Sjedim u Starbucksu u San Franciscu i gledam pozitivne i nasmijane ljude. Gledam ih kako u stotinama ulaze u Westfield, jedan od najvećih lanaca trgovačkih centara u SAD-u, na Market Streetu koji je ekvivalent naše Ilice ili onoga što je nekoć bila. Ulaze praznih ruku (ali punih novčanika) i izlaze s vrećicama punim kupljenih stvari poznatih internacionalnih brendova. I ne mogu si pomoći a da se ne pitam: pa ako mogu oni, zašto ne možemo i mi dosegnuti barem deset posto njihova životnog standarda? Nacija smo pametnih i radišnih ljudi, a opet od toga, čini se, nemamo ništa. Radimo naporno, dok ovi Ameri rade pametno. Pa se pitam gdje je tu kvaka 22? I onda pročitam članak u lokalnim novinama koji kaže: tržište od 350 milijuna ljudi koje barata istom valutom i govori istim jezikom je, nakon Kine, drugo najveće na svijetu.
I shvatim: mi smo mala država s velikim srcem, predivnom kulturom, divnim ljudima, još ljepšom prirodom i morem, ali s vrlo limitiranom potrošačkom košaricom, piše nam Renato Librić, vlasnik tvrtke Real Estate Databank, koja u posljednjih pet godina pomaže internacionalnim investicijskim fondovima pronaći projekte diljem regije Srednjoistočne Europe, odgovarajući na naša pitanja o retail sektoru u Hrvatskoj. – Što to sve ima veze, pitate se, s našom temom i komercijalnim nekretninama? Pa, sve i ništa. Sve, jer nekretnine, pogotovo trgovački centri, bez ljudi koji mogu potrošiti višak novca ne znače ništa. Ljudi su ti koji ožive trgovačke centre i ako ekonomska situacija neke države stagnira te ako ljudi nemaju mogućnosti sačuvati višak novca koji bi mogli potrošiti na stvari koje ih čine sretnima, onda tu nema baš nekog veselja – kako za ljude tako ni za ekonomiju neke nacije. To nas dovodi do naše teme: što se dogodilo tržištu komercijalnih nekretnina u Hrvatskoj i zašto – pojašnjava.
Ništa od ulaska u EU
Dakle, kako bismo doznali jesu li trgovački centri i dalje popularniji od high streeta i zašto, hoće li se neki od centara prodati strancima, dolaze li na naše tržište neki novi poznati brendovi, možemo li očekivati nove investicije i zašto one izostaju te što možemo naučiti od razvijenijih zapadnih zemalja ili, pak, onih u susjedstvu, obratili smo se Renatu Libriću čija tvrtka RED Star ima sjedište u Londonu i urede u San Franciscu, Chicagu, Beču, Istanbulu i Dubaiju te uspješno pomaže stranim brendovima iz Amerike, Ujedinjenog Kraljevstva, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata da se prošire diljem Europe. Prije svega, zanimao nas je komentar na potpuni izostanak investicija od ulaska Hrvatske u EU, iako su tadašnja predviđanja bila optimistična.
– Domaći i strani developeri koji su sagradili moderne trgovačke centre u posljednjih pet godina diljem regije i Hrvatske, očekivali su da će ulaskom Hrvatske u EU svoje centre s lakoćom prodati stranim investicijskim fondovima, što je uvelike izostalo. Štoviše, dogodio se potpuno obratan scenarij od očekivanog. Strani investicijski fondovi su, umjesto da pohrle s vrećama novca u Hrvatsku i prospu ih pred noge vlasnika trgovačkih centara, u potpunosti zatvorili sve tokove investiranja u našu regiju. Razlog je konstantno padanje hrvatske potrošačke košarice u posljednjih sedam godina, kao i uspavana ekonomija. Frustracija vlasnika trgovačkih centara je utoliko veća jer vide da novi brendovi dolaze u njihove centre u Zagreb, Rijeku, Zadar i neke druge gradove, što je pozitivno i ohrabrujuće, ali stranim investitorima to nije dovoljno jer su rente u posljednjih sedam godina pale i do 50 posto, što znači da su i prihodi trgovačkih centara pali u istom omjeru – ističe Librić.
Ista situacija u regiji
Ipak, dodaje, ove su godine vidljivi minimalni znakovi pomaka u sektoru investicija u komercijalne nekretnine te se čini da bi se do kraja godine mogao prodati neki od modernijih trgovačkih centara. – Ako do toga dođe, deblji kraj izvući će trenutačni vlasnici koji prodaju nekretnine samo zato jer su pod pritiskom kredita od domaćih ili stranih banaka. Gledajući iz retrospektive, prije pet godina tržište je predviđalo da će se 80 posto svih modernih centara prodati stranim investicijskim fondovima. Ono što je realizirano od tih predviđanja nije vrijedno spomena, a ono što se dogodilo jest činjenica da su mnogi projekti morali potražiti dodatna investicijska sredstva (mezanin kredite) samo da prežive otplatu starih kredita. Na taj su način samo još više zapeli u krugu otplate sve skupljih kredita, u nadi da će jednoga dana netko doći, otkupiti projekt i spasiti trgovački centar – kaže Librić koji istoj situaciji svjedoči i u Mađarskoj, Sloveniji i Italiji. Jedino se u Austriji, koja je izašla iz krize, i Poljskoj, koja je nije niti osjetila, investicije događaju na kvartalnoj bazi.
Ilica ili šoping-centar?
A što očekivati u budućnosti? Sve, kaže Librić, ovisi o tome koliko će se hrvatska ekonomija uspjeti oporaviti i izaći iz “sna” koji traje već godinama. – Dok god se ne oporavi ekonomska situacija, povećaju plaće, a time i potrošačka moć tipičnog Hrvata, dotad će izostati investicije stranih investitora u našu regiju i državu. Zašto? Jer strani investitori uspoređuju trgovačke centre u Zagrebu ili Zadru s onima u Beču, Pragu ili Varšavi i kada vide potrošačku košaricu u tim gradovima i visinu rente koja je zdrava za vlasnike trgovačkih centara, logično je da će svoje investicije usmjeriti prema tim tržištima – objašnjava.
Nadalje, što se tiče high streeta, glavna trgovačka ulica u Istanbulu godišnje ima promet od 500 milijuna ljudi, Bond Street u Londonu 200 milijuna, a Mariahilferstrasse u Beču ima 90 milijuna ljudi, koji procirkuliraju i kupuju goleme količine robe. – Stoga, kad se pitam zašto je Ilica zamrla, vidim dva moguća odgovora. Jedan leži u tome da naprosto nema dovoljno ljudi koji procirkuliraju Ilicom da bi sve trgovine koje se tamo nađu mogle preživjeti. Drugi je da su ljudi postali konformisti, odnosno lakše im je sjesti u automobil i parkirati se u garaži modernoga trgovačkog centra te prošetati, a ponekad i kupiti nešto u ugodnom okruženju klimatiziranog prostora. Isto vrijedi za ljetne i zimske dane. Na pamet mi pada i treći razlog, a to je da su rente u Ilici postale nekonkurentne onima u trgovačkim centrima, a uz to trgovci vole stvarati tzv. klastere jer vjeruju da im je tako veća mogućnost da privuku kupca, što je istina – ističe.
Američki način
Zanimalo nas je kako se, primjerice, u SAD-u privlače novi brendovi. Librić objašnjava da je američko tržište golemo, dijeli se na Istočnu i Zapadnu obalu i Srednji zapad pa posla ima za sve koji znaju industriju i tržište. Privlačenje stranih brendova odvija se na specijaliziranim sajmovima poput Recon Las Vegasa, gdje dođe 90.000 ljudi u tri dana, ili putem novih tehnologija, odnosno portala koji su nešto poput spoja LinkedIna i Instagrama, a spajaju vlasnike trgovačkih centara, agente, brendove u ekspanziji i master franšizere na nove načine. Tako je i tvrtka RED Star pokrenula sličnu platformu Branchub.com. A kakva su mišljenja internacionalnih retailera o širenju na hrvatsko tržište? Odgovore na ta pitanja doznat ćemo na Retail Matchmaking Eventu koji u rujnu organizira tvrtka RED Star, a ove su godine dolazak najavili američki i turski brendovi, pet velikih investitora te brendovi iz Dubaija. Stoga, zaključuje Librić, postoji mogućnost da sljedeće godine uslijedi novi val brendova na naše tržište ako se u vrijeme ovogodišnje blagdanske šoping-groznice pokaže pomak potrošačke košarice.
Retail Matchmaking Event u Zagrebu
Retail Matchmaking Event održava se već petu godinu zaredom, a ove će godine u hotel Hilton u Zagrebu 24. rujna doći više od 120 internacionalnih brandova i 40 investitora te vlasnika trgovačkih centara. Riječ je o jednodnevnom VIP eventu na kojem se vlasnici trgovačkih centara diljem EU, CEE, Turske i Dubaija sastaju s investitorima i stranim brendovima koji su u ekspanziji. Sustav radi savršeno jer svi sudionici zakažu sastanke dva do tri mjeseca prije eventa putem online portala i kada dođu na event, imaju cijeli dan ispunjen sastancima. Svake godine bilježi se rast posjetitelja za 30 posto. Za više informacija ili registraciju javite se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Foto: Shutterstock, Privatni arhiv
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijlite!
