Ljeto još nije ni završilo, a mnogi već razmišljaju o ogrjevu za nadolazeću sezonu grijanja. Drva se pile, cijepaju i slažu kako bi bila spremna kada temperature padnu, a upravo je sada dobro vrijeme za nabavu jer će do zime imati dovoljno vremena za sušenje.
Kada je riječ o ogrjevu, u Hrvatskoj se najčešće spominju bukva i grab, a svoje mjesto ima i hrast. No postoji još jedna vrsta koju vrijedi uzeti u obzir.
Bagrem je vrlo kvalitetno ogrjevno drvo. Dobro osušen relativno se lako pali, daje snažnu toplinu, a istodobno ima visoku ogrjevnu vrijednost. Zbog toga je zanimljiv izbor za one koji žele da se vatra dobro razvije, ali ne žele drvo koje će nakon toga vrlo brzo izgorjeti. Upravo je to njegova velika prednost. Neke lakše vrste drva vrlo se brzo zapale, ali isto tako brzo izgore. Bagrem je gusto i tvrdo drvo pa, kada se vatra jednom dobro razvije, može dati puno topline i dobro održavati žar, piše Podravski list.
Kako odabrati drvo za ogrijev? Ovu pogrešku nemojte nikada napraviti jer će vas skupo koštati
Kada se uspoređuje količina energije koju različite vrste drva mogu dati, važna je njihova ogrjevna vrijednost. Prema podacima Drvošpeda, pri udjelu vlage od 15 posto bagrem ima ogrjevnu vrijednost od oko 2040 kWh po prostornom metru. Kod hrasta je navedeno oko 1890, a kod bukve 1850 kWh. To ne znači da će bagrem u svakoj peći automatski zagrijati prostor bolje od drugih vrsta, ali pokazuje zašto je riječ o kvalitetnom ogrjevnom drvu.
Tvrdoća i gustoća pritom su važna prednost jer takve vrste sporije sagorijevaju i mogu dulje održavati toplinu. Sitnije cjepanice prikladnije su za početak vatre, dok se veći komadi dodaju kada se vatra već dobro razvije.
Bagrem
Bagrem nije zanimljiv samo zbog načina na koji gori. Vrlo je otporan na vlagu, gljivice i propadanje, zbog čega se koristi i za vanjske konstrukcije poput stupova i ograda. Uz pravilno skladištenje može dugo ostati očuvan, a prema pisanju Podravskog lista, na otvorenom može stajati i više od deset godina.
Vrlo dobru otpornost na propadanje ima i hrast, među ostalim zahvaljujući taninima u drvu. Pitomi kesten također dobro podnosi vanjske uvjete. Bukva i grab, premda su iznimno cijenjeni kao ogrjev, osjetljiviji su ako dugo ostanu na kiši ili u dodiru sa zemljom.
To ipak ne znači da se bagrem može jednostavno ostaviti bilo gdje - i najotpornije drvo treba pravilno uskladištiti.
Vlaga
Kod loženja je, bez obzira na vrstu, presudna količina vlage u drvu. Svježe drvo sadrži mnogo vode, pa se dio energije tijekom gorenja troši na njezino isparavanje umjesto na zagrijavanje prostora. Vlažne cjepanice teže se pale, slabije gore i mogu stvarati više dima.
Za učinkovito izgaranje preporučuje se drvo s udjelom vlage oko 20 posto. Suhoću je moguće okvirno procijeniti po težini i pukotinama na krajevima cjepanice, ali najpouzdanija je provjera mjeračem vlage.
Koliko će se drvo sušiti ovisi o vrsti, veličini cjepanica i uvjetima skladištenja. Cijepano drvo suši se brže od velikih neocijepanih komada jer zrak lakše dopire do njegove unutrašnjosti. Zato je dobro ogrjev pripremiti dovoljno rano.
Slaganje
Drva ne bi trebala stajati izravno na zemlji jer tako povlače vlagu. Najbolje ih je podignuti na palete ili drugu suhu podlogu i složiti tako da između cjepanica može prolaziti zrak. Gornji dio treba zaštititi od kiše, ali bočne strane nije dobro potpuno zatvoriti jer je cirkulacija zraka važna za sušenje.
Bukva i grab i dalje su među najpopularnijim izborima za ogrjev. Grab dugo gori i dobro održava žar, dok bukva ravnomjerno izgara i daje mnogo topline. Hrast također može dugo održavati vatru, ali mu treba više vremena za sušenje.
Bagrem zato nije jedini dobar izbor, ali kombinira nekoliko poželjnih svojstava: visoku ogrjevnu vrijednost, dugo gorenje, kvalitetan žar i veliku otpornost na propadanje. No bez obzira na to koju vrstu odaberete, dobro osušeno i pravilno uskladišteno drvo napravit će veću razliku nego sama vrsta.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....