Riječ je o prvoj kući u sustavu POS-a koja se gradi od Eco-sandwich panela. Rok dovršetka radova planiran je u travnju 2016., a useljenje u svibnju.
Hrvatska je dužna do 2020. godine zadovoljiti energetski i klimatski paket EU, skraćeno nazvan 3×20, koji do 2020. podrazumijeva smanjenje stakleničkih plinova za 20 posto, smanjenje potrošnje energije za 20 posto te povećanje potrošnje iz obnovljivih izvora za 20 posto. Hrvatska se također obvezala da će nakon 31. prosinca 2018. sve nove zgrade u vlasništvu tijela javne vlasti biti gotovo nulte kategorije, dok od 31. prosinca 2020. apsolutno sve nove zgrade moraju biti gotovo nulte energije.
Nadalje, Hrvatska je dobila zadaću do 2020. reciklirati 70 posto građevinskog otpada. Usporedbe radi, danas se reciklira samo sedam posto građevinskog otpada. Svi su ti podaci poznati javnosti, no glavno je pitanje što Hrvatska poduzima u planiranju i ostvarivanju ciljeva energetske učinkovitosti, smanjenja emisija i zelene gradnje. I koliko kasni za zemljama Zapadne Europe.
Napredni Danci
Primjerice, u Francuskoj je na snazi zakon prema kojemu svi krovovi novosagrađenih komercijalnih zgrada moraju biti zeleni i energetski učinkoviti, dakle na njima se mora posaditi bilje ili se postaviti solarni pretvornici. Nadalje, Velika Britanija je 2016. godinu zacrtala odlukom o svim novogradnjama bez emisije CO2, Danska reciklira čak 90 posto građevinskog otpada, austrijska pokrajina Gornja Austrija već više od deset godina 40 posto energetskih potreba pokriva iz obnovljivih izvora energije, a austrijski Güssing postao je prvi energetski neovisan grad u svijetu.
– Godina 2020. je toliko blizu da više ne stignemo o njoj pričati – istaknuo je arhitekt i profesor Ljubomir Miščević na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj, održanima prošli vikend na Arhitektonskom fakultetu u organizaciji Konzorcija Pasivna kuća Hrvatska.
U Hrvatskoj 25 A+ kuća
Ipak, da su pojedine lokalne samouprave, županije i privatni investitori u Hrvatskoj shvatili važnost energetske učinkovitosti i smanjenja emisija, dokazali su upravo projekti predstavljeni na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj. Naime, trodnevni međunarodni stručni skup, koji je drugi put održan regionalno, okupio je oko 200 sudionika, predavača i izlagača iz Hrvatske i inozemstva u suorganizaciji s državnim institucijama, koji su prezentirali iskustva i postignuća u planiranju i realiziranju vrlo niskoenergetskih i pasivnih kuća u Hrvatskoj i široj regiji.
Prema dostupnim podacima, do 2012. u široj je regiji bilo 71.270 građevina energetskog standarda pasivne kuće, odnosno A+ kuće, a Hrvatska je dotad u ukupnoj brojci sudjelovala s 20 pasivnih građevina. Prva A+ kuća u Hrvatskoj izvedena je još 2005. u Bestovju pokraj Zagreba. U međuvremenu su uslijedili novi projekti, od kojih su neki u fazi projektiranja i izdavanja dozvola, neki su u visokom stupnju realizacije ili su već realizirani, pa se tako ukupna brojka A+ građevina u Hrvatskoj popela na 25. Izdvojit ćemo neke od njih: lani je na otoku Krku izvedena višestambena A+ zgrada, u Žminju je otvorena prva A+ poslovna zgrada, u Čazmi je izvedena prva tipska kuća, u Šibeniku se gradi niskoenergetska stambeno-poslovna zgrada Č, Zadar će dobiti dva A+ dječja vrtića, Osijek jedan…
Jedinstveni u regiji
No, jedan se grad posebno ističe, a to je Koprivnica. Naime, od 2011. do 2014. u Koprivnici su izvedene tri A+ stambene zgrade, i to u sustavu POS-a, što je jedinstven slučaj u centralnoj južnoj europskoj regiji. Međutim, tamošnja gradska uprava nije stala samo na tom projektu, nego je otišla korak dalje. Nakon tri realizirane i useljene Šparne hiže, u Koprivnici je u tijeku gradnja i prve niskoenergetske kuće razreda A+, popularno nazvane Šparne kuće, koja se gradi inovativnim materijalom osmišljenim upravo u Hrvatskoj. Riječ je o Eco-sandwich panelima za čiji su razvoj Građevinski i Arhitektonski fakultet iz Zagreba te tvrtke Beton Lučko iz Zagreba, Knauf Insulation iz Novog Marofa i Eurco iz Vinkovaca dobili sredstva na natječajima Europske unije za eko inovacije.
Eco-sandwich paneli napravljeni su od 50 posto recikliranog građevinskog otpada – betona i cigle. Čine ih 6 cm betona (koji u sebi sadrži recikliranu opeku), 4 cm zračnog sloja, 20 cm toplinske izolacije (mineralne vune) i 12 cm unutarnjeg betona. – Koprivnica je još 2008. donijela dugoročnu strategiju održivog grada. Jedan smo kvart, odnosno zemljište u gradskom vlasništvu proglasili zelenim kvartom te odlučili da će se na njemu graditi samo niskoenergetske zgrade.
Također smo donijeli odluku prema kojoj se za gradnju A+ objekta oslobađa plaćanje komunalnog doprinosa, što je oko 500.000 kuna za jednu zgradu, a ta se odluka odnosi i na privatne osobe – pojasnila je u ime investitora ravnateljica APOS-a Koprivnica Jasna Markušić, dodajući da je na natječaj za idejno rješenje Eco-sandwich kuće stiglo nekoliko ponuda, a odluka je pala na Arhitektonski fakultet, odnosno profesora Miščevića. Nakon provedene zelene, održive i inovativne javne nabave, koja se temeljila upravo na inovativnim materijalima, a zatim i certificiranja Eco-sandwich panela u skladu s europskim propisima, počela je gradnja Šparne kuće.
Cijena 8400 kn/m²
Obiteljska kuća imat će tri stambene jedinice: u prizemlju će biti stan od 95 kvadrata, na katu od 105 kvadrata, a na drugom katu će stan biti od 75 kvadrata. Svaki stan imat će svoj dio vrta od oko 100 kvadrata. Vrijednost same gradnje je oko 1,830.000 kuna bez PDV-a, Eco-sandwich paneli su besplatni, a vrijednost donacije iznosi oko 400.000 kuna. Rok dovršetka radova je u travnju 2016., a prva useljenja očekuju se u svibnju 2016. nakon dobivanja uporabne dozvole. Cijena kvadrata stana iznosit će 8400 kuna, a već su poznati kupci. To je prva od planiranih 12 šparnih obiteljskih kuća u nizu u tom koprivničkom zelenom kvartu.
Znate li što je pasivna kuća premium?
Na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj pojašnjena je i nova klasifikacija energetskog standarda pasivne kuće: pasivna kuća plus i pasivna kuća premium. Naime, pasivna kuća, prvi put sagrađena prije 25 godina, koja troši maksimalno 15 kWh/m2 godišnje energije za grijanje, danas je postala klasik. Uz dodatak obnovljivih izvora energije, instaliranjem aktivnih sustava kao što su fotonaponski i toplinski pretvornici, naročito u regijama koje imaju velik potencijal sunčeve energije kao što je u južnoj Hrvatskoj, lako se može postići još bolja učinkovitost. Takve kuće nazivaju se pasivna kuća plus i pasivna kuća premium.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
Related content
