Stabla i živica izvrstan su način za povećanje privatnosti, kao i zaštita od divljih životinja u vrtovima. Međutim, ako sadnja nije dobro isplanirana, mogu uzrokovati probleme sa susjedima.
Visoka stabla i i živice mogu predstavljati smetnju, posebno tamo gdje se susjedi ne mogu sporazumno dogovoriti o odgovarajućoj visini. To znači da je prije sadnje iznimno važno znati koliko će je često trebati održavati, odnosno može li slobodno rasti.
Vezano uz to treba istaknuti da se ono što je određeno glede stabla, na odgovarajući način primjenjuje i na drugo raslinje.
Ovdje treba poći od odredbi relevantnog propisa koji uređuje susjedska prava. Tako članak 104. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uređuje jedan dio susjedskih prava. Njime je propisano da stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane. Stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu je susjeda s obje strane međe.
U nastavku ovoga članka objasniti ćemo svaka pojedina susjedska prava, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji ih uređuje.
Zajednička ograda
Ograde i stvari koje služe kao međni znakovi između susjednih nekretnina, poput zidova, plotova, ograda, živica i slično, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima da pripadaju jednom susjedu. Svaki od susjeda može upotrebljavati zajedničku ogradu sa svoje strane do polovine njezine širine, no ne smije činiti ništa što bi dovelo tu ogradu u opasnost ili što bi pak sprečavalo drugog susjeda da je upotrebljava do polovine sa svoje strane. Suvlasnici ograde zajednički snose troškove održavanja, a troškovi su podijeljeni na jednake dijelove. Za štetu koja bi nastala trećima zbog neodržavanja ograde u uobičajenom stanju odgovaraju solidarno.
Vlastita ograda
Ako se ograda nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika, tada ona nije u suvlasništvu susjeda, nego je u vlasništvu onoga čije je zemljište. Svaki vlasnik dužan je ograditi svoj prostor s desne strane svog glavnog ulaza te ga razdvojiti od susjedova prostora, osim u slučaju da je propisano drugačije te je dužan održavati ogradu u dobrom stanju.
Susjedska prava i međa
Međa je zamišljena linija koja spaja dva međašna znaka (zid, ograda, živica). Ako su međašni znaci između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti tako poremećeni da se međa ne raspoznaje, svaki od susjeda ima pravo tražiti da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili uredi među. Prvo prema katastarskom nacrtu ako na to pristaju strane ili drugo prema sporazumu stranaka. Ako to nije moguće onda prema posljednjem mirnom posjedu. Ne uspije li sud utvrditi ovaj kvalificirani posjed, onda će prema pravičnoj ocjeni suda. Od trenutka kada je sud označio među smatra se da postoji vlasništvo do međe.
Stablo na međi te grane i korijenje
Stablo pripada onome na čijem je zemljištu izraslo deblo, bez obzira na to kuda se stablo nadvilo, kamo se protegnulo korijenje ili bez obzira na to kuda vise grane. Ako je deblo stabla, kao i bilo kojeg drugog raslinja, izraslo na samoj međi, onda je u suvlasništvu susjeda s obje strane međe.
Ako se stablo nalazi na posjedu susjeda koji nije vlasnik, tada on smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća te odsjeći grane i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine, ali ne može prisiliti niti tražiti vlasnika susjednog zemljišta tužbom da posiječe ili ukloni grane, žile i korijenje.
Pristup na tuđe
Osoba koja je vlasnik neke životinje ili stvari koja je dospjela na tuđu nekretninu, može pristupiti na tuđe zemljište, u primjerenom roku, kako bi ih uzeo nazad, ali vlasnik nekretnine može zabraniti pristup na svoj posjed jedino ako bez odgađanja preda te stvari njihovu vlasniku.
Susjedska prava i uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova
Uporaba tuđe nekretnine, odnosno pristup na istu je ponekad nužan radi građenja, održavanja te obavljanja popravaka na nekretnini poput stavljanja toplinske izolacije na kuću za što je potrebno postaviti skele uz fasadu. U tom slučaju, da bi se na nekretnini obavili radovi, vlasnik te nekretnine može privremeno koristiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, te platiti primjerenu naknadu za korištenje nekretnine od strane vlasnika ako on to zatraži.
Postavljanje vodova i drugih uređaja
Na tuđoj nekretnini i bez pristanka njezina vlasnika mogu postaviti električni vodovi, kanalizacijske cijevi, toplovodi, pa zatim telekomunikacijski vodovi i slično, ali samo ako je to u interesu Republike Hrvatske u skladu s pravilom o nepotpunom izvlaštenju, dok u slučaju ako se radi o privatnim interesima onda u skladu s odlukom suda o osnivanju služnosti uz novčanu naknadu ako je zatraži vlasnik nekretnine na kojoj su postavljeni vodovi. U protivnom, pravna ili fizička osoba koja ulazi u nekretninu koja je u vlasništvu druge osobe, bez ovlaštenja ili sudske odluke, čini smetnju posjeda.
Zabrana mijenjanja naravnog toka vode
Vlasnik zemljišta ne smije mijenjati tok vode u smislu smjera ili njegove jačine preko svog zemljišta na štetu drugog zemljišta te je dužan koristiti zemljište duž obala, vodotoka i jezera tako da ne ometa prirodni tok vode. Također, ne smije ugrožavati stanje i korištenje korita i obala niti sprječavati njihovo održavanje. Vlasnik koji posjeduje nizvodno zemljište ne smije vodi koja dotječe stvarati prepreke niti ih postavljati, a isto tako vlasnik uzvodnog zemljišta ne smije činiti nešto što bi u većoj mjeri opteretilo nizvodno zemljište.
Također, vlasnik nekretnine dužan je poduzeti sve potrebne mjere kako kišnica s njegove zgrade ne bi pala na tuđi posjed.
Možda ne postoje zakoni koji bi ograničili visinu vašeg stabla i živice ili potrebu za podnošenjem zahtjeva za građevinsku dozvolu za postavljanje granice živice, no kako bi vas smatrali dobrim susjedom, uvijek biste trebali uzeti u obzir utjecaje koju vaša nova stabla ili živica može imati na susjednim vrtovima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....