Kada temperature porastu, mnogi od nas posegnu za ugodnim hladnim tušem kako bismo se rashladili. No iako se to može činiti kao olakšanje, možda zapravo uopće ne pomaže tijelu da se učinkovito rashladi.
Optimalna tjelesna temperatura iznosi oko 37 °C. Ova temperatura osigurava da naši tjelesni sustavi pravilno funkcioniraju. Kada se tijelo pregrije, centar za regulaciju temperature u mozgu počinje slati živčane signale krvnim žilama i mišićima u koži – odnosno onima najbližima površini – kako bi se aktivirali prirodni mehanizmi hlađenja.
Ako tijelo predugo ostane na visokoj temperaturi (oko 39–40 °C), može doći do oštećenja organa. Stoga tijelo koristi nekoliko tehnika kako bi održalo optimalnu temperaturu, piše theconversation.com.
Primjerice, tijelo emitira toplinu u okolinu putem elektromagnetskog (toplinskog) zračenja, na taj se način gubi oko 60 % tjelesne topline. Znojenje je još jedan ključan mehanizam, otprilike 22 % topline iz tijela gubi se isparavanjem znoja. No kada temperatura zraka oko nas premaši temperaturu tijela, znojenje postaje dominantni mehanizam za snižavanje unutarnje temperature.
Preostali dio topline gubi se konvekcijom (prijenosom topline na zrak ili tekućinu u kontaktu s tijelom) i provođenjem (prijenosom topline na čvrste predmete s kojima je tijelo u dodiru).
Kako bi podržalo te procese, tijelo širi krvne žile blizu površine kože, omogućujući većem protoku krvi da dođe do kože i lakše ispusti toplinu. Dodatno, dlačice na koži ostaju polegnute, kako bi se sloj zraka na površini lakše ohladio i zamijenio, čime se dodatno potiče odvođenje topline.
Hladan tuš?
Naravno, kad je vani nesnosno vruće, svi ti mehanizmi ponekad jednostavno ne djeluju dovoljno učinkovito. I dok uranjanje u hladnu kupku ili tuširanje hladnom vodom nakon boravka na suncu može djelovati ugodno, ono zapravo ne pomaže u snižavanju unutarnje temperature tijela. Za neke osobe to može biti i rizično.
Kada je tijelo izloženo hladnoći, krvne se žile u blizini kože sužavaju, čime se smanjuje protok krvi u tim područjima. U kontekstu hlađenja, to znači da hladan tuš čini upravo suprotno od onoga što bismo željeli – jer se time sprječava otpuštanje topline prema površini kože. Toplina se zadržava u unutrašnjosti, oko organa, umjesto da se rasprši. Drugim riječima, tijelo dobiva signal da treba zadržati, a ne osloboditi toplinu.
Ovisno o temperaturi vode, nagla izloženost hladnoći može biti i opasna.
Na primjer, voda temperature 15 °C može izazvati tzv. hladni šok. To je reakcija kod koje dolazi do brzog suženja krvnih žila u koži (u kontaktu s hladnom vodom), što povećava krvni tlak jer srce mora pumpati protiv većeg otpora. Ova reakcija može biti osobito rizična za osobe s postojećim srčanim bolestima, poput koronarne bolesti. Hladni šok također može dovesti do nepravilnog srčanog ritma, pa čak i do iznenadne smrti ako se osoba prebrzo izloži hladnoći nakon velike topline.
Srećom, takve su situacije rijetke i malo je vjerojatno da će se dogoditi pri običnom hladnom tuširanju kod kuće. Ipak, to je dobar razlog zašto biste možda trebali izbjegavati ledene kupke ili hladne tuševe u vrućim danima.
A što je s vrućim tušem?
Ni vrući tuševi nisu idealni kad je vani toplo. Iako se ponekad tvrdi da vrući tuš može „prevariti“ tijelo i potaknuti ga na hlađenje, to, nažalost, nije točno. Voda toplija od temperature tijela zapravo prenosi dodatnu toplinu prema unutra, sprječavajući tijelo da se riješi postojeće topline – čime može dodatno povećati temperaturu jezgre.
Koja je idealna temperatura vode?
Na vruć dan, najbolji izbor je mlaka kupka ili tuš. Istraživanja sugeriraju da je voda temperature između 26 i 27 °C najučinkovitija. Takva temperatura pomaže da se krv dovede do površine kože radi hlađenja, ali nije dovoljno hladna da izazove sužavanje krvnih žila i zadržavanje topline.
Higijena na vrućini
Drugi razlog zbog kojeg biste mogli preskočiti hladan tuš u toplim danima jest taj što vam možda neće pomoći da se temeljito očistite.
Kad se znojimo, znoj se miješa sa sebumom, ostalim izlučevinama i bakterijama na koži – što može dovesti do tjelesnog mirisa. Pokazalo se da je hladna voda manje učinkovita u uklanjanju sebuma i drugih nečistoća u usporedbi s toplijom vodom. Posljedično, miris tijela može dulje potrajati.
Osim toga, hladna voda može izazvati zatezanje kože, što potencijalno zarobljava sebum i nečistoće u porama – što može uzrokovati mitesere, bijele prištiće i akne. Nasuprot tome, topla ili mlaka voda može pomoći u otapanju i uklanjanju nakupljenih tvari u porama.
Zaključak
Kad planirate kako se rashladiti tijekom ljetnih vrućina, mlaki tuš ili kupka mnogo su sigurniji i učinkovitiji izbor od hladnog tuša. Takva temperatura vode omogućuje vašem tijelu da bez stresa rasprši višak topline.
Ako ipak osjećate potrebu za intenzivnijim hlađenjem, činite to postupno kako ne biste šokirali prirodni sustav regulacije tjelesne temperature. Polagano snižavanje temperature, na primjer kroz mlaku vodu ili postupno hlađenje udova, može pomoći tijelu da se sigurno i učinkovito rashladi.
Komentari
0