Gotovo svaki hladnjak ima ju, a rijetko tko razmišlja čemu zapravo služi. Donja ladica najčešće završi puna salate, mrkve, jabuka, pola paprike, nekoliko limuna i svega ostalog za što na policama više nema mjesta.

Ljetni broj magazina Dom&Dizajn još će kratko biti na kioscima i u trgovinama: Nabavite svoj primjerak na 204 stranice več danas!

No ta ladica nije zamišljena samo kao praktičan dodatni prostor. Ima vrlo konkretnu svrhu – pomoći voću i povrću da što dulje ostanu svježi. Riječ je o takozvanoj crisper ladici, odnosno ladici za voće i povrće, koja stvara nešto drukčije uvjete od ostatka hladnjaka. Glavna razlika je u vlazi, prenosi Real Simple.

/SHUTTERSTOCK

Nije svejedno što stavljate u nju

U glavnom dijelu hladnjaka zrak je relativno suh, što odgovara mnogim namirnicama, ali ne i svakom povrću. Zelena salata, špinat, blitva, brokula i mrkva, primjerice, lako gube vlagu. Rezultat dobro poznajemo – salata koja je jučer izgledala svježe već danas je mlitava. Upravo tu pomaže donja ladica. Ako na ladici postoji klizač ili oznake high/low humidity, nisu ondje bez razloga. Njime se regulira koliko će vlage ostati u ladici. Na višoj razini vlage dobro je čuvati namirnice koje lako venu, poput zelene salate, špinata, brokule i mrkve. Otvor za zrak tada je uglavnom zatvoren pa se vlaga dulje zadržava. Niža razina vlage bolji je izbor za namirnice koje tijekom dozrijevanja proizvode etilen, primjerice jabuke i avokado. Otvoreniji protok zraka omogućuje tom plinu da izađe iz ladice.

/SHUTTERSTOCK

Jabuke i salata nisu najbolji susjedi

Možda zvuči pretjerano razmišljati o tome tko s kim "živi" u hladnjaku, ali neke kombinacije zaista mogu skratiti trajanje namirnica. Jabuke su jedan od poznatijih proizvođača etilena, plina koji potiče dozrijevanje. Ako ih stavite uz povrće osjetljivo na etilen, ono može početi brže propadati. Zato nije najbolja ideja jednostavno ubaciti sve voće i povrće u istu ladicu. Slična pogreška često se radi s lukom i krumpirom. Njih ionako najčešće nije potrebno držati u hladnjaku, a nije ih dobro ni spremati zajedno jer mogu potaknuti brže klijanje i omekšavanje.

I još jedna česta pogreška: nemojte sve oprati čim dođete iz trgovine

Zvuči praktično: dođete s placa ili iz trgovine, operete sve voće i povrće, pospremite ga u hladnjak i sljedećih nekoliko dana samo uzimate što vam treba. Problem je u tome što višak vode može ubrzati kvarenje. Ako na salati, bobičastom voću ili povrću ostane voda, stvaraju se bolji uvjeti za razvoj plijesni i propadanje. Zato je jednostavnije pravilo: perite voće i povrće neposredno prije nego što ćete ga jesti ili koristiti. Ako ste ga ipak oprali prije spremanja, važno je da ga što bolje osušite prije nego što završi u hladnjaku. Drugim riječima, povrću odgovara određena vlažnost zraka u ladici, ali to ne znači da treba biti mokro.

Ne ostavljajte sve ni u vrećicama iz trgovine

Još jedna navika koju mnogi imamo jest ubaciti povrće u hladnjak zajedno s plastičnom vrećicom u kojoj smo ga donijeli kući. Ni to nije uvijek dobra ideja. U zatvorenoj vrećici može se nakupiti kondenzacija, a time i dodatna vlaga koja pogoduje bržem propadanju. Ako nešto želite držati odvojeno, bolji izbor mogu biti prozračne ili perforirane vrećice.

Pretrpana ladica u hladnjaku

/SHUTTERSTOCK

Ladica ne bi trebala biti puna do vrha

Kupili ste veliku glavicu salate, kilogram mrkve, paprike, tikvice, jabuke i još nekoliko stvari pa ih pokušavate sve ugurati u jednu ladicu? Bolje ne. Zrak mora moći cirkulirati između namirnica. Kada je ladica pretrpana, protok zraka je slabiji, a voće i povrće može se početi brže kvariti. Pomaže i jednostavan raspored: teže i čvršće povrće stavite na dno, a osjetljivije namirnice, poput salate, na vrh. Tako ih teži komadi neće prignječiti. Najjednostavnije pravilo za svakodnevnu upotrebu: ne morate proučavati svaku namirnicu prije nego što otvorite hladnjak.

Za početak zapamtite ovo: lisnato povrće i ono što lako vene voli veću vlagu, dok voće koje dozrijeva i proizvodi etilen uglavnom voli više protoka zraka. Voće i povrće nemojte spremati mokro, ne trpajte ladicu do vrha i svakih nekoliko dana provjerite što se nalazi na dnu. Jedna zaboravljena trula paprika ili pljesniva jagoda vrlo brzo može napraviti nered i među ostalim namirnicama. Dakle, ona ladica na dnu hladnjaka nije mjesto za ono što "više nema kamo". Ako je koristite onako kako je zamišljena, salata bi mogla ostati hrskava dulje, mrkva se neće tako brzo smežurati, a manje hrane završit će u smeću.

U prodaji je ljetni broj magazina Dom&Dizajn!

D&D/