Jedan od najpouzdanijih znakova da prava jesen kuca na vrata su plodovi kestena, razbacani travnjacima gradskih parkova, pločnicima, a nerijetko i kolnicima. I dok plodovi kestena uglavnom vesele djecu, koja pomoću njih i nekoliko čačkalica mogu kreirati različite likove u vrtiću i nižim razredima osnovnih škola, odraslima to kestenje uglavnom predstavlja samo problem jer pada po parkiranim automobilima.
Ironično, ali u gradskim sredinama uglavnom nailazimo na stabla divljeg kestena, čiji su plodovi nejestivi, dok se stabla pitomog kestena – čiji su plodovi slasni kuhani ili pečeni – najčešće nalaze u šumi. Zanimljiv je podatak da su divlji i pitomi kesteni zapravo dvije potpuno različite biljne vrste, a isto ih ime povezuje samo zbog sličnosti ploda. Pitomi kesten pripada rodu Castanea, a divlji kesten rodu Aesculus; također, pitomi kesten pripada obitelji bukovki (Fagaceae), a divlji kesten obitelji sapindovki (Sapindaceae).
Zagrepčani lako mogu provjeriti o kojoj se vrsti radi pogledom na interaktivnu mapu na kojoj se nalaze sva stabla koja u Zagrebu održava tvrtka Zrinjevac: dovoljno je pronaći ulicu i kliknuti na točno određeno drvo koje vas zanima. Ovaj podatak nije bio poznat jednom Zagrepčanu, koji je na Redditu postavio pitanje svojim sugrađanima, korisnicima ovog foruma:
- Zna li netko jesu li jestivi kesteni kraj SUVAG-a? Nisam siguran jesu li jestivi ili ne. Ili su sva stabla po gradu stabla divljih kestena? Sin ih je skupio cijelu vreću dok smo bili na igralištu, pa da znam jesu li samo za ukras ili ih možemo kuhati ili peći - zanimalo je Zagrepčana koji se želio osladiti kestenima iz dvorišta SUVAG-a.
Uistinu, dvorište Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, koja se nalazi u zagrebačkoj Ulici kneza Ljudevita Posavskog, prepuno je visokih stabala kestena, čiji se plodovi u jesen mogu pronaći po cijeloj površini parka - na oduševljenje mališana. Zato nije trebalo dugo čekati na odgovore na pitanje ovog Zagrepčana:
- Kako im izgleda ježovka? Ako je obrasla gustim sitnim iglicama, onda je kesten pitomi, ako su bodlje rijetke, onda je divlji - odgovorio je jedan korisnik Reddita.
Razlike u obliku ljuske između divljeg i pitomog kestena uistinu su velike, stoga je moguće već na prvi pogled otkriti o kojem se kestenu radi. Naime, ljuska divljeg kestena ima male, kratke i razmaknute bodlje, dok je ljuska pitomog kestena obložena dugim, čekinjastim bodljama. Unutar ljuske divljeg kestena uglavnom se nalazi jedan plod, a unutar ljuske pitomog kestena su dva do tri ploda.
- Ovo je pravi odgovor. Ako su bodlje rijetke i uredne, kesteni nisu jestivi. Znam iz prve ruke, fuj - priznao je jedan korisnik Reddita.
Plodovi divljeg kestena lijepo izgledaju, ali nisu jestivi jer sadrže eskulin, tvar koja može biti toksična ako se konzumira u većim količinama. Upravo je to naveo i drugi korisnik Reddita:
- Divlji kesten se ne jede jer izaziva mučninu i povraćanje. Koristi se u kozmetici i farmaciji (zbog pozitivnog djelovanja na proširene vene i upale) i od njega se može napraviti deterdžent za čišćenje jer sadrži saponin. Nije stvar koju želite konzumirati - napisao je korisnik.
Uistinu, od divljeg je kestena moguće napraviti deterdžent ili sapun, ako već imate punu vrećicu kestenja s kojima ne znate što napraviti. Naravno, nije riječ o proizvodu jednake kvalitete i moći pranja poput industrijskih, ali prema portalu Zero Waste Chef, deterdžent je dovoljno snažan da opere rublje koje nije zaprljano mrljama koje zahtijevaju posebnu pozornost.
Da biste od divljeg kestena dobili deterdžent, trebaju vam usitnjeni plodovi divljeg kestena, vruća voda, staklenka, cjedilo i komad gaze za filtriranje te boca ili spremnik za gotov deterdžent. Prvo operite plodove kestena da biste uklonili prljavštinu. Nasjeckajte ih na male komadiće (možete ih zgnječiti čekićem, tako da preko ploda stavite krpu, pa čekićem udarite nekoliko puta po plodu) ili ih sameljite u blenderu ili štapnim mikserom.
Stavite usitnjeni kesten u posudu i prelijte s dovoljno vruće vode (omjer: 1 dio pulpe i 2 dijela vruće vode). Ostavite da odstoji 15 do 30 minuta (ako je pulpa dobro usitnjena) ili čak preko noći (ako su komadi kestena veći), povremeno promućkajte da se saponini oslobode u vodi.
Nakon namakanja procijedite tekućinu kroz cjedilo, gazu ili sito kako biste uklonili ostatke pulpe. Dobit ćete mliječnu, mutnu tekućinu – i to je vaš deterdžent. Za pranje rublja koristite približno ¼ do ⅓ šalice (60-80 ml) ove tekućine po pranju. Dobiveni deterdžent možete čuvati u hladnjaku do tjedan dana. Ako ga duže vrijeme držite u hladnjaku, pa deterdžent promijeni miris ili postane mutniji, bolje ga je ne koristiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....