Hrvatska u budućnosti neće biti veliko gradilište kakvo je bila u kampanji gradnje autocesta i podizanja desetaka tisuća novih stanova. Neće se graditi ni novi hoteli. Građevinski sektor mora se preusmjeriti na nove stvari. Budućnost je u zelenoj gradnji, jasna je poruka ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak Taritaš na prošlotjednom stručnom skupu o zelenoj gradnji, pod nazivom 7. Better Building Brunch, održanog u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Na stručnom skupu predstavljene su smjernice za hrvatski graditeljski sektor od 2015. do 2030. godine, a prema riječima ministrice Mrak Taritaš, u tom se razdoblju građevinska područja neće širiti, nego su nove tržišne niše za građevinare urbane transformacije i sanacije te energetska učinkovitost zgrada.
Manjak u školama
– Vraćamo se preskočenim dijelovima grada zagađenima industrijom, koje ćemo transformirati. Zelena gradnja ne znači da bojimo zgrade u zeleno, nego da promišljamo o prostoru i gradnji prema novim tehnologijama, novim zanimanjima, novim načinima rada. To znači da ugrađujemo nove materijale nastale recikliranjem postojećih, i to ne samo u smislu oblikovanja zgrada, nego i u korištenju zgrada te odnosu prema okolišu kako bi se što manje CO2 ispuštalo u atmosferu – istaknula je ministrica i dodala kako naše građevinarstvo ima dobre reference i kvalitetu, Hrvatska ima dobre fakultete, ali ima i nedostatak stručnog kadra u srednjim školama. Stoga je najavila programe školovanja za nova zanimanja.
– Građevinski sektor je pomalo inertan i nesklon promjenama, ali morat će se preusmjeriti, i to će se sigurno dogoditi. Želimo napraviti iskorak, energetska obnova je jedan od pokretača građevinarstva – naglasila je i dodala kako nova ovojnica višestambene zgrade otvara posao za projektanta, građevinsku tvrtku, ali i industriju građevinskih materijala. Državna tijela napravila su svoj iskorak u smislu novih zakona i izrađene strategije prostornog razvitka do 2030. godine, definirani su standardi projektiranja i gradnje stambenih i nestambenih zgrada približno nulte energije te rokovi do kojih ih je potrebno primjenjivati, što je jedan od prioriteta politike energetske učinkovitosti u zgradarstvu EU.
Hrvatska je jedna od 11 zemalja članica Unije koja je tu obvezu ispunila. Naime, države članice dužne su osigurati da do 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu gotovo nula energetske, a sve nove zgrade u kojima borave i koje posjeduju tijela javne vlasti ta su svojstva dužne imati nakon 31. prosinca 2018. godine. Ministarstvo u posljednje dvije godine provodi nekoliko ključnih programa povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu za razdoblje od 2014. do 2020. godine: za zgrade javne namjene, komercijalne zgrade, višestambene zgrade i obiteljske kuće.
Kompleksne procedure
Pritom je ministrica ocijenila da obnova obiteljskih kuća ide najbrže, ali bitno je spomenuti kako je kod tog programa problem što se natječaji provode putem jedinica lokalne i regionalne samouprave, a, primjerice, Grad Zagreb ne sudjeluje u tom programu. Stoga je u tijeku izrada novog programa koji će biti još jednostavniji jer će građani moći tražiti poticaje izravno preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Obnova višestambenih zgrada komplicirana je zbog imovinsko-pravnih odnosa, no ministrica je istaknula kako je promijenjen zakon prema kojemu je za obnovu potrebno prikupiti 50 + 1 posto suglasnosti suvlasnika zgrade. Što se tiče obnove javnih zgrada, istaknula je da se odvija kontinuirano, ali je riječ o kompleksoj proceduri. Pritom, istaknula je, nije važna samo obnova fasade, nego i ugradnja novih sustava grijanja te hlađenja.
Ispunjene obveze
– Hrvatski građevinari isprva se nisu snašli kad je bila riječ o energetskoj obnovi zgrada, no sada se na tržištu pomalo pojavljuje sve veći broj ESCO tvrtki koje osvajaju poslove na natječajima na kojima su donedavno poslove dobivali stranci – napomenula je ministrica i dodala da je Hrvatska na području obnove javnih zgrada ispunila obveze za 2014. i dobar dio onih za 2015. godinu prema zahtjevima stavljenima pred zemlje članice, pa neće plaćati penale Europskoj uniji za neispunjavanje ciljeva u energetskoj održivosti. Naime, jedan od ciljeva je da se svake godine obnovi tri posto ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada. Hrvatska se odlučila za alternativni pristup ostvarenju tog propisanog cilja, ušteda je izračunana na osnovi potrošnje energije u zgradama u vlasništvu i uporabi središnje vlasti.
– Hrvatska je provela mjere energetske učinkovitosti kojima su se postigle uštede energije u zgradama u vlasništvu i uporabi središnje države ekvivalentne energetskoj obnovi nešto više od tri posto ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada središnje države, dakle obaveza za 2014. godinu je ispunjena – dodatno pojašnjavaju u Ministarstvu i dodaju kako su u sklopu programa obnove javnih zgrada u 2014. provedena 94 energetska pregleda i izdana 94 certifikata. Dobri su primjeri obnove javnih zgrada za 2014. i 2015. godinu, ističu u Ministarstvu, kompleks KBC-a Split – bolnica Križine te Kockica u Zagrebu.
Značajne uštede
Obnovom bivše vojne bolnice u Splitu, čiji su troškovi za energente 10,8 milijuna kuna na godišnjoj razini, smanjit će se potrošnja energenata za 56 posto, a vode za 72 posto, uz 11 posto energije iz obnovljivih izvora. Obnovom Kockice, vrijednog djela hrvatske arhitekture koje potpisuje arhitekt Ivan Vitić, pak, uštedjet će se 52,23 posto na energentima, uz 19,16 posto energije iz obnovljivih izvora energije. Sadašnji troškovi za energente iznose 3,35 milijuna kuna.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
