Novo istraživanje donosi alarmantne podatke koji sugeriraju da svakodnevna konzumacija hrane iz pakiranja može dovesti do kontaminacije mikro i nanoplastikom, piše CNN. Prema studiji koja je objavljena u znanstvenom časopisu NPJ Science of Food, otkriveno je da plastika u ambalaži koju koristimo za pakiranje mesa, voća, povrća pa čak i mlijeka može otpuštati mikroskopske čestice plastike koje završavaju u našoj hrani i piću. Taj proces kontaminacije može nastati već pri otvaranju plastične ambalaže, kada se njezini dijelovi pritiskaju, oslobađajući mikroplastiku u proizvod.
Istraživači navode kako kontaminacija nije ograničena samo na plastiku iz ambalaže, već da čestice plastike mogu biti prisutne i u drugim proizvodima, poput konzerviranih riba, riže, mineralnih voda, čajnih vrećica, pa čak i u začinima. Uočeno je da čestice mikroplastike mogu migrirati iz pakiranja u samu hranu ili piće kroz proces obrade, otvaranja ili čuvanja proizvoda.
Opasnosti koje ne vidimo
Mikroplastika su sitni komadići plastike koji mogu biti manji od pet milimetara, dok se nanoplastika mjeri u milijarditim dijelovima metra. Znanstvenici upozoravaju kako su nanoplastike toliko male da mogu ući u ljudski krvotok i migrirati kroz razne tjelesne organe, poput probavnog trakta i pluća. Ove mikroskopske čestice plastike mogu nositi s sobom i štetne kemikalije koje se nalaze u plastičnim materijalima, uključujući one koje uzrokuju hormonalne smetnje, razvojne poremećaje i druge ozbiljne zdravstvene probleme.
Novija istraživanja pokazuju da su mikroskopske čestice plastike pronađene u ljudskim tkivima poput mozga, jetre, bubrega, a čak su uočene i u majčinom mlijeku i posteljici. Jedno od najnovijih istraživanja, koje je provedeno u ožujku 2024. godine, ukazuje na povezanost prisutnosti mikroplastike u tijelu s povećanim rizikom od srčanih udara, moždanih udara, pa čak i prijevremenih smrti.
Pakiranje hrane kao izvor
Istraživanje koje je provela Lisa Zimmermann, znanstvena suradnica na Food Packaging Forum-u sa sjedištem u Zürichu, otkrilo je da plastična ambalaža u kojoj je pohranjena hrana može biti izvor tih zagađivača. Kontaminacija plastikom nije rezultat samo plastike koja dolazi u izravan kontakt s hranom, već i ona koja nastaje uslijed procesa obrade i pakiranja hrane, uključujući manipulaciju plastičnom ambalažom. Svi ti procesi, kao što su otvaranje pakiranja, istezanje plastičnih čepova ili izlaganje plastike visokim temperaturama, dovode do oslobađanja mikroskopskih plastičnih čestica.
Štoviše, ultraprocesirana hrana, koja prolazi kroz brojne faze proizvodnje, sadržava veće količine mikroplastike. Naime, što je veći broj koraka u proizvodnom procesu, to su veće šanse za kontakt hrane s plastičnim materijalima, čime raste i mogućnost migracije mikroplastike.
Mikroplastika u hrani i piću
Znanstvenici su mjerili prisutnost mikroplastike u različitim vrstama hrane i pića, uključujući mineralnu vodu, pivo, konzerviranu ribu, rižu, čajnu vrećicu, pa čak i u pakiranim začinima. Na primjer, u jednom istraživanju u jednoj litri mineralne vode pronađeno je 240.000 čestica plastike, većinom nanoplastike. Slično tome, plastika se oslobađa iz melaminskih posuda, koje se često koriste za izradu tanjura i šalica. Kada su istraživači isprali melaminske zdjele više puta, količina mikroplastike koja se oslobodila iz njih značajno je rasla.
Iako se znanstvenici tek počinju baviti ozbiljnim proučavanjem dugoročnih učinaka mikroplastike na ljudsko zdravlje, već je jasno da izloženost mikroplastici može ozbiljno utjecati na zdravlje. Zabrinjavajuće je to što mikroplastika nije samo prisutna u pakiranjima, već se tijekom procesa proizvodnje, obrade i transporta hrane aktivno unosi u sam proizvod.
Kako smanjiti izloženost?
Iako je nemoguće potpuno eliminirati mikroplastiku iz svakodnevne prehrane, postoje načini kako možemo smanjiti izloženost plastikama i kemikalijama koje se iz njih ispuštaju. Stručnjaci savjetuju korištenje staklenih i inox posuda umjesto plastičnih, izbjegavanje mikrovalne pećnice za zagrijavanje hrane u plastičnim posudama te izbjegavanje stavljanja plastike u perilicu posuđa jer visoka temperatura može izazvati otpuštanje štetnih kemikalija iz plastike.
Također, važno je obratiti pozornost na reciklažni kod na plastičnim ambalažama jer određene vrste plastike, poput plastike s oznakom 3 (koja često sadrži ftalate), predstavljaju veći rizik od migracije kemikalija u hranu. S druge strane, ekološki prihvatljive alternative poput platnenih vrećica, putnih šalica za kavu i metalnih slamki mogu pomoći u smanjenju potrošnje plastike u svakodnevnom životu.
Nužna je sustavna promjena
No, kako upozoravaju stručnjaci, smanjenje mikroplastike u prehrambenom lancu nije zadatak koji mogu riješiti pojedinci. Megan Deeney, znanstvenica sa Londonske škole higijene i tropičke medicine, ističe da je nužna sustavna akcija za smanjenje proizvodnje plastike i zagađenja okoliša. Potrebne su politike koje će smanjiti plastiku u svim industrijama, a građani trebaju aktivno sudjelovati u lobiranju za snažnu regulaciju i stvaranje zakonskih okvira koji će smanjiti zagađenje plastikom na globalnoj razini.
U konačnici, pregovori o globalnom sporazumu o plastici, koji će se održati u kolovozu 2025. u Ženevi, predstavljaju ključnu priliku za donošenje zakona koji bi mogao ograničiti proizvodnju plastike i njezinu uporabu u industriji hrane. Očekuje se da će na tom skupu biti prisutno više od 175 zemalja koje će raspravljati o prijedlogu za zakonodavne mjere u borbi protiv globalne zagađenosti plastikom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....