zgrade, uključujući i one stambene namjene, primjena kreće od 1. siječnja 2030. godine.

Gradi se Wienerbergerovom Porotherm IZO Profi opekom debljine 44 centimetra, koja je ispunjena kamenom vunom

Wienerberger/

S obzirom na to da već sadrži kamenu vunu, eliminira se potreba za dodatnim slojevima toplinske izolacije na kući

Wienerberger/

Riječ je o CO2 neutralnoj fasadnoj opeki

Wienerberger/

Pod ZEB zgradama podrazumijevaju se one s malom potrebom za energijom i nultom emisijom ugljikova dioksida tijekom cjeloživotnog ciklusa zgrade od 50 godina. Pojednostavljeno, takve zgrade će morati imati barem deset posto manju potrebu za energijom od dosadašnjeg nZEB standarda, koji je bio "gotovo nulti", s tim da je svu potrebu za energijom potrebno nadoknaditi iz obnovljivih izvora energije koji ne zagađuju okoliš, što znači da takva zgrada ispušta vrlo malo stakleničkih plinova. Dakle, umjesto korištenja fosilnih goriva na samoj lokaciji, odnosno ugljena, nafte i zemnog plina čijim se izgaranjem stvara ugljikov dioksid koji uzrokuje klimatske promjene, potiče se elektrifikacija zgrade kroz primjenu sustava kao što su fotonaponski paneli, dizalice topline, rekuperacija zraka...

Emisija ugljikova dioksida, odnosno utjecaj zgrade na okoliš, računa se na temelju njezina cjelokupnog životnog ciklusa koji prema zakonu traje 50 godina, i to od trenutka vađenja sirovina, izgradnje, korištenja do rušenja i odlaganja otpada.

U Hrvatskoj se tek trebaju definirati kriteriji za ovakve građevine, dok je primjerice u Danskoj postavljen limit za maksimalnu dopuštenu količinu emisije ugljikova dioksida ekvivalentnih plinova u atmosferu po četvornome metru godišnje, a on iznosi 7 kg CO2/m2, s tendencijom približavanja nuli, odnosno klimatski neutralnim zgradama.

Dodatno su izolirani jedino vertikalni serklaži na kući, a izvedena je i toplinska izolacija s donje strane kuće, prema tlu

Wienerberger/

Je li takva zgrada, u ovom slučaju obiteljska kuća, primjenjiva u hrvatskom tradicijskom graditeljstvu? Odgovor na to pitanje pokušava dati net zero kuća koja se u suradnji s tvrtkom Wienerberger gradi u okolici Zagreba. Konzultant u projektu je Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za građevinsku fiziku i energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Riječ je o kući relativno kompaktnog oblika od 256 kvadrata bruto razvijene površine, odnosno 170 kvadrata korisne grijane površine. Sastoji se od prizemlja, potkrovlja i integrirane garaže s ravnim zelenim krovom, a gradi se Wienerbergerovom Porotherm IZO Profi opekom debljine 44 centimetra, koja je ispunjena kamenom vunom, što osigurava koeficijent prolaska topline te eliminira potrebu za dodatnim slojevima toplinske izolacije na kući. Također, riječ je o CO2 neutralnoj fasadnoj opeki, što znači da predstavlja moderno rješenje za gradnju ovakvih zgrada.

- Budući da će se za tri godine uz dosadašnju projektnu dokumentaciju morati raditi proračuni emisija ugljikova dioksida ekvivalentnih plinova u atmosferu tijekom cijelog ciklusa građevine, prvo smo krenuli od LCA analize (Life Cycle Assessment) kojom se izračunavaju emisije CO2. Pod cijelim životnim ciklusom građevine smatraju sve aktivnosti vezane uz kuću, od trenutka kad je proizvođač počeo ‘razmišljati‘ o građevnom proizvodu. Primjerice, otkad je bagerom krenuo na iskop gline, transportirao sirovinu i proizveo opeku u tvornici do njezina prijevoza na gradilište i ugradnje u samu kuću, preko korištenja i održavanja te kuće - što uključuje potrošnju energije i vode, čišćenje, zamjenu elemenata, stvaranje otpada... - do njezina rušenja i zbrinjavanja nastalog otpada. Sve će se to u bliskoj budućnosti morati izračunati i te smo podatke morali prikupiti. Većina proizvođača građevnih proizvoda izračune emisija CO2 objavljuje u Izjavi o utjecaju proizvoda na okoliš (EPD, Environmental Product Declaration), dok smo se jednim dijelom morali poslužiti i stranom bazom podataka, uz procjenu primjenjivosti tih podataka na Hrvatsku - pojašnjava prof. Milovanović.

PROČITAJTE JOŠ Koliko košta gradnja kuće od 180 kvadrata?

Vertikalni serklaži na kući, neophodni radi otpornosti na potresna djelovanja, dodatno su izolirani, dok je izvedena i dodatna toplinska izolacija s donje strane, prema tlu. Na krovu je postavljen Wienerbergerov fotonaponski sustav, prvi put primijenjen u Hrvatskoj, koji se ne postavlja uobičajeno na crijep, nego je integriran u krovni pokrov. Također, kuća će imati dizalicu topline i mehaničku ventilaciju s povratom topline.

- Kuća će imati jako malu potrebu za energijom, a ta potreba će se nadoknaditi fotonaponom koji će proizvoditi struju za dizalicu topline, a ona će se koristiti za grijanje i hlađenje kuće. Ideja je da kuća proizvodi više struje nego što je potrebno kako bismo na taj način kompenzirali emisije CO2 koje su ugrađene u samu kuću, da se poništi negativan utjecaj na okoliš i količina energije korištena za proizvodnju opeke, cementa za korišteni beton, piljenja drveta koje je korišteno za drveno krovište... - ističe Milovanović.

Na krovu je postavljen Wienerbergerov fotonaponski sustav, prvi put primijenjen u Hrvatskoj

WIENERBERGER/

Ne postavlja se uobičajeno na crijep, nego je integriran u krovni pokrov

Wienerberger/

U konačnici, prema LCA analizi, procjenjuje se da ova kuća proizvodi 1,01 kilogram ugljikova dioksida ekvivalentnih plinova po kvadratu bruto razvijene površine godišnje! Usporedbe radi, u Danskoj, Nizozemskoj ili Londonu gradi s rezultatom od 7 kg CO2/m2.

Taj je podatak za net zero kuću provjeren i neovisno su ga potvrdili stručnjaci sa Zavoda za gradbeništvo Slovenije, a iz Wienerbergera ističu da se ovako dobri rezultati mogu postići i sustavima gradnje poput ziđa.

- U gradnji takvih građevina trebaju se koristiti izjave o utjecaju proizvoda na okoliš, odnosno EPD proizvoda, kakvi su Wienerbergerovi. Ova je kuća u skladu s novom EPBD direktivom i primjer je kuća kakve će se ubrzo trebati graditi - kažu u Wienerbergeru.