Dom bi u starijoj životnoj dobi trebao biti mjesto sigurnosti, odmora i stabilnosti. No upravo u prostoru u kojem provodimo najviše vremena često se kriju navike koje mogu neprimjetno narušiti zdravlje i kvalitetu života.
Kako starimo, briga o prostoru u kojem živimo postaje jednako važna kao i briga o vlastitom tijelu. Neke svakodnevne navike, iako naizgled bezopasne, mogu pridonijeti alergijama, kroničnom umoru, tjeskobi pa čak i ozbiljnijim zdravstvenim problemima.
Teško je osjećati se energično i dobro ako je zrak u domu zagađen, hrana pokvarena, a čišćenje se obavlja agresivnim kemikalijama. Zdrav način života nije luksuz, već jednostavan i važan oblik prevencije bolesti – osobito u starijoj dobi, kada imunološki sustav prirodno slabi.
Evo deset pogrešaka koje umirovljenici često čine u svojim domovima, a koje mogu imati veći utjecaj na zdravlje nego što misle.
1. Korištenje starog posuđa i emajliranih lonaca s pukotinama
Stari emajl može tijekom zagrijavanja otpuštati olovo i kositar, osobito ako je zaštitni sloj oštećen. Zbog toga stare lonce, kuhala za vodu i zdjele s napuklim ili oštećenim premazima treba zamijeniti posuđem od nehrđajućeg čelika, stakla ili keramike.
Metalni okus u hrani često je prvi znak upozorenja da posuđe više nije sigurno za upotrebu. Iako ga je ponekad teško baciti iz sentimentalnih razloga, sigurnost i kvaliteta hrane uvijek bi trebale imati prednost.
Pukotine u emajlu također su idealno mjesto za razvoj bakterija koje mogu preživjeti čak i nakon vrenja. Kada se takvo posuđe zagrijava, može otpuštati teške metale koji dugoročno mogu pridonijeti razvoju kroničnih bolesti jetre i bubrega. Dugotrajna izloženost olovu povezuje se i s povećanim osjećajem tjeskobe, umora i nesanice.
Što napraviti:
- bacite napuklo i oštećeno posuđe
- zamijenite aluminijsko posuđe onim od nehrđajućeg čelika ili stakla
- koristite drvene ili silikonske žlice koje ne grebu dno posude
- ne čuvajte hranu u aluminijskim ili oštećenim emajliranim posudama
2. Nakupljanje stare hrane u hladnjaku
Mnoge starije osobe imaju naviku čuvati hranu što je dulje moguće i nerado je bacaju. Međutim, stari umaci, otvorene kobasice ili lonci s ostacima juhe mogu brzo postati leglo bakterija.
Pokvarena hrana može oslobađati toksine koji se prenose na svježu hranu, čak i kada je ona u zasebnoj posudi. Plijesan je posebno opasna jer njezine spore – mikotoksini – mogu oštetiti jetru i dišni sustav. Neugodan, zagušljiv miris iz hladnjaka često je znak nakupljenih hlapivih organskih spojeva (VOC).
Što napraviti:
- provjeravajte sadržaj hladnjaka barem jednom tjedno
- pripremljenu hranu čuvajte u hermetički zatvorenim posudama
- police operite octom barem jednom svakih deset dana
- kuhanu hranu ne čuvajte dulje od tri dana
3. Pranje podova i namještaja proizvodima s amonijakom i klorom
Jak miris ne znači nužno i veću čistoću. Pare amonijaka i klora mogu iritirati sluznicu, uzrokovati kašalj, peckanje očiju i glavobolje.
Moderna sredstva za čišćenje na bazi octa ili običnog sapuna često su jednako učinkovita, ali mnogo sigurnija za dišni sustav.
Čak i kratko udisanje koncentriranih para može uzrokovati bronhospazam i poteškoće s disanjem.
Što napraviti:
- izbjegavajte agresivne izbjeljivače
- koristite ocat, limunsku kiselinu ili sodu bikarbonu
- prozračite prostoriju barem 15 minuta nakon čišćenja
- koristite gumene rukavice i krpe za jednokratnu upotrebu
4. Korištenje starog ulja
Pregrijano ili ponovno korišteno ulje može oslobađati kancerogene tvari poput aldehida i akroleina. Te se tvari s vremenom nakupljaju u tijelu, oštećuju krvne žile i mogu potaknuti kronične upalne procese.
Prehrana snažno utječe i na raspoloženje. Nagli skokovi šećera i kolesterola mogu uzrokovati nervozu, tjeskobu i probleme sa snom.
Što napraviti:
- pržite hranu na temperaturi nižoj od 180 °C
- koristite maslinovo ili kokosovo ulje
- češće birajte pečenje ili pirjanje umjesto prženja
5. Izbjegavanje mokrog čišćenja
Čišćenje metlom često podiže veliku količinu prašine u zrak. Ta prašina sadrži grinje i spore plijesni koje mogu uzrokovati alergije i kronični kašalj.
Ovaj problem je posebno izražen u domovima s tepisima i tapeciranim namještajem, jer oni mogu sadržavati i do 10.000 grinja po kvadratnom metru.
Što napraviti:
- obavljajte mokro čišćenje barem jednom tjedno
- koristite krpe od mikrovlakana
- redovito usisavajte madrace i sofe
- koristite lavandu koja ima smirujući učinak
6. Korištenje naftalina i starih sredstava protiv moljaca
Naftalin oslobađa otrovne pare koje mogu uzrokovati glavobolje, kronični umor i oštećenje jetre. Dugotrajno udisanje tih para može dovesti i do povećane razdražljivosti.
Što napraviti:
- bacite stare kuglice naftalina
- koristite vrećice lavande, cimeta ili klinčića
- redovito prozračujte ormare
- koristite sušene kore naranče protiv moljaca
7. Navika odgađanja svega „za kasnije“
Nakupljanje nepotrebnih stvari stvara takozvani vizualni šum, koji može izazvati osjećaj nemira i tjeskobe.
Što napraviti:
- riješite se nepotrebnih stvari jednom mjesečno
- sortirajte predmete prema principu „sviđa mi se/ne sviđa mi se“
- ne čuvajte prazne kutije i staklenke
- ograničite broj dekorativnih predmeta
8. Nepravilno skladištenje kućanskih kemikalija
Držanje sredstava za čišćenje blizu hrane može biti opasno jer čak i zatvorene boce mogu ispuštati pare kemikalija poput fenola i formaldehida.
Istraživanja pokazuju da dugotrajno udisanje takvih kemikalija može smanjiti funkciju pluća gotovo jednako kao i pušenje.
Što napraviti:
- odredite zasebnu policu za kućne kemikalije
- ne držite deterdžente blizu lijekova
- sve boce držite dobro zatvorenima
- birajte proizvode bez jakih mirisa
9. Nedostatak ventilacije i svježeg zraka
Zatvoreni prozori mogu dovesti do povećane razine ugljikova dioksida u prostoru. Kada zrak ne cirkulira, koncentracija CO₂ može doseći 1500 do 2000 ppm, što je višestruko više od normalne razine.
To može uzrokovati glavobolje, pospanost i tjeskobu.
Što napraviti:
- prozračujte prostorije barem 10 minuta ujutro i navečer
- otvorite prozor prije spavanja
- u dom unesite biljke poput spathiphylluma ili sansevierije
- koristite ovlaživač zraka zimi
10. Povlačenje i odbijanje traženja pomoći
Socijalna izolacija jedan je od najvažnijih čimbenika koji pridonose tjeskobi i depresiji u starijoj dobi. Kada ljudi šute o svojim problemima, razina stresa raste, a imunološki sustav slabi.
Kontakt s obitelji i prijateljima može sniziti krvni tlak, poboljšati pamćenje i pridonijeti boljem snu.
Što napraviti:
- ne ustručavajte se tražiti pomoć
- nazovite voljene barem jednom tjedno
- koristite videopozive ako živite daleko
Dom kao temelj zdravog života
Mnoge od ovih pogrešaka čine se malima i nevažnima, no upravo takve navike dugoročno mogu utjecati na zdravlje i kvalitetu života.
Dom bi trebao biti prostor koji nas štiti, smiruje i daje energiju. Uz nekoliko jednostavnih promjena – od boljeg provjetravanja do sigurnijeg posuđa i urednijeg prostora – život u vlastitom domu može postati zdraviji, mirniji i ugodniji.
U starijoj dobi upravo takve male promjene često donose najveću razliku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....