8. Hrvatski forum o održivoj gradnji

Jesmo li dovoljno inovativni da privučemo novac iz fondova EU?

Od ukupno 10,67 milijardi eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju iz strukturnih i investicijskih fondova EU do 2020., procjenjuje se da je 4,8 milijardi eura vezano za građevinski sektor. No, može li graditeljstvo u Hrvatskoj iskoristiti te prilike? Znamo li da građevinski sektor u EU broji 14 milijuna radnih mjesta i da je 2012. zabilježio najniže rezultate u posljednjih 20 godina, ali da je ove godine, nakon 7 godina krize i smanjenja tržišta od 21 posto, konačno počeo rasti, ne bi smjelo biti razloga da se Hrvatska ne priključi tom trendu. Međutim, kada su stručnjaci mislili da gore ne može, ove će godine potrošnja cementa pasti za 5 do 6 posto. Konkretnije, potrošit će se 1,2 milijuna tona cementa, dok je 2008. potrošeno 3,6 milijuna tona.

Dobrobit za zajednicu

Stoga, ključna je uloga graditeljstva u Hrvatskoj korištenje novca iz fondova EU, ali u odnosu na vrlo jasne aktualne trendove: održiva gradnja, energetska učinkovitost, inovacije i dobrobit za zajednicu. A upravo su teme održivosti, inovacija i fondova EU bile okosnica 8. Hrvatskog foruma o održivoj gradnji pod nazivom “Jesmo li dovoljno inovativni da privučemo fondove?”, koji je održan na Građevinskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji tvrtke Holcim. Ako je suditi po pojedinačnim primjerima, Hrvatska je dovoljno inovativna.

Naime, Koprivnica je pravi primjer kako težiti održivom razvoju i realizirati odlične “zelene” projekte: prije par godina sagrađena je “Šparna hiža”, prva stambena zgrada energetskog razreda A+ u Hrvatskoj, i to po programu društveno poticajne stanogradnje, nedavno je dovršena gradnja i treće “Šparne hiže”, a u pripremi je i gradnja škole gotovo nulte potrošnje… Nadalje, pozitivni se primjeri mogu vidjeti i u Jastrebarskom. Gradonačelnik Zvonimir Novosel istaknuo je da je u devet projekata iz fondova EU sufinancirano oko 2,5 milijuna eura, a njima su ostvareni različiti ciljevi.

Kroz projekt “Razvoj predškolskog inkluzivnog modela” provedene su edukativne aktivnosti odgajatelja i te je vrtić opremljen didaktičkim sredstvima potrebnim za rad s djecom s teškoćama, projektom “Štedi” smanjena je potrošnja struje za rasvjetu sakralnih objekata, dok je pet kulturno-povijesnih objekata u Hrvatskoj i Sloveniji obnovljeno putem projekta “Probuđena kulturna baština”.

‘Novac iz EU kasni’

– No, problem je što se projekti moraju realizirati da bi stigao novac iz EU. Lani u ovo vrijeme imali smo problem kako ta sredstva uklopiti u tekuće funkcioniranje proračuna pa smo razmišljali o višemilijunskoj pozajmnici od banke, jer je novac kasnio. Nakon godinu dana još nam duguju 1,5 milijuna eura i treba imati na umu da se tako nešto može dogoditi. U sljedeći projekt ići ćemo s bankom – rekao je. I u Kninu, Sisku, Poreču i Osijeku realiziraju se projekti koje financira EU. I tvrtka Zagrebgradnja trenutačno gradi jedan takav projekt, a može se pohvaliti i ugovorom o gradnji 60 stanova u Grazu.

S jedne strane projekt mora biti kreativan, a s druge analizirati kako riješiti određeni problem

No, ugovor je raskinut jer Austrija zaposlenicima tvrtke nije dala dozvolu za rad. – Mislim da je važno da i Hrvatska prepozna važnost lokalnih poduzetnika, da s jedne strane stvori okruženje u kojem će se u Hrvatskoj koristiti lokalni resursi, a s druge strane da omogući izvoz usluga hrvatskih građevinskih tvrtki – rekao je Branko Vojnović, direktor Zagrebgradnje. U tome bi mogao pomoći Klaster konkurentnosti građevinske industrije, osnovan prošle godine, koji će služiti kao platforma za sudjelovanje i razvoj sektora. Petra Škevin iz Filipović poslovnog savjetovanja, pak, istaknula je kako su u pripremi projekta s jedne strane važni kreativnost, s druge određivanje problema koji se želi riješiti.

– Gradnja mosta koji povezuje dvije općine ili grad ne može biti svrha projekta. Važno je odrediti problem koji želimo riješiti, primjerice povećanje konkurentnosti poduzetnika nekog područja kojem treba brži pristup tržištu ili želimo povezati različite krajeve i ostvariti mobilnost radne snage. Tek u sljedećem koraku, analizom različitih načina na koje možemo riješiti taj problem, kao moguće rješenje može biti gradnja mosta – ilustrirala je. Striktna pravila o pripremi i provedbi natječaja mogu se doznati na strukturnifondovi.hr.

Inovativni studentski projekti: Prva urbana farma u Hrvatskoj

U sklopu Foruma organiziran je Eco Sandwich natječaj za studente Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta. Cilj natječaja bio je potaknuti buduće inženjere na nove ideje u području održive gradnje, a zadatak je bio u roku 48 sati osmisliti projekt za napuštenu zgradu u zagrebačkoj Vlaškoj 79-81a, kolokvijalno nazvanu Bagdad.

Prva nagrada – odlazak na svjetski sajam arhitekture, materijala i sustava BAU 2015. u München – pripala je studenticama Građevinskog fakulteta Miji Martinović, Ani Ljubičić i Matiji Romić za projekt “Zeleni Bagdad”. Riječ je o prvoj urbanoj farmi u Hrvatskoj, u kojoj bi se u središtu Zagreba uzgajalo voće i povrće, dok bi kupci na licu mjesta mogli vidjeti kako su proizvedene namirnice.

Projekt obuhvaća uzgoj voća i povrća u vodi te kombinirani uzgoj riba i povrća koje ne zahtjeva tlo, zatim nadogradnju staklenika, ugradnju fotonaponskih ćelija, solarnih kolektora, dizalice topline i pročišćivača prikupljene kišnice za zalijevanje voća i toaleta, kao i oblaganje vanjskog pročelja živim zidom te tržnice. Eco Sandwich koji bi se ugradio, pak, izradio bi se od građevinskog otpada nastalog rušenjem pojedinih zidova. Podsjetimo, Eco Sandwich građevinski je materijal izrađen od recikliranog betona, a upravo je za taj projekt Građevinski fakultet s partnerima dobio sredstva EU namijenjena inovacijama.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2020 08:51